ZADAR / ŽUPANIJA
Jubilej Tomislava Marijana Bilosnića zabilježen u više zemalja svijeta
Poslije književnih nastupa i predstavljanja svojih Izabranih djela i zbirke pjesama „Molitva svetom Franji“ (objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta) u Austriji (Pinkovci), Češkoj (Brno), Poljskoj (Krakow, Sosnowiec, Katowice), Mađarskoj (Koljnof) i Italiji (Rim), Tomislav Marijan Bilosnić svoj ovogodišnji jubilej obilježava i na drugim domaćim i inozemnim stranama, kao i u više novina, časopisa i književnih portala.
Višejezični Panonski list, koji izlazi u Austriji, a koji uređuje dr. Robert Hajszan, u više je svojih brojeva tijekom 2022. godine raznim prilozima, tekstovima, prijevodima i fotografijama obilježio 75 godina života i 55 godina plodnog i uspješnog umjetničkog rada književnika, slikara, publicista i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića. Motrišta, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja Matice hrvatske u Mostaru, Bilosnićev je jubilej obilježio ciklusom najnovijih pjesama ovog autora. Zadarski list, s nekoliko priloga, također se priključio obilježavanju jubileja. U Rumunjskoj to u svom uvodniku iz pera urednika Daniela Dragomirescu čini multikulturalni časopis Orizont Literar Conteporan, najavljujući posebno izdanje posvećeno stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića.
Jubilej Tomislava Marijana Bilosnića, svojim osvrtima u svijetu su zabilježili i književnici, akademik Alfredo Pérez Alencart, urednik Bilosnićevih španjolski izdanja zbirki Tigar i Afrika; R. V. Branham, urednik multilingualnoga časopisa za književnost i umjetnost „Gobshite Quarterly“; David Cortés Cabán, pjesnik i književni kritičar iz Portorika, sveučilišni profesor u New Yorku; Charles Trumbull, bivši urednik najpoznatijeg zapadnog svjetskog časopisa za haiku „Modern Haiku“; dr. Herbetr Gassner, austrijski savezni sudac i književnik; Karl Kvitko, urednik američkog izdanja Bilosnićevog Tigra; John Tischer, književnik iz Meksika i Michael White književnik i Sjedinjenih Država, Noëlle Arnoult, francuska pjesnikinja i urednice svjetske pjesničke antologije „World Poetic and Artistic Anthology“; Kujtim Agaliu, književnik i prevoditelj više Bilosnićevih knjiga na albanski jezik, kao i više drugih svjetskih i domaćih autora.

Proteklih dana TMB se predstavio u Vinkovcima (s kolegom Martinom Grgurovcem, književnikom, urednikom i izdavačem, pokretačem nakladničkih kuća “Privlačica” i “Riječi”) i Vukovaru (u razgovoru s dr. Robertom Matoušekom) doniravši svoja Izabrana djela Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci i Gradskoj knjižnici Vukovar.

Na isti način predstavio se i u Temišvaru, u Rumunjskoj (s prof. Petrom Hateganom, lektorom za hrvatski jezik), doniravši Izabrana djela Odjelu slavistike na Sveučilištu Zapad. U hotelu „Senator“ u Temišvaru, Bilosnić je predstavio i svoja rumunjska izdanja, zbirke Tigar, Afrika, Odisej (dva izdanja), Havana blues i Don Quijote na Petoj aveniji.
Istodobno, Bilosnić je pozvan i na interkulturalni Festival poezije u francuskom gradu Dijonu, na Štipsko kulturno ljeto u Makedoniju, te u Albaniju u grad Elbasan, kao što su već dogovoreni nastupi u Đakovu, Kaštel Lukšiću, Pagu, Salima, Dubrovniku, te na jesen u više mjesta u Mađarskoj i Austriji.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







