Hrvatska
Meteorologinja Ivančan Picek: Idućih mjeseci bit će ekstremno toplo
– Mi smo upozoravali, a to govori i naša klimatologija i podaci iz prošlosti, da je lipanj jedan od najnestabilnijih mjeseci u Hrvatskoj, pogotovo kontinentalnoj. Ove visoke temperature, velika količina vlage, ali i povremeni dotoci hladnog zraka sa sjeverozapada uvjetuju velike nestabilnosti kojima smo svjedoci, objasnila je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” dr.sc. Branka Ivančan Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Čini se kako to lako zaboravljamo i svaka godina se čini najgorom po pitanju vremena, dodaje, no svake godine imamo olujno nevrijeme praćeno tučom, koje uzrokuje velike štete.
– Naši podaci ukazuju na velike štete svake godine. Naravno, nije svaka godina jednaka, naglašava.
Poljoprivrednici i njihova proizvodnja najčešće budu pogođeni takvim elementarnim nepogodama.
– Kad govorimo o prijavama šteta, trenutno je elementarna nepogoda proglašena na području šest županija. Do sada je prijavljeno oko 3 tisuće šteta na svojoj imovini, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.
Šteta od nevremena procjenjuje se na 160 milijuna kuna
Dodaje kako prema prvim procjenama, ukupna šteta iznosi oko 160 milijuna kuna, no u pravilu to nakon detaljne provjere Povjerenstva bude daleko manje. Vjeruje da će štete biti u granicama uobičajenog kao i svih ovih godina.
Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja prije vremenskih neprilika, stoga RH u sklopu DHZ-a razvija radarsku mrežu meteoroloških radara. Četiri su nova i suvremena radara u funkciji, rekla je Ivančan Picek, koji ukazuju na pojavu olujnog nevremena nekoliko sati unaprijed.
– Upozorenja koja izdaje naš Zavod rade se na temelju podataka mjerenja, ali i na temelju prognostičkih numeričkih modela. Kad se izdaje takvo upozorenje neki kažu da malo pretjerujemo, ali mislim da je bolje biti pripravan i zaštititi svoju imovinu ako postoje bilo kakve naznake za pojavu bilo kakvog ekstremnog vremenskog uvjeta, istaknula je i dodala kako su u poljoprivredi štete poprilično velike, pa je potrebno na drugačiji način zaštititi svoja poljoprivredna dobra. Korištenje radarskih mreža nije svugdje primjenjivo, ali tamo gdje je to moguće u svakom će slučaju pomoći.
Kada govorimo o osiguranju i metodama za sprječavanje ovakvih elementarnih nepogoda, Tušek naglašava kako Ministarstvo poljoprivrede ima mjere kojima se ublažavaju ovakve situacije. Do 70 posto financira police osiguranja za poljoprivrednu proizvodnju, kroz investicijske mjere osigurava financijska sredstva, a od prošle godine uvedena je i obaveza za poljoprivredne proizvođače koji podižu trajne nasade da ulažu u preventivne mjere, prije svega u zaštitu od mraza, tuče i suše.
– Za slučajeve poput ovih kakve smo vidjeli unatrag nekoliko tjedana, gdje se uništava poljoprivredni potencijal, postoji mjera kroz koju možemo financirati obnovu toga, odnosno nabavu kompletno novih nasada ili objekata. Time se financira do 100 posto nastalih troškova. Tako pokušavamo kompenzirati štetu, kaže Tušek.
Kako nas ljeto očekuje?
Tijekom narednih mjeseci prognoze pokazuju kako će biti ekstremno toplo, napominje Ivančan Picek, te da će biti sušnije u većem dijelu godine.
– No, to ne znači da u određenim periodima neće doći do prodora hladnijeg zraka i olujnog nevremena kao posljedica toga. Moramo na to biti spremni i prilagoditi se. Klimatske promjene su ovdje, a one sa sobom nose još veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava, zaključuje.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






