Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Zapadni ljetni monsun donio je velike količine kiše Indiji i Indokini, tropski ciklon Bavi sjevernije od Tajvana dolazi nad obalu Kine, Sjeverna Amerika je pod toplinskom kupolom, saharski pijesak zračne struje donijele su do obale Floride, Golfska struja je uz obalu Amerike toplija od prosjeka, ali prelazi Atlantik južnije od uobičajene putanje.

Baltik i Sredozemno more topliji su od višegodišnjeg prosjeka, nad zapad Europe prodire topao afrički zrak, a nad istokom Europe, sjeverno od Crnog mora, nalazi se slabo pokretni ciklonalni vrtlog.

Nad našim krajevima susreću se topla i hladna zračna masa, što uzrokuje povremeno povećanu naoblaku i lokalne nestabilnosti. Mala promjena položaja mjesta dodira zračnih masa prema istoku ili zapadu dovodi do bitno različitih vremenskih pojava. Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Manja količina nestabilnog hladnijeg zraka nalazi se sjeverno od Alpa i tijekom dana prelit će se preko alpske prepreke ili ju zaobići s istoka te će već prijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu donijeti naoblačenje uz malu vjerojatnost za mjestimičnu grmljavinu i pljusak. Poslijepodne će se nestabilnosti proširiti na Liku i Dalmatinsku zagoru te na Slavoniju i Baranju. Na srednjem i južnom Jadranu zadržat će se sunčano i vruće vrijeme.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će oko 28 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 33 °C. Temperatura mora je od 24 do 27 °C, a ultraljubičasti indeks je visok.

Sutra, u nedjelju, očekuje se postupna stabilizacija vremena i porast temperature zraka. Povećane naoblake uz pokoji pljusak bit će još ujutro u Gorskom kotaru i na Kvarneru te u istočnoj Slavoniji i Baranji. Tijekom dana razvedravanje sa zapada uz slab sjeverozapadnjak, a na Jadranu do umjeren maestral. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 16 do 19 °C, na Jadranu od 21 do 24 °C. Najviše dnevne temperature zraka od 26 do 32 °C, a u planinskim krajevima iznad 800 metara od 18 do 22 °C.

Od ponedjeljka pa do kraja idućeg tjedna očekuje se stabilno, sunčano i sve toplije vrijeme.

Kako temperatura mora raste, meduze su ponovno čest prizor na mnogim plažama, pa čak i u Baltičkom i Sjevernom moru. Donosimo pregled najčešćih vrsta koje se mogu susresti u popularnim turističkim odredištima.

Daleko najčešća vrsta meduze u Baltičkom i Sjevernom moru je uhata meduza (Aurelia aurita). Pojavljuje se uglavnom tijekom ljeta i rane jeseni, a u nekim godinama može se vidjeti u velikim nakupinama, poznatima kao cvjetanje meduza. Prepoznatljiva je po četiri prstenasta spolna organa u središtu svojeg prozirnog klobuka. Oni nalikuju malim ušima, po čemu je ova vrsta i dobila ime. Klobuk joj ima promjer od oko 5 do 40 centimetara, dok pipci mogu biti dugi od nekoliko centimetara do oko jednog metra, piše Euronews.

Za ljude se uhata meduza smatra uglavnom bezopasnom jer njezine žarne stanice obično izazivaju tek blagu iritaciju kože. Međutim, u Baltičkom i Sjevernom moru živi i lavlja meduza (Cyanea capillata). Poznata je i kao žuta žarnjača, a stanovnici obale često je nazivaju “vatrenom meduzom”. Njezini dugi pipci mogu izazvati bolne opekline, a čak i odvojeni pipci neko vrijeme zadržavaju sposobnost žarenja. U usporedbi s uhatom meduzom, znatno je veća – promjer klobuka iznosi oko 20 do 50 centimetara, dok pipci mogu doseći duljinu od 10 do čak 30 metara.

Vatrena meduza mnogo je češća u Sjevernom nego u Baltičkom moru jer preferira hladniju i slaniju vodu.

Redovito se može vidjeti uz obale njemačkih otoka Sylt, Amrum, Norderney i Istočnofrizijskih otoka, kao i u sjevernom Atlantiku te uz obale Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda. Nalazi se i uz obale Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Hrvatske i Turske.

Meduze u Sredozemnom moru: neke su bezopasnije od drugih

Turisti koji se kupaju u Sredozemnom moru mnogo češće susreću druge vrste žarnjača.

Ljubičasta meduza (Pelagia noctiluca) smatra se jednom od najneugodnijih vrsta za kupače u Sredozemlju. Najčešće se pojavljuje u zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uz obale Španjolske, Francuske i Italije, ali i u Jadranu (uključujući područje uz Hrvatsku i Crnu Goru), Egejskom moru, dijelovima istočnog Sredozemlja te uz sjevernoafričku obalu. Ova upečatljiva meduza najčešće je ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste boje, a promjer klobuka iznosi između pet i 15 centimetara. Njezini dugi i tanki pipci mogu biti dugi nekoliko metara. Dodir s njima može izazvati žareću bol, crvenilo kože, koprivnjaču i dugotrajan svrbež. Osobe s osjetljivijom kožom mogu imati i jače reakcije.

Ljubičasta meduza ime duguje svojoj sposobnosti slabe bioluminiscencije – u mraku može emitirati nježan sjaj.

Još jedna upečatljiva vrsta u Sredozemnom moru je kompasna meduza (Chrysaora hysoscella). Ima žućkastosmeđi klobuk s karakterističnim prugama koje podsjećaju na ružu kompasa te duge pipke. Često se može vidjeti uz obale Španjolske, Italije, Grčke, Turske i u Jadranu.

Dodir s njezinim pipcima može biti bolan, ali simptomi su uglavnom blaži nego kod ljubičaste meduze. U Sredozemnom moru živi i bačvasta meduza (Rhizostoma pulmo), jedna od najvećih vrsta meduza na tom području. Njezin klobuk može doseći impresivan promjer od čak 60 centimetara. Unatoč veličini, obično nije osobito opasna za ljude jer su njezine žarne stanice relativno slabe. Kontakt s njom najčešće ne izaziva nikakve tegobe ili uzrokuje tek blagu nelagodu.

Zbog svojeg impresivnog izgleda i mirne naravi, bačvasta meduza često se naziva “nježnim divom” Sredozemnog mora.

Što učiniti ako vas opeče meduza?

Ako vas opeče meduza, zahvaćeno područje ne biste smjeli trljati ni češati jer to može aktivirati dodatne žarne stanice. Kožu treba nježno isprati morskom vodom, a vidljive pipke pažljivo ukloniti pincetom ili plastičnom karticom.

Kod ozljeda uzrokovanih meduzama treba izbjegavati slatku vodu jer ona može aktivirati žarne stanice koje još nisu ispustile otrov. Zbog razlike u koncentraciji soli između slatke i morske vode dolazi do osmotskih promjena u stanicama, zbog čega one mogu otpustiti još više otrova u kožu. To može pojačati bol i pogoršati reakciju kože.

Za ublažavanje boli zahvaćeno područje može se uroniti u toplu, ali ne prevruću vodu (oko 40 do 45 °C) na 20 do 45 minuta ili se mogu primijeniti topli oblozi.

Također treba izbjegavati alkohol i urin jer mogu pogoršati simptome. Ako se pojave otežano disanje, oticanje, jaka bol, vrtoglavica, problemi s cirkulacijom ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će osjetiti novo poskupljenje

Nakon završetka razdoblja u kojem se izračunava cijena plina za nadolazeću ogrjevnu sezonu, procjene pokazuju da će računi za grijanje biti viši za sedam do osam posto, piše Goran Latković za Dnevnik.hr.

Razlog poskupljenja je rast cijene plina na tržištu, a povećanje će ovisiti o distributivnom području u kojem se kućanstva nalaze.

Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin pojasnio je kako poskupljenje proizlazi iz rasta cijene energenta.

“Došlo je do povećanja otprilike 4 eura po megavat satu i još nekakav sitni PDV, a on nije visok trenutno u Hrvatskoj. Možemo razgovarati o nekakvih 4 eura, ako jedno prosječno kućanstvo troši 40 megawat sati onda na godišnjoj razini je to 40 eura’, rekao je Pudić.

Vlada bi u proračunu morala osigurati 15 milijuna eura da građanima subvencionira poskupljenje, a stručnjaci kažu da se racionalnom potrošnjom ovo povećanje može izbjeći.

“Ako bi se spustila temperatura 1 do 2 Celzijusa onda možemo razgovarati o uštedi jedan do dva posto”, poručio je Pudić

Nove cijene grijanja mogle bi utjecati i na kretanje inflacije, koja je trenutačno u padu. Prema podacima za lipanj, godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 posto.

Na mjesečnoj razini cijene energije pale su za 2,9 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,6 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana niže za 0,2 posto. Istodobno su cijene usluga porasle za jedan posto, što analitičari dijelom povezuju s turističkom sezonom.

Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da Vlada nije zadovoljna trenutačnom razinom inflacije, ali ističe da je trend njezina pada vidljiv.

Istodobno, prema dostupnim informacijama, Vlada očekuje skromniji priljev prihoda u državni proračun, zbog čega je državnim tvrtkama upućena poruka da ograniče rashode i privremeno zamrznu rast plaća.