Wine ViP Evenat događaj koji nudi lijepo druženje za ljudu iz turizma a koji će organizirati 19.travnja od 15 sati u hotelu Jezero u Plitvicama Turistička zajednica Plitvičkih jezera i Turistička zajednica područja Plitvičke doline zajedno sa Dantesom i njegovim timom.

Želja im je da organiziraju događaj sa puno druženja i degustiranja vrhunskih proizvoda poput vina, rakija, likera, suhomesnatih proizvoda, sira i raznih drugih delicija.

Ulaz je BESPLATNAN – kao i degustacije vina, rakija, likera, sira i raznih delicija, a i predavanja i edukacije su besplatne za sve goste iz turizma i ugostiteljstva cijele Like i kontinentalne Hrvatske.

Obavezno je da potvrdite dolazak čim prije direktno telefonom na 099 732 5985 (Danica) ili na email marketing@plitvickedoline.hr ili prilikom dolaska na prijemnom pultu

Event je namijenjen ugostiteljima – vlasnicima ugostiteljsko turističkih objekata kao i njihovim djelatnicima (konobarima, barmenima, kuharima,…), vlasnicima hotela, pansiona, kuća za odmor, iznajmljivačima i vlasnicima apartmana, vlasnicima i voditeljima trgovina, veleprodajama hrane i pića i svima koji su povezani uz turizam a žele unaprijediti svoje poslovanje u svijetu enogastronomije i turizma općenito.

Program događaja započinje od 15 sati i traje do 21 sat.

Osim druženja i degustiranja biti će orgnizirane tri fantastične edukativne radionice.

Prva radionica je Lička gastro čarolija a koju će voditi edukatorica Chefica Doris Vlah. Radi se o  edukativnoj gastronomskoj radionici i prezentaciji moderne ličke kuhinje za kuhare i Chefove. A nakon toga dvije radionice o važnosti podizanja izvrsnosti usluge, mentorice i stručnjakinje za gostoljubivost Sanje Krmpotić pod nazivom Gostoljubivost – ključ budućnosti ugostiteljstva i turizma, te savjetnice i edukatorice za customer service, Svjetlane Ranek Franjul sa temom – Moć  emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.

Edukativni dio završavamo sa prezentacijom rezultata projekta Tajni gost, a koju će imati direktorica agencije Heraklea Željka Bakmaz.

A nakon toga slijedi druženje sa partnerima izlagačima uz degustaciju raznih pića i delicija.

Neki od 25 vrhunskih izlagača su Vina Prelac, Dukat sirevi, Vinska kuća Matić, OŠO, Mesna industrija Janežić, OPG Dean Prodan, OPG Turkalj, Suza rakije i likeri, Premium začini, Matiška vina, Pepas savijače, Vinarije Iuris, Đurinski i Florijanović, Veleučilište PAR Rijeka i Srednja škola Plitvička jezera, Alexandercommerce, PIK Vrbovec, OPG Furlan, Plitvička štrudla, Slovin Slunj, Zigante tartufi, Destilerija Pavelić, Sirana Runolist, Vina Antunović – Vinaija Lika,…

Organizatori vas pozivaju na “čašicu” razgovora, druženja i edukacija!

U inozemstvu, gdje se izbori za Hrvatski sabor održavaju dva dana, u utorak i srijedu, u utorak su otvorena sva biračka mjesta određena za izbore, pa i ona u Dohi i Dubaiju, u kojima je vrijeme izrazito loše.  

Sva su biračka mjesta otvorena, pa i ona u Dohi i Dubaiju u kojima pada obilna kiša i puše snažan vjetar, doznaje se u utorak u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Na tim biračkim mjestima nema puno birača, u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, aktivo ih se registriralo 16, a prethodno 42. To su birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su željeli glasovati u inozemstvu, pa su zatražili prethodnu registraciju.

U Dohi (Katar) aktivno se registriralo 15, a prethodno 33 birača.

Izbori za Hrvatski sabor počeli su u ponedjeljak u 23 sata po hrvatskom vremenu u Australiji, a u utorak u 7 sati otvorena su biračka mjesta u 20-ak europskih država.

U inozemstvu, u 11. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, izbori za Sabor održavaju se u 41 državi, na 110 biračkih mjesta, a njihovo otvaranje, mjereno hrvatskim vremenom, određeno je vremenskom zonom u kojoj se nalaze.

Na popisu država u kojima se ti izbori održavaju su i Kina, Indonezija, Čile, Argentina, Kanada, SAD itd.

Od 110 biračkih mjesta u inozemstvu, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, 43, od čega četiri u Orašju u kojemu su prvi put otvorena biračka mjesta za saborske izbore.

Za razliku od izbora 2020. na ovim se neće glasovati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no hoće u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Republici Južnoj Africi.

U 11. izbornoj jedinici biraju se tri od 151 saborskog zastupnika.

Klimatolog Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, govorio je za N1 o vremenskim prilikama u Hrvatskoj, sve češćim toplinskim valovima te iznadprosječnim temperaturama koje se nižu posljednjih mjeseci.

Grisogono kaže da je klimatski kalendar pomaknut te da smo početkom travnja praktički već bili na početku lipnja, kao što smo početkom veljače već imali razdoblje vremena sličnijeg početku travnja.

Grisogono: Toplinski val ugodniji sada nego u srpnju

“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, objasnio je prof. Grisogono.

Toplinski valovi, dodaje, ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a u međuvremenu se to promijenilo.

“Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, kaže i dodaje da se razdoblje ljetnog vremena produžilo.

“Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, ističe prof. Grisogono.

“Na klimatski smo najizloženijem dijelu Europe”

Na pitanje je li Europa izloženija riziku globalnog zagrijavanja, prof. Grisogono napominje da treba biti oprezan kod takvih ocjena.

“Primarno su polarni krajevi, posebice Arktik, najizloženiji klimatskim promjenama. Što se tiče Europe, ovdje se provodi najviše mjerenja pa je i više klimatskih modela. Konfiguracija Europe postavljena je prema Atlantiku, a Atlantski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje.

Zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi prostor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, kazao je prof. Grisogono.

Nema pravila u smjenjivanju fenomena

Fenomen El Niño nakon vrhunca u prosincu i siječnju ide svome kraju, ali Grisogono kaže da to još ne znači da će nakon toga nastupiti razdoblje “hlađenja”. Najprije bi trebala uslijediti neutralna faza i potrajati bar nekoliko mjeseci.

“Uobičajeno je, ali ne i nužno, da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brjegova, a da nema pravi dol”, pojasnio je profesor Grisogono.