– Mi smo upozoravali, a to govori i naša klimatologija i podaci iz prošlosti, da je lipanj jedan od najnestabilnijih mjeseci u Hrvatskoj, pogotovo kontinentalnoj. Ove visoke temperature, velika količina vlage, ali i povremeni dotoci hladnog zraka sa sjeverozapada uvjetuju velike nestabilnosti kojima smo svjedoci, objasnila je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” dr.sc. Branka Ivančan Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Čini se kako to lako zaboravljamo i svaka godina se čini najgorom po pitanju vremena, dodaje, no svake godine imamo olujno nevrijeme praćeno tučom, koje uzrokuje velike štete. 

– Naši podaci ukazuju na velike štete svake godine. Naravno, nije svaka godina jednaka, naglašava.

Poljoprivrednici i njihova proizvodnja najčešće budu pogođeni takvim elementarnim nepogodama. 

– Kad govorimo o prijavama šteta, trenutno je elementarna nepogoda proglašena na području šest županija. Do sada je prijavljeno oko 3 tisuće šteta na svojoj imovini, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Šteta od nevremena procjenjuje se na 160 milijuna kuna

Dodaje kako prema prvim procjenama, ukupna šteta iznosi oko 160 milijuna kuna, no u pravilu to nakon detaljne provjere Povjerenstva bude daleko manje. Vjeruje da će štete biti u granicama uobičajenog kao i svih ovih godina.

Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja prije vremenskih neprilika, stoga RH u sklopu DHZ-a razvija radarsku mrežu meteoroloških radara. Četiri su nova i suvremena radara u funkciji, rekla je Ivančan Picek, koji ukazuju na pojavu olujnog nevremena nekoliko sati unaprijed.

– Upozorenja koja izdaje naš Zavod rade se na temelju podataka mjerenja, ali i na temelju prognostičkih numeričkih modela. Kad se izdaje takvo upozorenje neki kažu da malo pretjerujemo, ali mislim da je bolje biti pripravan i zaštititi svoju imovinu ako postoje bilo kakve naznake za pojavu bilo kakvog ekstremnog vremenskog uvjeta, istaknula je i dodala kako su u poljoprivredi štete poprilično velike, pa je potrebno na drugačiji način zaštititi svoja poljoprivredna dobra. Korištenje radarskih mreža nije svugdje primjenjivo, ali tamo gdje je to moguće u svakom će slučaju pomoći.

Kada govorimo o osiguranju i metodama za sprječavanje ovakvih elementarnih nepogoda, Tušek naglašava kako Ministarstvo poljoprivrede ima mjere kojima se ublažavaju ovakve situacije. Do 70 posto financira police osiguranja za poljoprivrednu proizvodnju, kroz investicijske mjere osigurava financijska sredstva, a od prošle godine uvedena je i obaveza za poljoprivredne proizvođače koji podižu trajne nasade da ulažu u preventivne mjere, prije svega u zaštitu od mraza, tuče i suše.

– Za slučajeve poput ovih kakve smo vidjeli unatrag nekoliko tjedana, gdje se uništava poljoprivredni potencijal, postoji mjera kroz koju možemo financirati obnovu toga, odnosno nabavu kompletno novih nasada ili objekata. Time se financira do 100 posto nastalih troškova. Tako pokušavamo kompenzirati štetu, kaže Tušek.

Kako nas ljeto očekuje?

Tijekom narednih mjeseci prognoze pokazuju kako će biti ekstremno toplo, napominje Ivančan Picek, te da će biti sušnije u većem dijelu godine.

– No, to ne znači da u određenim periodima neće doći do prodora hladnijeg zraka i olujnog nevremena kao posljedica toga. Moramo na to biti spremni i prilagoditi se. Klimatske promjene su ovdje, a one sa sobom nose još veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava, zaključuje.