Kako su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara?

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za lipanj. Sam poredak je više manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom.

HDZ je dakle i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježe rast (26,1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16,6 posto – svibanj 17,5 posto). Blagi pad bilježi i platforma MOŽEMO! ali su i dalje na trećem mjestu (lipanj 12,3 posto – svibanj 12,6 posto).

MOST je, nakon četiri mjeseca negativnog trenda, zaustavio među mjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9,2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4,8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1,9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,6 posto).

Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1,1 posto – svibanj 1,2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0,7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19,1 posto – svibanj 20,6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17,2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4,7 posto, svibanj 4,8%).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1,9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1,8 posto – svibanj 1,9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1,2 posto – svibanj 1,5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita ali to ponovno krajem mjeseca želi postati ušao je u top deset (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1,3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24,6 posto).

Najnegativniji političar

I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28,3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22,5 posto – svibanj 23,5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3,8 posto – svibanj 3 posto).

Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković (lipanj 2,3 posto – svibanj 2,6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1,4 posto – svibanj 1,1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.

Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1,3 posto – svibanj 1,6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,3 posto) kao i glasni MOST-ovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0,3 posto). Da su negativni svi političari zajedno poručuje više od 12 posto ispitanika.

Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika

Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2,81 – svibanj 2,83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2,33 – svibanj 2,34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2,24 – svibanj 2,22).

I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18,4 posto optimističnih, a 68,3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.