Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ podebljao prednost, Milanoviću najniža ocjena od početka mandata

Objavljeno

-

Kako su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara?

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za lipanj. Sam poredak je više manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom.

HDZ je dakle i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježe rast (26,1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16,6 posto – svibanj 17,5 posto). Blagi pad bilježi i platforma MOŽEMO! ali su i dalje na trećem mjestu (lipanj 12,3 posto – svibanj 12,6 posto).

MOST je, nakon četiri mjeseca negativnog trenda, zaustavio među mjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9,2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4,8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1,9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,6 posto).

Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1,1 posto – svibanj 1,2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0,7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19,1 posto – svibanj 20,6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17,2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4,7 posto, svibanj 4,8%).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1,9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1,8 posto – svibanj 1,9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1,2 posto – svibanj 1,5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita ali to ponovno krajem mjeseca želi postati ušao je u top deset (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1,3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24,6 posto).

Najnegativniji političar

I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28,3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22,5 posto – svibanj 23,5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3,8 posto – svibanj 3 posto).

Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković (lipanj 2,3 posto – svibanj 2,6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1,4 posto – svibanj 1,1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.

Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1,3 posto – svibanj 1,6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,3 posto) kao i glasni MOST-ovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0,3 posto). Da su negativni svi političari zajedno poručuje više od 12 posto ispitanika.

Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika

Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2,81 – svibanj 2,83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2,33 – svibanj 2,34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2,24 – svibanj 2,22).

I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18,4 posto optimističnih, a 68,3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

Vlada odlučila: Od utorka jeftinije gorivo

Objavljeno

-

By

Vlada je u subotu donijela novu uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prema kojoj će od utorka cijena litre benzina biti manja za 11 lipa, a dizela za dvije lipe.

Cijene naftnih derivata određene na temelju te uredbe dodatno će se sniziti u odnosu na sada važeće, pa će od utorka litra benzina stajati 11,19 kn po litri, što je smanjenje za 11 lipa, dizel 12,12 kuna po litri, što je smanjenje za dvije lipe i plavi dizel 8,49 kn po litri, odnosno lipu manje.

Da nema mjera Vlade, benzin bi bio 13,06 kn po litri, dizel 14,57 kn po litri, a plavi dizel 9,38 kn po litri, priopćila je Vlada koja je uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata donijela na telefonskoj sjednici održanoj u subotu.

Dosadašnji način izračuna najviših cijena sukladno uredbi primjenjuje se i za sljedećih sedam dana, pa se najviša cijena utvrđuje prema formuli jednako za sva maloprodajna mjesta u Hrvatskoj, na temelju sedmodnevnog obračunskog razdoblja, s ograničenom maržom od 0,65 kuna po litri za benzin i dizel, a za plavi dizel 0,40 kuna po litri, napominju iz Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pojavljuje se sve više prevara putem telefonskih poziva, evo kako se zaštititi

Objavljeno

-

By

Lažnih poziva i telefonskih prevara sve je više. Policija i operateri upozoravaju – ne javljajte se. Reporterka Matea Ćorić istražila je u prilogu za Dnevnik Nove TV koliki je stvaran opseg ovakvih prevara, i kako se protiv njih zaštititi.

Kad vas zovu nepoznati brojevi iz inozemstva, najpametnije je ne javljati se.

Evo što bi bilo da se javite ili da je povratno nazvoete strani broj: Od osobe se želi da je povratno nazove, pa se u slučaju povratnog poziva taj poziv skupo naplati. Ima prevara gdje se u slučaju javljanja na telefon osobu nagovara da investira u projekt, platformu ili se obećava neka brza zarada, a naravno cilj je da osoba koja se javi izgubi taj novac, rekao je CARNET-ov inženjer za računalnu sigurnost Mislav Major, piše Dnevnik.hr.

Iz policije potvrđuju da je takvih prijava sve više. Lažno se znaju predstavljati i kao bankari, policajci, mobilni-operateri. Građane pokušavaju zaplašiti ili privući lažnim izjavama kako bi od njih prikupili osobne podatke ili ih naveli da obave uplatu na inozemne bankovne račune, poručili su iz MUP-a.

Operateri kažu da su svjesni problema i traže rješenja. Ljudima savjetuju da se ne javljaju na pozive i ne otvaraju nepoznate linkove i poruke. Treba naglasiti da se neki pozivi na mobitel automatski označavaju kao neželjeni – pojavi se krug s uskličnikom kako bi ljudi znali da je riječ o prevari.

Problem leži u tome što su nam danas brojevi dostupniji nego ikada prije. Pa mi nekad svoje telefonske brojeve i podatke lako ostavljamo na raznim web stranicama i aplikacijama, a kada te stranice budu hakirane onda iscure telefonski brojevi, dodao je Major.

Koliko često ostavljamo broj mobitela i za kakve namjene pokazuje nam slučaj iz Srbije. Žena je naručivala hranu, a dobila udvarača. Ne znamo je li joj se svidjela hrana. Ali znamo da poruka nije. Prijavila ga je, i dobio je otkaz, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatsku od početka rata došlo više Rusa nego ukrajinskih izbjeglica

Objavljeno

-

By

Od početka rata u Ukrajini koji je inicirala Moskva, u Hrvatskoj je boravilo gotovo 50 tisuća ruskih državljana a i sada, prema izračunima, kod nas boravi njih više od 7000, piše u petak Večernji list.

Broj ruskih državljana nešto je niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali dolasci ne samo da nisu stali, već su i relativno brojni. U sjeni rata u Ukrajini, ostao je velik broj ruskih turista koji, manje-više, nastavljaju normalan život, uz brojna putovanja, turistička i privatna.

S druge strane, ovoliki broj Rusa u Hrvatskoj pokazuje još nešto – unatoč tomu što službena Moskva proglašava Hrvatsku neprijateljskom državom, “obični” Rusi za to malo mare i dolaze. U tome im, očito, tek malo smeta to što nema letova iz Rusije ni u jedno odredište u EU pa dolaze zrakoplovima ili preko Srbije ili Turske. Moglo bi se reći i da je u Hrvatsku od početka ruske agresije na Ukrajinu došlo više Rusa nego ukrajinskih izbjeglica, kojih je oko 20.000.

Treba naglasiti da Rusi – osim onih koji su na crnoj listi i koji su pod sankcijama EU – mogu normalno putovati diljem Unije, turistički ili zbog nekog drugog razloga, i koristiti svoju imovinu koju imaju i u Hrvatskoj. Potrebna im je valjana viza koju izdaju sve EU države, pa tako i hrvatski konzulat u Rusiji, što su potvrdili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Kako je Hrvatska, iako u manjem broju, ostala destinacija na koju dolaze Rusi, tako su njihova turistička odredišta i u drugim EU zemljama. Kako se doznaje, pitanje o ruskim vizama i turističkim posjetima bit će tema sastanka ministara vanjskih poslova krajem ovog mjeseca u Češkoj, državi koja predsjeda Vijećem EU, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu