Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ podebljao prednost, Milanoviću najniža ocjena od početka mandata

Objavljeno

-

Kako su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara?

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za lipanj. Sam poredak je više manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom.

HDZ je dakle i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježe rast (26,1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16,6 posto – svibanj 17,5 posto). Blagi pad bilježi i platforma MOŽEMO! ali su i dalje na trećem mjestu (lipanj 12,3 posto – svibanj 12,6 posto).

MOST je, nakon četiri mjeseca negativnog trenda, zaustavio među mjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9,2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4,8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1,9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,6 posto).

Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1,1 posto – svibanj 1,2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0,7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19,1 posto – svibanj 20,6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17,2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4,7 posto, svibanj 4,8%).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1,9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1,8 posto – svibanj 1,9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1,2 posto – svibanj 1,5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita ali to ponovno krajem mjeseca želi postati ušao je u top deset (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1,3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24,6 posto).

Najnegativniji političar

I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28,3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22,5 posto – svibanj 23,5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3,8 posto – svibanj 3 posto).

Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković (lipanj 2,3 posto – svibanj 2,6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1,4 posto – svibanj 1,1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.

Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1,3 posto – svibanj 1,6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,3 posto) kao i glasni MOST-ovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0,3 posto). Da su negativni svi političari zajedno poručuje više od 12 posto ispitanika.

Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika

Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2,81 – svibanj 2,83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2,33 – svibanj 2,34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2,24 – svibanj 2,22).

I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18,4 posto optimističnih, a 68,3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

U trendu