Connect with us

Hrvatska

U UTORAK KREĆE DRŽAVNA MATURA: STEM područja i društvene znanosti među najtraženijim izbornim predmetima!

Objavljeno

-

Ispitima iz materinskih jezika nacionalnih manjina te iz grčkog jezika u utorak počinje državna matura za koju se ove godine prijavilo 29.879 pristupnika, od kojih su 11.023 gimnazijalci, a ostali su pohađali strukovne i umjetničke škole.

Od ukupnog broja pristupnika, učenika je 26.249, a 3630 su kandidati koji su prethodnih godina polagali maturu ili koji dolaze iz inozemnih programa.

Za ispite iz obaveznog bloka predmeta – hrvatskoga jezika, matematike i engleskog jezika – učenici su u velikoj većini višu razinu ispita prijavljivali iz hrvatskog i engleskog, a iz matematike nižu.

STEM područja i društvene znanosti i ove su godine među najtraženijim izbornim predmetima. Fizika je najpopularnija sa 7218 pristupnika, a slijede biologija (4658), politika i gospodarstvo (4235), kemija (3483), psihologija (2809) te informatika (2693).

Ispiti se polažu tijekom pet tjedana, a zadnji na redu su hrvatski (23. i 24. lipnja) i matematika (27. lipnja). Maturanti će prve rezultate znati 11. srpnja, a konačne 18. srpnja.

Ova generacija kroz tri godine prošla je razne nedaće

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović za Hinu je rekao kako je teško nagađati hoće li rezultati biti bolji nego lani.

“Treba uzeti u obzir neke objektivne činjenice. Ovo je generacija maturanata koja iza sebe ima tri pandemijske školske godine – drugi, treći i četvrti razred – u kojima je njihov izostanak s nastave uživo bio puno veći nego što su to imali maturanti prošle godine”, objasnio je.

Tome treba pridodati poremećaj odvijanja nastave u područjima pogođenim potresom, ali i štrajk prosvjetara u listopadu i studenom 2019. godine tijekom kojeg su ovogodišnji maturanti također bili zakinuti za nastavu u školi, dodao je.

Filipović je naveo kako su to okolnosti koje će možda rezultirati i lošijim rezultatima pa su resorno Ministarstvo i NCVVO ove godine odlučili provesti probne ispite kako bi se učenici upoznali sa sadržajem, strukturom i procedurom ispita, a čime bi se barem donekle smanjio stres pisanja ispita državne mature i djelomično anulirale nedaće kroz koje su maturanti prolazili u protekle tri godine.

Govoreći o promjenama u ispitima, Filipović je istaknuo kako su ove školske godine u nekim predmetima, poput etike i filozofije, definirana nova područja ispitivanja u skladu s propisanim kurikulumom.

Što se tiče strukture ispita, u nekim predmetima, kao u likovnoj umjetnosti, smanjen je broj čestica, u povijesti je uvedena nova vrsta zadataka tzv. zadatak produženog odgovora, a u geografiji je smanjeno vrijeme trajanja ispita i ukupan broj zadataka.

U biologiji i psihologiji trajanje ispita je produljeno, a u engleskom jeziku također je promijenjeno trajanje pojedinih ispitnih cjelina.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu