Goranko Fižulić komentirao je u Novom danu N1 televizije situaciju u hrvatskom gospodarstvu 30 godina od neovisnosti.

Bivši ministar proveo je istraživanje o hrvatskom gospodarstvu o kojemu je također razgovarao s Tihomirom Ladišićem.

“Ako uzmemo 1995. kao nultu godinu, ispada da je samo Slovenija rasla sporije od Hrvatske, sve ostale istočnoeuropske države su rasle brže”, govori Fižulić dodajući: “Nas su svi prestigli.”

U apsolutnim iznosima BDP-a, iza nas su samo Bugarska i Rumunjska. “Ako tome dodamo i demografsku katastrofu, mi nemamo puno razloga za slavlje, nego imamo razloga da se zamislimo zašto je do toga došlo, koji su uzroci našeg senzacionalnog neuspjeha i što treba učinti da se takva situacija ne nastavi i u narednih 30 godina”, govori Fižulić.

Na pitanje zašto ekonomski rezultati nisu uspješni, on kaže kako oni koji tvrde da je Hrvatska ostvarila svoje ciljeve, zaboravljaju dodati da je Hrvatska sve ostvarila s devet godina kašnjenja u odnosu na usporedive istočnoeuropske zemlje. “Hrvatska prekasno aplicira i ne stiže s ostalima uloviti vlak 2004. Iako je ta ponuda bila na stolu i Vladi u kojoj sam ja sjedio, Račanovoj, Hrvatska to nije učinila zbog sukoba oko haaških procesa, generala i prevelikog straha i opreza Ivice Račana… Zakasnili smo devet godina i tih devet godina će se pokazati ključnima u našem zaostajanju u odnosu na druge istočnoeuropske države”, govori.

Najuspješnija Vlada

Govoreći o tome koja je Hrvatska vlada bila najuspješnija, Fižulić kaže kako bi to bila Vlada Ivice Račana te prvi mandat Ive Sanadera. “Zapravo, glavnina tog rasta je kreirana u to vrijeme. U drugoj polovici 90-ih, rast je bio nešto veći nakon završetka rata, ali zbog uvođenja PDV-a, enormnih nelikvirnosti i enormnih kamatnih stopa taj je rast bio upropašten. Drugu vladu Ive Sanadera poklopila je kriza, a Milanovićeva vlada zabilježila je rast samo zadnje dvije godine…”govori.

Što se tiče rasta koji bilježimo sada, bivši ministar gospodarstva kaže kako Hrvatska prvenstveno ovisi o turizmu i da, ako postoji veliki pad u turizmu, onda nije teško zaključiti zbog čega imamo gospodarski rast, objašnjavajući da se turizam sada oporavlja nakon pandemije.

Glavni problem

Prema njegovim riječima, Slovenija za nekoliko posljednjih izbora formira nove koalicije koje pobjeđuju na izborima, a u Hrvatskoj je to nemoguće jer i dalje namećemo kao glavnu temu problem nestalih u Srbiji i problem hrvatskog naroda u Bosni. “Kad ste čuliu da naši političari nameću temu gospodarskih odnosa sa Srbijom i Bosnom? Znamo li koliko nam je potrebno njihovih građana da bi naše gospodarstvo raslo? Mi ne razgovaramo o problemima koji su normalni za svaku državi, mi živimo u 90-ima”, zaključuje.

Fižulić se osvrnuo i na LNG terminal na Krku. Kaže kako smo i taj projekt koji je trebao biti strateški dali na upravljanje nekom drugom i onda se pitamo kako imamo situaciju kakvu imamo.

Što se tiče sukoba predsjednika i premijera, Fižulić kaže kako je ovaj sukob očekivan. “Oni koji su glasali za Milanovića sigurno nisu očekviali da se on vodi problemima Dragana Čovića… Ako se to nameće kao tema, bojim se da je za većinu hrvatskih građana to pogrešna tema, kao i rat u Ukrajini.”