U srijedu je za oko 30.000 maturanata krenula državna matura, a zadnji ispit je 28. lipnja. Gost Novog dana bio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVOO).

Najveća promjena na maturi ipak je uvođenje jedinstvenog ispita iz hrvatskog jezika, bez podjele na osnovnu i višu razinu, a druga novina jest da esej iz hrvatskog jezika ponovno postaje uvjet prolaska ispita.

“Zašto smo se nakon 13 godina odlučili na jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika… Iz razloga jer je čitav niz pokazatalja pokazao da, kad smo 2010. godine uvodili dvije razine, htjeli smo ići na ruku učenicima strukovnih škola, no posljednjih godina sve više njih ide na višu razinu, a gimnazijalci su, čiji programi su na razini više razine, počeli uzimati osnovnu razinu pragmatično kalkulirajući jer su mnogi fakulteti tražili osnovnu razinu, što sve vodi svojevrsnom devalviranju važnosti materinskog jezika u kontekstu opće globalizacije. Hrvatski je mali jezik koji govori malo stanovništva. Ovdje su sad svi ravnopravni”, rekao je Filipović.

Nakon 13. jedinstveni ispit… niej glavni, al ijedan tradicija idobra praksa mnogih zemalja Europe      iz razloga niz čtiav pokazatleja pokazao akd sm o2010. htjeli na ruku učenicima struk škola, no pos godina sve više njih na višu, a gimnazijalci čiji programi na razini na višu razinu počeli osnovnu pragmatično kalkulirajući jer mnogi fakulteti tražili osnovnu. što sve vodi svojevrno devalviranju mažnosti materinsko jezika u kontkestu opće globalizacije. mali jezik koji govori malo stanovništva. a riješili time i dvojbe maturanti koji su se automatski eliminirali moguć apliciranja. ovdje su sad svi ravnopravni i sukaldno i shodno uspjehu moći će aplicirati za bilo koji surudijski program

Jedan od ispita na kojem maturanti dobivaju najbolje ocjene je onaj iz engleskog jezika.

“Ako gledamo po prosjeku, najčešće je najniži iz matematike, biologije, kemije, fizike i slično, nešto viši iz društvenih predmeta, a najviši upravo iz engleskog jezika. Ispit prati kurikulum predmeta, a ispit je težak kolika je zahtjevnost kurikuluma. Često se uspoređuje s hrvatskim, gdje ispiti također moraju pratiti kurikulum, no najčešće kad je hrvatski u pitanju  rezultati su lošiji od engleskog jer je učenicima problem esej. On ima svoju zahtjevnost, najmanje 400 riječi, mora imati određen standard, referira se na zadano književno djelo i tu je ta mala razlika”, kazao je Filipović.

“Kad smo se dotakli eseja, ja sam sretan i mislim da i struka i svi koji vide važnost hrvatskog jezika, da će vraćanje eseja vratiti i dodatnu dimenziju važnosti materinskog jezika”, dodao je.

Poštuju li manturanti pravila? “Iznad su prosjeka hrvatskog društva”

Još jedna od promjena koje su stupile na snagu izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature je ta da učenici koji na bilo koji način na maturi otkriju svoj identitet, neće biti kažnjeni poništavanjem tog ispita.

Ocjenjivač koji dobije ispit potpisan imenom i prezimenom ili je na njemu drugi način otkriven identitet, taj će ispit vratiti, a službe koje kontroliraju stavit će naljepnicu na ime i prezime i ispit dati drugom ocjenjivaču.

Izmjenama i dopunama pravilnika proširena je lista nedopuštenih predmeta na ispitima državne mature, pa uz mobitel, učenici pri pisanju ispita državne mature neće smjeti posjedovati ili koristiti ni pametni sat niti druge prijenosne ili nosive elektroničke, audio i video uređaje.

Precizirana je i definicija neprimjerenih sadržaja, što uključuje upisivanje prijetnji, vulgarnih znakova, simbola, izraza i sadržaja u ispitu, odnosno ispitnom materijalu ili onih koji diskriminiraju po rasnoj, vjerskoj, etničkoj, rodnoj, spolnoj ili drugoj osnovi.

U slučaju korištenja tehnologije poništit će se svi ispiti, a u slučaju neprimjerenih sadržaja poništava se ispit koji se piše. Neće biti kažnjeni ako na ispitu nacrtaju nešto što nije uvredljivo.

Kada je riječ o poštivanju pravila, Filipović za maturante ima lijepe riječi.

“Moram biti pohvalan po pitanju maturanata, rekao bih da su iznad prosjeka hrvatskog društva. Prošle godine je samo jedan koristio mobitel, poništili smo mu zbog toga sve ispite. Oni koji su prepisivali ili imali šalabahtere, takvih prijava nismo imali. Žao mi je zbog onih 24 koji su se potpisali imenom i prezimenom, možda zbog dekoncentracije ili nećeg trećeg, ali sad smo i za to našli rješenje. I zaista maturanti, ljudi od 18-19 godina mogu i nama odraslima biti svojevrsni uzor jer matura, osim što je standardizirani ispit koji nudi iste šanse svima ima i tu bitnu karakteristiku da se moraju maturanti pridržavati pravila. Ove godine proširena je zabrana mobitela na još i pametne satove i druge tehnologije. Ja javno molim i pozivam maturante da to ne koriste jer će u konačnici samo štetiti njima. Ove godine smo i detaljnije opisali što su nedopušteni sadžaji, ako se upisuju na ispitu simboli vulgarne naravi, prijetnje i slično. Definirali smo izričito pravila: diskriminacija po vjerskoj, rasnoj, etničkoj, spolnoj osnovi – apsolutno nikako. Ali nikako to ne ide u istu kategoriju ako maturant nacrta cvjetić ili nešto slično. Iako ni to ne preporučamo. Pozivam maturante da ne koriste ništa od svega toga i da nas ne dovode u situacije gdje im moramo poništavati ispite”, objasnio je Filipović.