Connect with us

Svijet

Hoće li kruh u Njemačkoj uskoro koštati 10 eura?

Objavljeno

-

Zbog rata u Ukrajini cijene sirovina, uključujući žitarice, brašno i kvasac trenutačno dostižu novi maksimum cijena. U cijeloj Njemačkoj pekare i proizvođači pekarskih proizvoda izravno su pogođeni povećanjem cijena.

Ako se ovako nastavi, Udruga poljoprivrednika u Njemačkoj najavljuje kako bi kruh uskoro mogao koštati deset eura, piše njemački Handelsblatt.

Rusija i Ukrajina su među najvažnijim i najvećim proizvođačima pšenice. Od ruske invazije na Ukrajinu, proizvođači su morali potrošiti znatno više novca na proizvodnju pekarskih proizvoda. Kupci će uskoro izdvajati više novca kako bi mogli kupiti kruh ili nekoliko peciva.

Thomas Bode, pekarski majstor iz njemačke Savezne zemlje Tirinška, rekao je za Focus Online kako je nedavno morao povisiti cijene svojih proizvoda za oko 20 posto zbog rasta troškova. Obično su troškovi proizvodnje, uključujući troškove rada, ti koji čine najveći dio cijene. No, prema riječima Bodea, to se već promijenilo.

– Troškovi sirovina i energije sada su na istoj razini kao i troškovi proizvodnje, rekao je za Focus Online.

Kruh od prethodnog dana je dostupan u pola cijene.

Pekarnice u okrugu Kassel mole svoje kupce za razumijevanje zbog visokih cijena kruha.

No, može li se kruh zapravo uskoro prodati za ogromnih deset eura? Daniel Schneider, generalni direktor Središnjeg udruženja njemačkog pekarskog obrta, dao je ocjenu o tome.

– Poljoprivrednici proizvode pšenicu, pekari peku kruh. Potonji su ti koji moraju izračunati cijene na temelju svoje strukture troškova, rekao je Schneider za Handelsblatt.

Budući da rastu i troškovi energije, osoblja i proizvodnje, brojne tvrtke trenutačno moraju pregledavati i prilagođavati svoje izračune.

– Ali još smo daleko od toga da platimo deset eura za kilogram kruha, kaže Schneider.

U mnogim regijama, međutim, štruca već košta oko četiri eura i mogla bi postati još skuplja u nadolazećim tjednima, prenosi Fenix Magazin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

EU od danas uveo ogromnu promjenu za sve nove aute

Objavljeno

-

By

Od danas svi novi tipovi vozila koji dolaze na tržište EU-a moraju imati niz naprednih sustava za povećanje sigurnosti na cestama, a za dvije godine to će vrijediti za sva nova vozila u EU-u.

Uredba o općoj sigurnosti vozila, koja je usvojena u studenom 2019., počinje se primjenjivati od 6. srpnja 2022. Za početak ona se odnosi na nove tipove vozila koja se plasiraju na tržište EU-a, a od 6. srpnja 2024. odnosit će se na sva nova vozila. To znači da proizvođači imaju dvije godine za prilagodbu postojećih tipova vozila na nova pravila.

Uredba uvodi niz obveznih sigurnosnih značajki koje će pridonijeti smanjenju broja žrtava u cestovnom prometu, s obzirom da studije pokazuju da ljudske pogreške imaju ulogu u 95 posto nesreća.

Očekuje se da bi se zahvaljujući njima do 2038. moglo spasiti više od 25.000 života i izbjeći najmanje 140.000 teških ozljeda.

Komisija je najavila da će ovoga ljeta donijeti tehnička pravila za homologaciju potpuno autonomnih vozila, čime će EU postati predvodnik u tom području, što je također obveza predviđena Uredbom o općoj sigurnosti vozila.

Od danas svi novi tipovi automobila, kombija, kamiona i autobusa morat će imati inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine, sustav za detekciju pri vožnji unatrag s kamerom ili senzorima, sustav za upozoravanje u slučaju manjka pozornosti vozača, uređaji za snimanje podataka te signal za zaustavljanje u nuždi.

Automobili i kombiji moraju imati dodatne značajke kao što su sustavi za zadržavanje u prometnoj traci i automatizirano kočenje;

Autobusi i kamioni moraju imati tehnologije za bolje prepoznavanje mogućih mrtvih kutova, upozorenja za sprečavanje sudara s pješacima ili biciklistima i sustavi za nadzor tlaka u gumama.

Na temelju Uredbe o općoj sigurnosti Komisija bi ovog ljeta trebala donijeti tehnička pravila za automatizirana i umrežena vozila, s posebnim naglaskom na automatizirana vozila koja zamjenjuju vozača na autocestama (automatizacija 3. razine) i potpuno autonomna vozila poput vozila za prijevoz putnika ili robotaksija (automatizacija 4. razine).

Novim će se pravilima zakonodavstvo EU-a uskladiti s novim pravilima na razini UN-a o automatizaciji 3. razine te će se donijeti novo tehničko zakonodavstvo EU-a za autonomna vozila, prva međunarodna pravila te vrste.

“Sustavi za pomoć pri kontroli brzine, sustavi za zadržavanje u prometnoj traci i automatizirano kočenje čine naša vozila sve više automatiziranima. Današnjim stupanjem na snagu novog zakonodavstva o sigurnosti vozila osigurali smo da se zahvaljujući toj tehnologiji poboljša svakodnevni život naših građana, kao i predvidljiv i siguran okvir koji će automobilskoj industriji omogućiti da nastavi s uvođenjem inovativnih tehnoloških rješenja i zadržati svoju globalnu konkurentnost”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: “Pred nama su teške godine”

Objavljeno

-

Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. “Aktualna kriza neće biti okončana za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane “zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle.

Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog pandemije koronavirusa stvorili su opću neizvjesnost. “Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s “povijesnim izazovom”.

Cilj ovog prvog u nizu sastanaka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. “Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istaknuo je Scholz. “Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.

Predsjednik Udruge poslodavaca: Pred nama su teške godine

I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. “Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.

Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.

Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi smatra da je sada važno “poduzeti sve što je moguće kako bi se spriječilo recesiju, stabiliziralo proizvodnju i osiguralo radna mjesta”. Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plaća i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.

Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranije tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.

Zajednička akcija – ideja iz 60-ih

Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula “Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa središnjom bankom Bundesbank.

Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o “stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći “pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtjeva sindikata za povećanje plaća.

Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i time dovedu do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jak potres kod Mostara, osjetio se u Dalmaciji

Objavljeno

-

By

U četvrtak ujutro Hercegovinu je pogodio potres. Hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda potresa bila 4,9 po Richteru, a epicentar kod mjesta Lištica.

Prema EMSC-u, epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, oko 24 kilometra sjeverozapadno od Mostara.

Prema prvim podacima koje je objavio EMSC-a magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru. Kasnije je EMSC objavio da je magnituda ipak bila 4,7 po Richterovoj ljestvici.

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se i u Dalmaciji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu