Connect with us

Svijet

Svjetska banka: Rat u Ukrajini dovest će do najvećeg rasta cijena u 50 godina

Objavljeno

-

Rat u Ukrajini će dovesti do „najvećeg šoka u cijenama roba“ od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, upozorila je Svjetska banka.

U novoj prognozi, Svjetska banka navodi da će poremećaji uzrokovani sukobom u Ukrajini pridonijeti ogromnom porastu cijena za dobra od prirodnog plina pa sve do pšenice i pamuka. 

Porast cijena „počinje imati velike ekonomske i humanitarne posljedice,“ rekao je za BBC jedan od autora izvješća, Peter Nagle, dodajući da „kućanstva diljem svijeta osjećaju krizu životnog standarda.“  

„Pogotovo smo zabrinuti zbog najsiromašnijih kućanstava jer ona veliki dio svojih primanja troše na hranu i režije i prema tome su posebno ranjivi u ovom trenutku,“ kaže Nagle, viši ekonomist u Svjetskoj banci.  

Što s cijenama energenata?

Cijene energenata porast će više za 50 posto, što će se odraziti na računima za kućanstva i kompanije, kaže Svjetska banka.  

Najveći porast doživjet će cijena prirodnog plina u Europi, koja će narasti više nego dvostruko. Prognozira se da će cijene pasti sljedeće godine i 2024., ali čak i tada će ostati 15 posto više nego što su bile lani. 

To znači, kaže Svjetska banka, da smo od najnižih cijena u travnju 2020. do najviših u ožujku ove godine vidjeli „najveći porast cijena energenata u 23 mjeseca od eksplozije cijena nafte 1973., kada su cijene skočile zbog napetosti na Bliskom istoku. 

Također, očekuje se da će cijene nafte ostati na višim razinama 2024. Barel Brent Crude nafte stajat će u prosjeku sto dolara ove godine, što će dovesti do raširene inflacije.  

Rusija proizvodi otprilike 11 posto svjetskih zaliha nafte, što ju čini trećim najvećim proizvođačem, ali izvješće kaže da će „poremećaji  uzrokovani ratom imati dugoročne negativne posljedice“, jer sankcije znače da strane kompanije napuštaju zemlju i pristup tehnologiji postaje ograničen. 

Iz Rusije trenutno dolazi 40 posto kompletne opskrbe plinom za Europu i 27 posto nafte, ali europske vlade poduzimaju korake da postanu neovisni o ruskim energentima. Zbog toga su narasle globalne cijene, jer jača potražnja za opskrbom iz drugih zemalja.  

Cijena pšenice srušit će sve rekorde  

Prognoza Svjetske banke također upozorava da će poskupjeti hrana. UN-ov indeks cijena hrane već sad pokazuje da su one na najvećoj razini otkad je počelo mjerenje prije 60 godina.  

Cijena pšenice skočit će za 42.7 posto i dosegnuti najvišu cijenu ikad, mjereno u dolarima. Drugi značajni porasti biti će 33.3 posto za ječam, 20 posto za soju, 29.8 posto za ulja i 41.8 posto za piletinu. Ova povećanja posljedica su drastičnog pada izvoza iz Ukrajine i Rusije.  

Prije početka rata, te dvije zemlje bile su zaslužne za 28.9 globalnog izvoza pšenice prema podacima JP Morgana, kao i za 60 posto svjetske opskrbe suncokretovim uljem – ključnim sastojkom u mnogo vrsta procesuirane hrane – prema podacima S&P Globala. 

Cijene sirovina, uključujući gnojiva, metale i minerale, također će porasti. Cijene drva, čaja i riže su među rijetkima koje bi trebale pasti. 

„Pšenica je jedan od poljoprivrednih proizvoda koji je najteže zamijeniti,“ kaže istraživanje Američke banke. Istraživanje navodi da će loši vremenski uvjeti u sjevernoj Americi i Kini vjerojatno pridonijeti udaru koji je proizvelo smanjenje opskrbe iz Ukrajine, a to je nešto što će se nastaviti jer je rat poremetio proljetnu sezonu sadnje.  

I istraživanju se također navodi da je prijevoz žitarica i uljarica iz Ukrajine pao više od 80 posto zbog sukoba, a ta količina izgubljenog izvoza, tijekom godine, „jednaka je otprilike 10 dana globalne opskrbe hranom.“  

Hoće li cijene padati?

Glavni direktor Archer Daniels Midlanda, jednog od četiri najveća svjetska trgovca hranom, kaže da ne očekuje da će cijene uskoro pasti.  

Kada je ta američka tvrtka zabilježila 53 posto porasta neto zarade (ukupno 1.05 milijarde dolara) u prva tri mjeseca ove godine, Juan Luciano je rekao: „Očekujemo smanjenu opskrbu žitaricama – uzrokovanu slabom žetvom repice u Kanadi, slabu žetvu u južnoj Americi, i sada poremećajima u regiji na Crnom moru – i to će uzrokovati smanjenje na globalnom tržištu žitarica u sljedećih nekoliko godina.“  

Nagle iz Svjetske banke navodi da bi druge zemlje neko vrijeme mogle pomoći u rješavanju nedostatka uzrokovanog ratom u Ukrajini. Ipak, prognoza porasta cijena gnojiva za 60 posto ove godine znači da „ postoji stvaran rizik da će poljporivrednici početi koristiti manje gnojiva, što znači da će se urod smanjiti.“ 

Što se tiče robe općenito, izvješće Svjetske banke kaže: „Dok će cijene generalno dosegnuti vrhunac u 2022., očekuje se da će ostati više nego što je navedeno u ranijim prognozama.“  

U izvješću se dodaje da „izgledi za tržište roba jako ovise o trajanju rata u Ukrajini“ i poremećajima koje će on prouzročiti za opskrbne lance. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: “Pred nama su teške godine”

Objavljeno

-

Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. “Aktualna kriza neće biti okončana za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane “zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle.

Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog pandemije koronavirusa stvorili su opću neizvjesnost. “Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s “povijesnim izazovom”.

Cilj ovog prvog u nizu sastanaka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. “Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istaknuo je Scholz. “Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.

Predsjednik Udruge poslodavaca: Pred nama su teške godine

I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. “Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.

Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.

Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi smatra da je sada važno “poduzeti sve što je moguće kako bi se spriječilo recesiju, stabiliziralo proizvodnju i osiguralo radna mjesta”. Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plaća i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.

Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranije tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.

Zajednička akcija – ideja iz 60-ih

Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula “Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa središnjom bankom Bundesbank.

Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o “stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći “pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtjeva sindikata za povećanje plaća.

Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i time dovedu do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jak potres kod Mostara, osjetio se u Dalmaciji

Objavljeno

-

By

U četvrtak ujutro Hercegovinu je pogodio potres. Hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda potresa bila 4,9 po Richteru, a epicentar kod mjesta Lištica.

Prema EMSC-u, epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, oko 24 kilometra sjeverozapadno od Mostara.

Prema prvim podacima koje je objavio EMSC-a magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru. Kasnije je EMSC objavio da je magnituda ipak bila 4,7 po Richterovoj ljestvici.

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se i u Dalmaciji.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

By

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu