Hrvatska
Ostojić: Rezervacije rastu, ali usporeno. Na sezonu će utjecati dvije stvari
Turističke rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.
“Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari – eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.
Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.
“Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.
Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje
Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).
Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.
Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.
Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog – poziv državi za neku vrstu subvencija
Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.
Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.
Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu ‘škaru cijena’.
“Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je ‘samo’ struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.
Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.
Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im ‘prijeti’ samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.
Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada
Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.
Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.
Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.
Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.
“Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.
Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.
Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u “hospitality” industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.
Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.
“Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.
Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.
Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Vrhunac toplinskog vala prelazi preko naših krajeva te su noćne temperature bile na Jadranu i uz Jadran izuzetno visoke. U primorju se nisu spuštale ispod 30 °C, a u unutrašnjosti su bile uglavnom iznad 21 °C, a u Zagrebu na postaji Maksimir minimalna temperatura bila je oko 28 °C uz 50 % relativne vlage te je bila sparna tropska noć.
Danas prognoziramo promjenu vremena u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Naoblačenje povezano uz prolaz oslabljene hladne fronte sjeverno od Alpa zahvatit će sjeverozapad unutrašnjosti i sjeverni Jadran. Hladna fronta destabilizira atmosferu te je mjestimice moguć jak razvoj oblaka uz jake grmljavinske pljuskove i mahovite udare vjetra. Očekujemo da hladniji nestabilni zrak tijekom dana i u noći na subotu prodre prema jugu, ali samo do orografske prepreke Dinarida tako da će se na srednjem i južnom Jadranu zadržati vruće sunčano vrijeme i nastaviti djelovanje toplinskog vala.
Prema sadašnjim izračunima modela numeričke prognoze vremena ovaj slabi prodor hladnijeg zraka ohladit će atmosferu samo u unutrašnjosti te njegovim prolazom već od nedjelje očekujemo porast temperature zraka i nastavak toplinskog vala. Prvi jači prodor hladnog zraka sa sjevera izgledan je tek za 10 do 13 dana. Meteoalarm DHMZ-a i dalje karakterizira vrijeme kao opasno, crveni alarm za toplinu u riječkoj, splitskoj i dubrovačkoj regiji, ali i žuti i narančasti alarm za buru na sjevernom Jadranu.
Danas će vrijeme biti promjenljivo, a na srednjem i južnom Jadranu pretežno sunčano i vruće. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu umjereno do pretežno oblačno, uz jak razvoj kumulusne naoblake. Grmljavinski pljuskovi i mahoviti udari vjetra već prijepodne u Istri, na Kvarneru te u Gorskom kotaru. Tijekom dana nestabilnosti će se premještati prema istoku tako da će do navečer zahvatiti veći dio unutrašnjosti. Na sjevernom Jadranu zapuhat će jaka, u podvelebitskom primorju na mahove i olujna bura, a na srednjem i južnom oštro i lebić, stoga oprez pri aktivnostima na moru. Najviše dnevne temperature u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti od 29 do 33 °C. U Dalmaciji te Slavoniji, Baranji i Srijemu od 34 do 39 °C.
Sutra, u subotu, promjenljivo oblačno i nestabilno. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice slaba kiša koja će tek namočiti površinu tla, a tijekom dana uz jak razvoj naoblake mjestimice grmljavinski pljuskovi uz jake mahovite udare vjetra. Na sjevernom Jadranu promjenljivo oblačno, a na srednjem i južnom pretežno sunčano i vruće. Bura će se sporo premještati sa sjevernog Jadrana prema srednjem, a u podvelebitskom primorju mogući su lokalno olujni udari bure brzine i do 100 km/h.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 14 do 18 °C, na Jadranu topla noć s temperaturom oko 23 °C, uz fenski efekt bure mjestimice i do 29 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 29 °C, na Jadranu od 30 do 36 °C. Temperatura mora je između 26 i 28 °C, UV indeks je visok i vrlo visok.
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Maksimum toplinskog vala sporo se premješta preko naših krajeva prema istoku. Mlazna struja brzine oko 210 km/h na visini od 11.000 m iznad tla proteže se iznad južne Engleske, Sjevernog mora, Danske i Švedske te struji prema zapadnom Sibiru. S njezine sjeverne strane spušta se hladna nestabilna zračna masa prema europskom kopnu.
Prema sadašnjem razvoju vremenske situacije, glavnina hladnog i vlažnog zraka proći će sjevernije od Alpa. Oslabljena hladna fronta proći će sjevernije od naših krajeva te se jaka nevremena prognoziraju sjeverno od Alpa, nad Češkom, Poljskom i Slovačkom te nad Panonskom nizinom na obroncima Karpata. Manja količina nestabilnog zraka zaobići će Alpe i kroz Bečka vrata djelovati ovaj vikend na vrijeme u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu. Prognoziramo pad temperature zraka za 5 do 8 °C, jake grmljavinske pljuskove i udare vjetra. Na sjevernom Jadranu zapuhat će jaka bura koja će se sporo premještati prema južnom Jadranu. Djelovanje toplinskog vala i visoke temperature zadržat će se na srednjem i južnom Jadranu uz obilje sunca i umjeren do jak poslijepodnevni maestral.
Danas će vrijeme biti sunčano i vruće. U unutrašnjosti Dalmacije, Istre i u Gorskom kotaru očekuje se umjeren do jak razvoj dnevne naoblake uz lokalnu grmljavinu i pokoji rijetki pljusak.
U unutrašnjosti će puhati slab sjeveroistočnjak, a na Jadranu slab do umjeren maestral. Najviše dnevne temperature zraka na Jadranu bit će oko 35 °C, a u unutrašnjosti od 35 do 40 °C.
Sutra, u petak, na srednjem i južnom Jadranu bit će pretežno sunčano i vruće. Jutarnje temperature bit će oko 23 °C, a najviše dnevne oko 36 °C. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu bit će promjenljivo oblačno, osobito u drugoj polovini dana, kada očekujemo jak razvoj kumulusne naoblake uz grmljavinske pljuskove i mahovite udare vjetra. Na sjevernom Jadranu zapuhat će jaka, a u podvelebitskom primorju na mahove i olujna bura, stoga je potreban oprez pri aktivnostima na moru. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će od 19 do 23 °C, a na sjevernom Jadranu oko 24 °C. Najviše dnevne temperature bit će u manjem padu te će iznositi od 29 do 33 °C.
Temperatura mora je između 25 i 27 °C, a UV indeks je visok i vrlo visok.
Hrvatska
PROGNOZA / Crveni alarm za cijelu Hrvatsku: Vrućina ne popušta, temperature do 40 stupnjeva
Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i srijeda svanula vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu većinom između 17 i 22°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 27 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. To vrijedi i za šire područje Knina, osobito prema Dinari. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 27 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka, jučer poslijepodne temperatura Dunava u Vukovaru je dosegla 42 stupnja! Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.
I sutra pretežno sunčano i neugodno vruće vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije i Istre. Vrućina će vrhunac imati danas i sutra, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša što će i dalje biti problem zbog poljoprivrede, potrošnje pitke vode i u energetici.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod je za danas i sutra uključio crveni meteoalarm za cijelu Hrvatsku. Liječnici savjetuju da smanjimo fizičke napore te izbjegavamo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.
Horoskop za 8. kolovoza 2025.
(FOTO) LD “DIANA” / Lovci u suradnji s Hrvatskim šumama, vodom napunili pojilišta za divlje životinje
MONOPLAY / Od 19. do 23. kolovoza Festival koji je trajno zabilježio Zadar na plesnoj karti Europe!
SUPERNOVA ZADAR / Ulovite najbolje popuste i ove Super subote
Suvremeni jazz zvukovni pejzaži na bedemima: Jerko Jurin Quartet na Muraj Art & Soundu
FOTOGALERIJA / USUSRET OLUJI: Kajak kup POSKOK 3 startao iz Maslenice
Jelena Rozga stiže na nadaleko poznatu Privlačku noć
OBAVIJEST IZ OB ZADAR: Hematologija i Gastroenterologija od danas privremeno u zgradi dnevnih bolnica!
5. KOLOVOZA / Proslava 512. godišnjice Gospe od Sniga i Kukljiška fešta 2026.
VIDEO / Duško Lokin i Darus Despot predstavljaju šaljivi duet Frizura
VIDEO / Vatrena tornada stigla u Europu: Evo što ih pokreće i zašto su opasna
VIDEO / Pedeset godina sam je slagao kamenje i izgradio dvorac od 48 metara, a ulaz je i danas besplatan
VIDEO / Duško Lokin i Darus Despot predstavljaju šaljivi duet Frizura
VIDEO / Glazbenik Ivica Sikirić Ićo oduševio više od 30 tisuća ljudi izvedbom Cesarice na “Tragu u beskraju”
