Connect with us

Hrvatska

Ostojić: Rezervacije rastu, ali usporeno. Na sezonu će utjecati dvije stvari

Objavljeno

-

Turističke rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.

“Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari – eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.

Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.

“Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.

Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje

Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).

Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.

Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.

Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog – poziv državi za neku vrstu subvencija

Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.

Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.

Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu ‘škaru cijena’.

“Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je ‘samo’ struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.

Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.

Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im ‘prijeti’ samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.

Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada

Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.

Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.

Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.

Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.

“Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.

Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.

Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u “hospitality” industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.

Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.

“Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.

Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.

Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.

 

Hrvatska

BLAGDAN JE VELIKE GOSPE Evo što katolici danas slave…

Objavljeno

-

By

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu