Posljedice rata u Ukrajini osjećaju se na više razina – od uzdrmanog energetskog tržišta do izazivanja izbjegličke krize u Europi. Rusija je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda optužena i da je izazvala “globalnu krizu hrane”. Rusija i Ukrajina osiguravaju oko 30 posto globalnog izvoza pšenice, dok je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva. Kako će se poremećaji opskrbe hrane odraziti u Hrvatskoj i kako se treba snaći, u emisiji Izvan okvira Mašenke Vukadinović, analizirali su stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Blažić je na početku rekla da je napad na Ukrajinu izazvao ogroman globalni problem na tržištu žitarica i uljarica.

“Hrvatska je više nego samodostatna s pšenicom, kukuruzom i sojom”

“I Rusija i Ukrajina ostvaruju veliki izvoz. Izvoz suncokretovog ulja je oko 80 posto svjetskog izvoza. Tu dolazi do ogromnog poremećaja. Hrvatska je u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda – pšenica, kukuruz, soja – samodostatna i tu rastemo. Naši proizvođači postali su konkuretni, a prinosi su na razini EU-a. Tu možemo ostvariti visoku konkurentnost. Pšenica, kukuruz i soja su među pet proizvoda koje najviše izvozimo.”

Jakopović kaže da je Hrvatska prošle godine proizvela oko milijun i 200 tisuća tona tona pšenice, a mi trebamo 430-450 tisuća tona pšenice tako da većinu izvezemo. “Problem su skladišni kapaciteti kojih nemamo dovoljno. Kad pšenica izlazi s polja, direktno odlazi van Hrvatske, a kasnije uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet da što više ostane u RH. Ove jeseni zasadili smo oko šest posto više pšenice. Više smo nego samodostatni”, rekao je.

“Transport najviše utječe na rast cijena poljoprivrednih proizvoda”

Iako mi imamo višak, proizvođači prodaju po višim cijenama jer su vezani uz burzovne cijene. “Zajedničko smo tržište EU-a i cijene se formiraju prema burzovnim cijenama”, pojasnila je Zvjezdana Blažić.

“Cijene su počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom. Zato i zajednička europska politika ide prema tome da se kupuje od lokalnih proizvođača – da se smanje cijene transporta i emisije CO2”, nadovezao se Mladen Jakopović.

“Ne treba raditi zalihe, Europa ima dovoljno vlastite hrane”

Mnogobrojna su predviđanja kako će se kretati proizvodnja do kraja ove godine, a Blažić umiruje ljude govoreći kako nema potrebe za zalihama.

“Svi, od EK-a do EP-a i svih analitičara, svi rade predikcije što će biti ove godine i od svih idu umirujući tonovi – da ne treba raditi zalihe. EU ima dovoljno proizvodnje. Ljudi su se našli u nesigurnoj situaciji, rat stvara psihološki pritisak, a hrana daje sigurnost. Nema potrebe za tim, nestašica nastaje baš zato što se gomilaju zalihe. Panika se stvara nepotrebno, mi u Hrvatskoj nemamo razlog zbog kojeg bi nestalo nekog proizvoda. Zaštićeni smo i time što smo dio zajedničkog europskog tržišta”, rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Jakopović: Sljedeći tjedan sastanak s Vladom

Jakopović navodi da se proizvođači teško mogu zaštititi. “Sljedeći tjedan bit će sastanak s premijerom vezano uz stočarstvo. Stočarski sektori našli su se u, ne izazovnim trenucima, nego u problemima. Svinjogojstvo i mljekarski sektori su izrazito problematični. Svinjogojstvo se malo popravilo, cijena je mrvicu narasla… Energenti su otišli u nebo, gnojivo je otišlo do 300 puta više… Svi inputi u poljoprivredi su visoki. Svjesni smo činjenice da Vlada ne može uvijek izvući kesu i dati višak sredstava, ali može pomoći poljoprivrednicima i krajnjim potrošačima tako da ne diže cijene na policama. Barem da u segmentu energenata, da input ne bude toliko velik”, govori predsjednik HPK-a.

“Što se tiče mesa mi smo samodostatni. Mesa uvozimo u vrijednosti blizu 400 milijuna eura godišnje. Još uvijek imamo manju potrošnju nego na razini EU-a, ali naš najveći uvozni proizvod iz tog dijela je svinjsko meso. Što se tiče junećeg i goveđeg mesa, samodostani smo 70 posto, piletina je oko 80 posto, a svinjetina oko 50 posto”, rekla je Blažić.

“U samo prošlih mjesec dana imamo 1.016 krava manje”

Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da iz mjeseca u mjesec imamo sve manje stoke. “Sektor mljekarstva je kritičan. Mjesečno gubimo oko četiri posto prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1.016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4.000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3.300”, rekao je i kao problem naveo dugogodišnje loše politike. “Dio smo EU-a i nerealno je da se granice zatvore. Cijene bi podivljale kad bi svaka zemlja to učinila. Ovako je Europa ipak izvoznik hrane i ne trebamo strahovati od gladi. Cijene su nešto drugo. Ovo je izuzetno dobra prilika da što više potaknemo samoproizvodnju, ali i da trebamo kupovati što više domaćih proizvoda pa makar i one koji postotak skluplji. Ako naši proizvođači ojačaju, dugoročno će postati jeftiniji”, dodao je.

“Naši mali proizvođači, OPG-ovi, nemaju pristup trgovačkim lancima ako nisu udruženi”, upozorila je Zvjezdana Blažić. Kaže da se tu radi i o dovoljnoj količini proizvoda koje bi na taj način plasirali na tržište, a udruživanje vidi kao priliku za male proizvođače.

Jakopović kaže da u Hrvatskoj imamo brdo oznaka kvalitete. Svakoga kome standard to dopušta poziva da kupuju ekološke proizvode, pogotovo biodinamičke, za koji kaže da su “nadstandard nadstandarda”. “U Hrvatskoj imamo oko 170 tisuća OPG-ova. Svi imaju tržišne načine na koji prodaju proizvod. Njih oko 20 tisuća ima barem jednog zaposlenog. Uduživanje nam fali kod manjih do srednjih proizvođača”, smatra predsjednik HPK-a.

“PDV je pao, ali stalni su poremećaji pa cijene i dalje rastu”

Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju dotaknula se najave da će se smanjiti PDV na hranu.

Rekla je da kod vrhnja ima prostora za snjiženje.

“Inflacija ima dosta psiholoških učinaka. Ti silni udarci na tržištu, stalni su poremećaji, cijene i dalje rastu pa mi ni ne možemo izračunati što se stvarno smanjilo, a koje cijene su narasle”, komentirala je.

“Prema FAO-u rast prosječne hrane u svijetu je 40 posto”

“Prošle godine je hrana poskupjela 40 posto. Unazad dvije godine ulje je skočilo 200 posto, ali to je čista špekulacija”, rekao je Jakopović, pokazujući FAO-ov graf.

“Situacija u Ukrajini psihički utječe na formiranje proizvoda. Sigurno će ići gore meso i mesni proizvodi koji su donedavno bili na povijesno niskim razinama. Nemoguće je da meso bude 16,99 kuna, a mlijeko 3,99. Stočarstvo se mora poravnati s ratarskim kulturama. Inputi će se morati poravnati s cijenama”, istaknuo je Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Blažić kaže da je u Europskoj uniji trend rasta cijena mesa otpočeka ove godine. “Stalno su očekivanja da će se rast cijene zaustaviti, ali teško.”

Jakopović dodaje da je u našoj košarici oko 30 posto dio koji se odnosi na hranu.

Što se voćarstva tiče, predsjednik HPK-a ističe da su kod nas problem kasniji mrazevi zbog kojih dolazi do pada voćarske proizvodnje. Blažić upozorava da tu postoji drugi problem: “Prošla godina zapravo nam je bila prosječna u proizvodnji voća i povrća. Bilo je jako malo odstupanja. Moramo znati i da je naše ulaganje i tehnička opremljenost relativno niska zbog čega na njih utječu ti vremeski ekstremi. Danas postoje različita tehnološka rješenja, a mi još uvijek imamo malo toga. Iz godine u godinu zbog toga imamo velike razlike u proizvodnji.”

U Hrvatskoj su se počeli iskorištavati geotermalni izvori, kaže Jakopović. “Ako se topla voda uspije pustiti preko toplovoda do staklenika, to bi puno značilo za rast povrtne poizvodnje.”

“Moglo bi se dogoditi da se poljski viškovi izvezu u Hrvatsku”

Stručnjakinaj Zvjezdana Blažić kaže da bi se viškovi iz, primjerice Poljske, mogli preliti i na naše tržište. “Tu bi naši proizvođači voćari mogli biti ugroženi. Moglo bi nam se dogoditi da određeni proizvodi, koji su imali plasman na ruskom tržištu, počnu tražiti plasman na ostalim europskim tržištima i da naši potrošači imaju povoljniji proizvod, a proizvođači budu ugroženi konkurencijom iz uvoza”, kazala je.

Jakopović navodi kako paradigmu da poljoprivrednji proizvođači dobivaju potpore, a imamo pad poljoprivredne proizvodnje trebamo okrenuti i u svijesti i u samim načinima iskorištavanja mjera koje dolaze iz zajedničkih poljoprivrednih politika, kako europskih, tako i iz nacionalnih programa, mada iz nacionalnih, kaže, samo gasimo vatru. “Te mjere moraju biti tržišno usmjerene, da budu u funkciji konkurentnije proizvodnje.”

Naši proizvođači su u prvim mjesecima pandemije okrenuli internetskoj prodaji i vrlo brzo se povezali s potrošačima, rekla je Blažić. “Mladi su bili baš učinkoviti jer su prodavali na inovatiniji način. Naši proizvođači nalaze načine da se prilagode potrošačima, ti kratki lanci opskrbe su prihvatljiviji i jednoj i drugoj strani. Oni nisu toliko efiaksni za veliku poljoprivrenu proizvodnju.”

“Samo je 10-tak posto mladih poljoprivrednika”

Jakopović smatra da je biti poljoprivrednik danas znači biti gospodarstvenik.

“Selo trebamo malo pomladiti. Poljoprivredne površine počele su se lagano čistiti. Prosječna dob je izuzetno visoka – blizu 60 godina, te će kroz 10-15 godina ići u mirovinu. Imamo samo 10-11 posto mladih, u njih moramo puno uložiti. Ako će vidjeti ekonomsku isplativost, mladi će ići na selo.”

“Poljoprivreda ne može biti održiva bez subvencija”

“Poljoprivredni dohodak je na nivou EU-a oko 30 posto niži od dohotka koji se ostvaruje u drugim djelatnostima. Zbog toga dobivaju subvencije. Poljoprivreda je specifična djelatnost i da bi bila održiva i da bi ostvarivali dohodak koji im omogućuje sretan život, poljoprivrednici dobivaju potpore, a potrošači hranu koja nije skupa. To su razlozi zašto se ulaže toliko u poljoprivredu. Kroz zajedničku politiku dobivamo mogućnosti da poljoprivredu učinimo atraktivnijom. Prvih sedam godina nam je prošlo, ali još imamo jako puno posla”, rekla je Blažić.

Najveći gubitaši su srednji OPG-ovi, obrti i tvrtke, rekao je Jakopović i dodao da smo u ovom sedmogodišnjem periodu jako malo učinili. “Fale nam još dva sedmogodišnja programa da budemo na istoj razini kao Njemačka ili Francuska.”