ZADAR / ŽUPANIJA
“ČVRSTE TOČKE” Izložba Zorana Džape i Mijata Radasa u Galeriji umjetnina
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe Zoran Džapo i Mijat Radas Čvrste točke u srijedu, 23. ožujka 2022. u 19 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar.
Izložba je otvorena do 9. travnja 2022.
Zajednička izložba Mijata Radasa i Zorana Džape rezultat je suradnje proizašle iz povezivanja dvaju autora kroz razgovore o umjetnosti, promišljanja i razmjenu stavova i ideja o tome što je slikarstvo i što je slika. U gradu skromne likovne produkcije dva autora sa zadarskom adresom povezala su se u likovnom stvaralaštvu i odlučila zajedno istupiti u javnost.
Izlagačka aktivnost Zorana Džape započela je još na Salonu mladih 1985. godine u organizaciji Galerije umjetnina, dok se Radas recentno otkrio zadarskoj publici u okviru galerije ZadaArt i na zajedničkoj izložbi nastavnika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Poveznica dvojice generacijski udaljenih autora je apstrakcija. Uzimajući za ishodište svojeg slikarstva načela apstraktnog ekspresionizma, ovdje se slikarski put dvojice predstavljenih autora razilazi. Dok Džapo teži geometriji i slikarstvu velikih obojanih polja koristeći slikarske forme autora kao što su Mark Rothko i Bernett Newman, kombinirajući ih sa slikarskim postupkom Gerharda Richtera, Radas svoje nadahnuće pronalazi u slikarstvu Willema de Kooninga, pa i Archilea Gorkyja koji se u dalekom odjeku iščitavaju u tretiranju podloge slike. Neupitan je i utjecaj slikarstva Igora Rončevića koji je i mentor obojici autora.
Po načelu postmodernističke aproprijacije, slikari ne skrivaju direktne implikacije, pa ni citatnost navedenih autora te ih unose u vlastiti rukopis.
Izloženi ciklusi slika nastali su tijekom posljednje tri godine, u vremenu obilježenom kontinuiranom neizvjesnošću, opasnošću, prijetnjom, u vremenu poplava, pandemije, potresa, ratova, migracija i neizvjesne budućnosti. U nesigurnim vremenima autori su konstantu i čvrstu točku pronašli u radu. Nastavljajući svoj slikarski put u apstrakciji, ove slike nisu prikaz vanjske vizualne pojavnosti, ali nisu od nje potpuno neovisne i ne negiraju svoje uporište u realitetu stanja svijeta, već evociraju opću atmosferu stvarnosnih dojmova reflektirajući je na slikarske postupke i dajući joj oznakovljenu formu na platnu.
U tom svjetlu, Džapo svoju čvrstu točku, odnosno uporište, nalazi u geometriji, njenom neosporivom redu i stabilnosti te upravo u angažmanu slaganja „rastočenih“ polja u geometrijski red pronalazi i uspostavlja kontrolu. U slikama Zorana Džape teško se oteti asocijativnoj referenciji na pejzaže. Namazom, koloritom i velikim plohama koje otvaraju nove planove reminisciraju sjevernjačke devetnaestostoljetne pejzaže koji ispražnjeni od figuralnih sadržaja istovremeno zadobivaju nadrealnu notu. Poput kakvog nadrealnog susreta Caspara Davida Friedricha i Marka Rothka ili Williama Turnera i Barneta Newmana.
Naravno, te asocijacije valja uzeti s rezervom, jer one i nisu direktni citati spomenutih slikara, nego su dijelom stilsko-morfoloških podudaranja na podlozi umjetnosti kao kauzalnog toka koji protječe njezinom isprepletenom poviješću. Svaki element „rastočenog pejzaža“ zauzima mjesto koje u kontrastu i suglasju s drugim elementima slici daje dinamiku. U svakoj slici pronalazimo element prolaza, izlaza iz geometrije u neku drugu dimenziju, u prostor nepoznatog, rasplinutog, neizvjesnog. Džapo kao slikar drži do reda i kontrolira svoju sliku, ne dopušta slučajnosti da se upliće, nego čak i nehotične elemente nastale automatizmom u procesu slikanja eliminira i uvodi novi kontrolirani element.
Radasovi radovi ekspresivniji su u svom izričaju, kako koloritom tako i jasnim tamnim linijama koje tvore guste mreže. Same mreže stvaraju svojevrsni horror vacui u koje upliće više ili manje figurativno spoznatljive forme, čvrste oblike koji na asocijativnoj razini dobivaju značenje, što autor naznačava i naslovima. Kipar po vokaciji, Radas sliku gradi nekom vrstom skulpturalnog očvršćivanja. Oblici koji lebde u kolopletu mreža ambivalentni su, istovremeno neovisni o samoj mreži i u nju uhvaćeni. Podloga i „znak“ nemaju odnos u kojem je jedno u podređenom odnosu prema drugom, već su zajednički nositelji slikovnog prizora. Sami morfemi često su slikani uz dodatna sjenčanja i, poput kubističkog principa, prikazuju objekt iz više (kvazi)perspektiva što im daje trodimenzionalnost. Radasove slike time postaju, oksimoronski, prostor sinergije oprečnosti.
Upravo u duhu i atmosferi dualizama i kontradiktornosti stvarnosti u kojoj živimo, a unatoč kojoj pronalazimo svoje vlastite čvrste točke, Džapina i Radasova izložba njezin je slikovni pandan.
ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime
Svečano misno slavlje za Dan posvećenog života kojeg Crkva slavi uz blagdan Svijećnice, predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u nedjelju, 1. veljače, u crkvi sv. Šime u Zadru, s početkom u 18 sati.
Misa će početi s blagoslovom svijeća i procesijom vjernika sa svijećama oko crkve sv. Šime. Na misi će se okupiti i redovništvo djelatno u Zadarskoj nadbiskupiji koje će obnoviti svoje redovničke zavjete.
Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu osobito je svečano slaviti u crkvi sv. Šime, jer se u tom zadarskom svetištu nalazi neraspadnuto tijelo sv. Šime koji je na svoje ruke primio Dijete Isusa i koji je, četrdeseti dan od Isusovog rođenja, u njemu prepoznao Mesiju.
Taj susret Šimuna s djetetom Isusom, Marijom i Josipom u jeruzalemskom hramu opisan je u Lukinom evanđelju koje se naviješta upravo na blagdan Svijećnice.
ZADAR / ŽUPANIJA
ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji potvrđeni su i na samom kraju 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji evidentirano je rekordnih 66.270 zaposlenih. Time je prosinac postao kruna najuspješnije godine dosad, kako po broju zaposlenih, tako i po povijesno niskoj nezaposlenosti.
Ove brojke potvrđuju da županijsko gospodarstvo više ne ovisi isključivo o sezoni, već pokazuje iznimnu stabilnost i snagu u svim ključnim granama – od prerađivačke industrije i građevine do brodarstva i poljoprivrede. Snažan doprinos rastu daju i povećanje izvoza, investicija, ukupnih prihoda te prosječnih plaća.
Desetljeće rasta: Gotovo 20 tisuća novih radnih mjesta
Koliko je gospodarstvo Zadarske županije napredovalo, najbolje ilustrira usporedba s 2015. godinom. U samo deset godina broj zaposlenih povećao se za gotovo 20 tisuća, što predstavlja rast od golemih 40,4 %.
Ovaj pozitivan regionalni trend prati i slika na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2025. zabilježeno ukupno 1.729.787 osiguranika, što je porast od 1,22 % u odnosu na prethodnu godinu. Zadarska županija svojim rezultatima, koji premašuju nacionalni prosjek rasta, ostaje jedan od najsnažnijih generatora gospodarskog razvoja države.
Župan Josip Bilaver izrazio je ponos što ovi pokazatelji svrstavaju Zadarsku županiju među vodeće regije u RH.
„Zadarska županija nikada nije imala snažnije pokazatelje uspjeha, a ključ te snage su naši poduzetnici koji otvaraju vrata novim zapošljavanjima. Ovi rezultati plod su sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom. Čvrsto vjerujemo da je ulaganje u poduzetnike najsigurnija investicija u budućnost naše zajednice, pa ćemo i dalje nastaviti s konkretnim proračunskim mjerama potpore“, poručio je župan.
Za 2026. godinu najavljeni su ambiciozni planovi u kojima je za poticanje gospodarstva osigurano 357.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju malog i srednjeg poduzetništva te jačanje lokalne proizvodnje.
„Posebno smo fokusirani na jačanje proizvodnih djelatnosti, a pripremamo i novu kreditnu liniju usmjerenu na poljoprivrednu proizvodnju“, najavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš.
Analiza zaposlenosti pokazuje da je više od 70 % radnog stanovništva raspoređeno u tri najveća grada. Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu, njih 40.305 (60,8 %) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.534), Benkovac (3.341), Pag (1.320) i Nin (1.253) te općine Poličnik (1.242), Pakoštane (1.203), Sukošan (1.196), Preko (1.098) i grad Obrovac sa 980 zaposlenih osoba.
| ZAPOSLENI | ZADARSKA ŽUPANIJA | |||
| STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE |
| 31.12.2015. | 47.190 | 100,0 | ||
| 31.12.2016. | 48.764 | 1.574 | 103,3 | 3,3 % |
| 31.12.2017. | 51.196 | 4.006 | 108,5 | 8,5 % |
| 31.12.2018. | 53.014 | 5.824 | 112,3 | 12,3 % |
| 31.12.2019. | 55.123 | 7.933 | 116,8 | 16,8 % |
| 31.12.2020. | 55.205 | 8.015 | 116,9 | 16,9 % |
| 31.12.2021. | 56.960 | 9.770 | 120,7 | 20,7 % |
| 31.12.2022. | 59.210 | 12.020 | 125,5 | 25,5 % |
| 31.12.2023. | 61.921 | 14.731 | 131,2 | 31,2 % |
| 31.12.2024. | 65.225 | 18.035 | 138,2 | 38,2 % |
| 31.12.2025. | 66.270 | 19.080 | 140,4 | 40,4 % |
ZADAR / ŽUPANIJA
U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali u Salima organiziraju predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
U programu sudjeluju: Ante Mihić, Ivica Vigato i Ivan Radulić, autor.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Irena i Ante Frka, iz Sali.
Predstavljanje će se održati u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali, u subotu 31. siječnja, s početkom u 18:00
Ivan Radulić rođen je u Salima gdje je proveo djetinjstvo do odlaska u osnovnu školu u Zadru. U Zadru je završio srednju ekonomsku školu. U Splitu je pohađao višu ekonomsku školu. 1968. godine zaposlio se u poduzeću Vlado Bagat, u Zadru, gdje je odradio 26 godina. Uz rad je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je zaposlen u Tvornici konopa i veziva Zadar, te 15 godina u zadarskoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kroz radni vijek od 42 godine radio je na komercijalnim, financijskim i računovodstvenim poslovima. Umirovljen je 2010. godine. S obitelji živi u Zadru i Salima. Ovo mu je prva objavljena knjiga. U knjizi je oslikana povijest jedne saljske obitelji pri čemu je obrađeno mnoštvo društvenih tema toga vremena.
________
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






