Connect with us

Hrvatska

Marić: Očekujemo nastavak porasta inflacije u prvom dijelu godine

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da potvrda kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Standard & Poor’s predstavlja izuzetno dobru vijest, a da je izvješće agencije izuzetno pozitivno intonirano.

“U ovim svim okolnostima, ovo je izuzetno dobra vijest (…) Izvješće je izuzetno pozitivno intonirano”, izjavio je Marić novinarima ispred Ministarstva financija.

Naime, agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’ i stabilne izglede.

Pritom, kao rizike izdvojila je globalnu geopolitičku neizvjesnost zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja bi mogla utjecati na globalnu potražnju, turizam i inflaciju.

Stabilni izgledi pak signaliziraju očekivanja S&P-a da će hrvatsko gospodarstvo rasti stabilnim tempom u iduće dvije godine, a unatoč nepovoljnim inflatornim trendovima i makroekonomskim posljedicama od već spomenutih geopolitičkih neizvjesnosti.

Iz S&P-a smatraju da će Vlada nastaviti s programom reformi, uspješno povući značajna sredstva iz EU-a i postupno “obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila u pandemiji covida- 19”.

U 2023. gospodarstvo bi, po njihovoj procjeni, trebalo porasti 3,7 posto, te za 3,5 posto u 2024. i 2025. No, S&P je ipak snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, s pet na 2,5 posto, a zbog globalne geopolitičke neizvjesnosti koju je stvorila ruska invazija na Ukrajinu i rast cijena energije i sirovina.

Marić je najavio da će Vlada kroz mjesec dana ažurirati službene makroekonomske projekcije za ovu godinu, pa tako i gospodarskog rasta i inflacije, za koju agencija predviđa da će u Hrvatskoj u 2022. iznositi oko šest posto.

Snižavanje procjene rasta BDP-a za ovu godinu, izjavio je Marić, posljedica je i lanjskog rasta koji je bio iznad svih očekivanja, no, tu je i velika doza neizvjesnosti zbog izravnih i neizravnih efekata agresije Rusije na Ukrajinu.

Kada je riječ o inflaciji, naveo je Marić, očekuje se da će se njeno ubrzavanje nastaviti u prvoj polovici godine, dok će njeno kretanje u drugom dijelu godine, osim geopolitičkih zbivanja, uvelike ovisiti o kretanjima cijena energenata i hrane.

“Nema potrebe za stvaranjem zaliha hrane”

Marić je rekao da mu je posebno drago jer je agencija prepoznala Vladi ne napore po pitanju bolje apsorpcije europskih sredstava, kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira, tako i onih u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

Izvijestio je da provedba NPOO-a napreduje vrlo dobro, sve dosad predviđeno programom je i ispunjeno, a u lipnju se očekuje tranša od 700 milijuna eura.

Agencija procjenjuje da će Hrvatska iduće godine, unatoč “složenom inflatornom kontekstu”, ući u eurozonu i da će Vlada, u skladu s odredbama o usvajanju eura, spustiti proračunski deficit u razdoblju od 2023. do 2025. ispod tri posto BDP-a, najviše dopuštene razine u Uniji.

Marić je upravo put ulaska Hrvatske u eurozonu apostrofirao kao “pozitivan rizik”, koji bi dodatno trebao utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga.

Poručio je i da je jako važno da Vlada zadrži dobar ugled, reputaciju i povjerenje koje evidentno ima u međunarodnim financijskim krugovima, pa s obzirom i na postupak pripreme međunarodnog izdavanja obveznica, pri čemu takvo izvješće S&P-a pomaže toj reputaciji.

Marić je otkrio da je agenciji prezentirao Vladin paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka, vrijedan gotovo pet milijardi kuna. Pojasnio je da taj paket ne može u potpunosti neutralizirati inflatorne pritiske, već ih ublažiti, a on između ostalog uključuje i snižavanje PDV-a s 13 na pet posto na cijeli niz prehrambenih artikala, poput svježeg mesa, ribe, povrća i voća.

Na pitanje novinara očekuje li daljnji rast cijena u trgovinama, odgovorio je da je to teško predvidjeti, no da se i nada da će navedeno značajno snižavanje PDV-a ublažiti njihovo daljnje podizanje.

Napomenuo je da su trgovački lanci i prije 1. travnja i stupanja na snagu tog paketa krenuli u marketinške kampanje i snižavanje cijena, što je ocijenio dobrim, kao i pokazateljem visoke konkurencije u maloprodaji.

Otkrio je da održao sastanak s predstavnicima 10 vodećih maloprodajnih lanaca. “Oni su iskazali spremnost da budu maksimalno receptivni, no, u isto vrijeme ukazuju da oni nisu jedina ‘karika u lancu’, s obzirom i na dobavljače”, izjavio je Marić.

Osvrnuo se i na vijesti o tome da građani pojačano kupuju određene artikle, poput ulja, poručivši da, unatoč svim zabrinutostima, nema potrebe za gomilanjem zaliha hrane.

Rekao je i da Vlada radi na mjerama koje se tiču priljeva izbjeglica iz Ukrajine, kojih je po zadnjim podacima u Hrvatsku pristiglo više od 7,5 tisuća, a očekuje se i daljnji rast tog broja. Njima će biti pružena institucionalna pomoć te dostatna i potrebita sredstva, a što će također imati određene reprekusije na fiskalnu politiku, kazao je ministar financija.

Opovrgnuo da mu je Filipović iz “Jadranke” rezervirao smještaj u hotelu

Odgovarajući na pitanje novinara, Marić je opovrgnuo pisanje portala Net.hr da mu je Krešimir Filipović, suvlasnik Jadranka Grupe, 2019. rezervirao smještaj za četverodnevni boravak u hotelu Bellevue, koji je u vlasništvu tvrtke Jadranka d.d.

“Gospodina FIlipovića sam taj put prvi puta i upoznao. Prije toga nisam imao s njim ikakve izravne ili neizravne kontakte, niti smo danas u nekakvim redovitim kontaktima”, izjavio je Marić.

Rekao je i da su svi krediti HBOR-a toj tvrtki odobravani puno prije njegovog mandata, dodajući i da ta kompanija po tom pitanju uredno servisira svoje obaveze.

Net.hr je o “Jadranki” pisao u kontekstu prijave aktivista s Malog Lošinja Arsena Mujagića, po kojoj vlasničke linije nad “Jadrankom” sežu do fonda u vlasništvu ruskih građana koji bi prema listi EU-a trebali biti pod sankcijama.

Marić je poručio da se svi koji osuđuju agresiju Rusije na Ukrajinu mogu složiti da je provođenje sankcija neminovno, pritom apostrofiravši suštinu registra stvarnih vlasnika, u smislu da je ono javno.

Naime, Ministarstvo financija je u danas objavljenom odgovoru Net.hr-u kao netočne ocijenilo navode da se, nakon pisanja portala, u trgovačkom društvu “Jadranka” d.d. dogodila promjena u registru vlasništva

“U Registru stvarnih vlasnika od 18. kolovoza 2020. kao stvarni vlasnici ‘Jadranke’ d.d. upisani su Predrag Perenčević i Krešimir Filipović i od tada nije bilo promjena stvarnih vlasnika te se dotični i danas vode kao stvarni vlasnici društva”, piše u odgovoru Ministarstva.

Također, iz Ministarstva su napisali da Marić nije boravio u nekom luksuznijem ili predsjedničkom apartmanu, a također je istaknuto i da je smještaj rezervirao sam te podmirio prateće troškove.

Iz “Jadranke” su, nedavno odgovarajući na pitanje tko su im sada vlasnici i imaju li Rusi još udjela u vlasništvu, kazali da je 2014., kada je kompanija prošla kroz proces promjene vlasništva, tvrtka “Beta ulaganja” d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu postala stopostotnim vlasnikom Jadranka Grupe.

“Krajnji vlasnici Jadranka Grupe u kontinuitetu su hrvatski državljani Predrag Perenčević i Krešimir Filipović. Njihovim novčanim sredstvima i investicijama upravlja Društvo za upravljanje investicijama i fondovima imovine putem tvrtke ‘Beta ulaganja’ d.o.o., a što je evidentirano i u Sudskom registru i u Registru stvarnih vlasnika”, rekli su tada iz “Jadranke”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Rast BDP-a na tragu naših procjena, zasad drugi najveći u EU-u

Objavljeno

-

By

Foto: Vlada RH

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak.

– Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.

– Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu, rekao je premijer.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.

– Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini, rekao je Plenković.

– Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području”, dodao je, “uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini.

Plenković: EU je donijela odluku da se osnuje EU misija i Hrvatska je za to glasala

U vezi sa sudjelovanjem hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini premijer Plenković je izjavio “da su stvari jasne”.

– Još jednom ću ponoviti jer vidim ovaj orkestrirani napor, učinjen od jučerašnje sjednice Vlade do danas, da se gotovo smatra da je stvarno neki problem s ustavnim temeljem ili zakonskim temeljem prijedloga Vlade prema Hrvatskom saboru. To je jedna laž i neistina. EU je donijela odluku i Hrvatska je za to glasala da se osnuje EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. Osnovala se misija, nije se dogovorila neka vježba, kazao je među ostalim i dodao da će misija trajati neko vrijeme s političkim smislom i ciljem, kazao je. 

– Ista pravna osnova, odnosno isti temelj za slične misije, korišten je nekoliko puta i u našem mandatu i u mandatima ranijim Vlada. Jučer je Branko Bačić rekao da je bilo 45 takvih odluka u Hrvatskom saboru. Dakle, taj očaj, jer to više nije ni smicalica, to je doslovno politički očaj i predsjednika i njegovih oporbenih jataka u Saboru koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije na način da RH participira u EUMAM-u nego su se sada u nelagodi uhvatili nekih pravnih smicalica koje ne postoje. Ljudi rade politički problem da se sakriju iza nekih pravnih smicalica. Pravi problem bi bio da je Vlada to odlučila učiniti bez Hrvatskog sabora. Napali bi nas da odlučujemo bez Sabora, kazao je među ostalim Plenković.

Ogroman politički problem

– Ovdje ne postoji pravni problem, već krupniji, ogroman politički problem – razmimoilaženje u tome kakvu odgovornost ima hrvatska država, koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30 godina i koja tada nije imala sveopću međunarodnu solidarnost. Mi smo tada bili pod režimom sankcija. Svo oružje koje je došlo u RH praktički je bilo prokrijumčareno i koštalo je jako puno. Sada imate obrnutu situaciju – sveopću solidarnost međunarodne zajednice s Ukrajinom, a naročito Europske unije, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Plenković: Smanjivanje koeficijenata dužnosnicima bila bi demagogija

Premijer Andrej Plenković odbacio je i ocijenio demagogijom prijedloge da se smanje koeficijenti za izračun plaća državnim dužnosnicima kako im ne bi rasle, slijedom rasta plaća državnih dužnosnika nakon izjednačavanja njihove osnovice s državnim službenicima.

Budući da su u Sabor upućene izmjene zakona kojima se propisuje jedinstvena osnovica za plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, plaće državnih dužnosnika će porasti jer je osnovica državnih službenika povećana nakon dogovora Vlade sa sindikatima. Novinari su stoga premijera nakon 27. Foruma hrvatskih manjina pitali kakva se poruka time šalje i nije li trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, kako im plaće ne bi rasle.

– Raspravljali smo o tome i ja sam jednostavno rekao, i svi skupa na Vladi, da je dosta s tom demagogijom. Mislim da ovako usklađivanje osnovice, koja ide za sve državne službenike, može ići i prema dužnosnicima i točka. Hoćemo li mi biti predmet kritika, hoće li se naslađivati neki mediji da smo povećali plaću – OK. Ali, to je tako, poručio je.

Izmjenama zakona predlaže se da osnovica za plaće kako bude rasla službenicima, raste i dužnosnicima, rekao je Plenković i najavio kako će od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice tražiti da održi konferenciju za novinare i “malo rastumači te osnovice”.

Plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego ministarske

– Ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već je dugo na dnevnom redu, a nitko se to ne usudi mijenjati. Jer, naravno, u Hrvatskoj bi bilo najgore od najgorega da povećate plaće dužnosnicima dok ste na vlasti, prokomentirao je Plenković.

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala plaće službenicima za više od 30 posto pa se, ustvrdio je, događa da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara.

– Ne kažem da ti ljudi ne rade i ne zavrjeđuje tu plaću, ali to nije normalno. Niti je to normalno, niti je dobro, ustvrdio je.

Upitan kada će se ići u izmjene izbornoga zakona vezane uz izborne jedinice, Plenković je odgovorio – “kad dođe vrijeme, kad mi procijenimo”.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu