Hrvatska
Premijer: Šaljemo Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi
Vlada je na izvanrednoj sjednici donijela paket mjera pomoći vezanih uz situaciju u napadnutoj Ukrajini. Donešena je i odluku o zabrani ulaska ruskim avionima u hrvatski zračni prostor. Politička odluka o tome donesena je jučer na konzultacijama.
– Današnja sjednica je u cijelosti posvećena Ukrajini, našoj prijatelljskoj zemlji. Svi smo svjedoci brutalonog napada ruskle vojske na Ukrajinu, s kopna, mora, zraka i u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema napad na Ukrajinu i da su samo vojne vježbe na granici s tom zemljom – maske su pale i naglo je pokrennut napad sa sjevera, istoka i juga. pokrenut je s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja iako je njezino demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja prijeti, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Naglasio je da Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu.
– Za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod i, da se vrate politici razuma i dijaloga, rekao je.
Naglašava da je EU jedinstven u vei sa sankcijama Rusiji.
– Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstva, što je važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. Dogovorili smo ranije s predsjednikom Sabora, a danas i oporbom, da ćemo u srijedu održati raspravu u Saboru o situaciji u Ukrajini. Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom, naglašava Plenković među ostali.
– Vlada je reagirala već par sati od napada na Ukrajinu. Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini kao i niz mjera zkojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima, kazao je premijer.
Hrvatska Ukrajini šalje pomoć od 124 milijuna kuna
Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT, kada ona bude donesena.
– Danas ćemo donijeti odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna, kazao je Plenković.
Naglasio je važnost izgradnje LNG-a na Krku, čime je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Podsjetio je da su njegovi kapaciteti u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.
Na kraju je ponovio da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu.
– Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima nažalost anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put, kazao je Planković.
U Ukrajini još 30-50 hrvatskih državljana
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da radna skupina MVEP-a 24 sata prati situaciju u Ukrajini, a veleposlanica Djanić je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima u Ukrajini. Većina ih je u Kijevu, a manji dio u Boldavi i Lavovu.
– Procjenjuje se da je u Ukrajini trenutačno 30-50 hrvatskih državljana, a na početku agresije ih je bilo 114, rekao je ministar Grlić Radman. Naglašava da će se popis hrvatskih državljana danas konsolidirati kako bi se utvrdio njihov točan broj kao i mjesto njihova boravka.
Angažirana su i hrvatska veleposlanstva u državama koje su susjedi Ukrajini.
Osnivanje međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su od prvog dana agresije sve sastavnice Domovinske sigurnosti angažirane. Kazao je da je u Hrvatsku do danas ušlo 119 ukrajinskih izbjeglica, od koji su 11 u Motelu Plitvice, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.
– Uspostavljeni su i prihvatni centri u Osijeku, Zagrebu, a u pripremi je prihvatni centri u Varaždinskim Toplicama, rekao je Božinović.
– Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice, rekao je Božinović među ostalima.
Govorio je i o donošenju direktive na razini EU-a kako bi se ukrajinske izbjeglice mogle odmah uključiti na tržište rada.
Ruskim aviokompanijama zabranjeno letenje iznad Hrvatske
Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je većina država članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo uvela mjere kojima ruskim zračnim prijevozicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenih ili na bilo koji način povezanima s državljanima Ruske federacije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
Tech4 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport4 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Svijet4 dana prijeČini se da se Louvre raspada







