Connect with us

Hrvatska

Milanović: Ne želim da naši vojnici idu tamo gdje ne moraju

Objavljeno

-

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao je na obilježavanju 28. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne te je tom prilikom dodijelio beretke, odlikovanja i pohvale pripadnicima Počasno-zaštitne bojne. 

– Hrvatske vojnikinje i vojnici, vi koji ste danas primili crvene beretke, nosite ih s ponosom i odgovornosti.  Prije točno dvije godine bio je također vaš dan, prisustvovao sam, i to je dan kad je došla vijest o prvom slučaju COVID-a, točno dvije godine kasnije bogatiji za ogromno iskustvo, svjesni onoga što je bilo dobro i onoga što nije bilo dobro, danas suočavamo se s jednom većom krizom. Rat je uvijek gori od epidemije. To je rat koji je blizu naših granica, rat i agresija na Ukrajinu koju ne možemo ne osuditi i osuđujemo je. Što je tu naša uloga, naša uloga je kao saveznici u NATO-u budemo lojalni svojim saveznicima, da s diplomatske, humanitarne i ljudske strane učinimo sve što je moguće i da budemo svjesni da smo zemlja zapadne kulture i civilizacije i da smo zato u NATO savezu, rekao je Zoran Milanović.

– Dragi pripadnici Počasno-zaštitne bojne, jedan od ponosa Hrvatske vojske, želim vam sretan vaš dan. Želim da se kao vojnici usavršavate, radite na sebi, da idete u zadaće u svom opasno poslu i da prije svega vaša zadaća bude mir i stabilnost hrvatske granice, to je uvijek bila vaša zadaća  talko će ostati, poručio je.

Sankcije najstrože do sada, ali ne djeluju

Milanović je nakon svečanosti odgovarao na pitanja novinara. Upitan jesu li sankcije Rusiji dovoljne te kako gleda na svoje nedavne izjave o Ukrajini, odgovorio je:

– One su najstrože do sada, ali ne mogu zaustaviti napredovanje ruske vojske, na žalost ne djeluju. To su samo sankcije. Podržali smo ih, drugog izbora nema, bile su nužne.

Na pitanje novinara treba li Ukrajinu pustiti u NATO, Milanović je rekao: “Ne, ne, to nikako nije tema, možda da je ranije jasno rečeno, što nije opravdanje za agresiju, bilo bi bolje.”

Kazao je kako ne želi da vojnici idu tamo gdje nije njihova dužnost. Baltičke države, kazao je, nešto su drugo.

– Ne vidim da su ugrožene, ako budu, tu smo. Ušli smo u NATO, znali smo gdje ulazimo, i opet bih se za to ulagao. SAD kad smo u NATO-u pita nas se gdje je granica, rekao sam gdje je. To ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu.

Rekao je kako će potpisati sudjelovanje hrvatskih vojnika u pridruženim NATO snagama, što je dogovorio s načelnikom Glavnog stožera i premijerom.

– Ovo neće izložiti hrvatske vojnike,  čak i ako odu u Mađarsku, to je granica do koje sam spreman ići. Više od toga ne.

– Odlazim sa stavom koji sam jučer dao u priopćenju, nema se tu što bitno dodati. Na summitu NATO-a ne očekujem ništa novo. Mogu izraziti samo čuđenje da se u ovako ozbiljnoj situaciji, ne opasnoj za Hrvatsku, summit saziva telefonski, da se nije mogao sazvati u Bruxellesu. To ne ostavlja dojam ozbiljnosti. Meni se ne putuje u Bruxelles, međutim…

Neozbiljno da se sjednica NATO-a saziva telefonski

Premijer je poslao prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

– Čuo sam se s njim ujutro, razgovarali smo i o VNS-u, ja sam postavio tezu VNS da ili ne, moj stav je bio da ne treba žuriti, Hrvatska nije u opasnosti. Ja sam neke ljude godinu dana morao nagovoriti da se kao točka dnevnog reda stavi status i oduzimanje prava Hrvata u BiH. Ukrajina je važan problem i rekli smo da ćemo biti u kontaktu. Dva sata kasnije došao je dopis koji je proslijeđen medijima. Hrvatska neće propasti ako pričekamo još koji dan i vidimo što se događa pa sazovemo sjednicu VNS-a. Meni instrukcije VNS-a prije summita NATO-a ne treba, kao što Plenkoviću ne trebaju od mene, u kontaktu smo i to je dovoljno. Nevjerojatno briga za proceduru.

– Zanima me više od bilo čega efekt sankcija na dvije velike ruske banke u sustavu Agrokora i hoće li to imati eventualno negativne posljedice za Hrvatsku, za to ne treba VNS, ali za to treba press konferencija ministra financija.

– Moja poruka hrvatskim građanima – “neugodna je situacija, ali možete biti mirni”.

NATO mora biti ekskluzivni klub

Može li ruska invazija na Ukrajinu utjecati na regionalnu stabilnost?

– Politika EU-a prema tim državama zapadnog Balkana, Gruzija ne može biti članica EU-a i ne treba joj davati tu perspektivu. To je neodgovorno, to je Zapad radio u više navrata, ljudima obećavao i dovodio ih u nemoguću poziciju. Bruxelles što radi Tirani, Podgorici i Sarajevu je neodgovorno, zavlačenje, stvaranje iluzija da će se nešto dogoditi. Ako ćemo lagati te narode, onda je bolje da nikome ništa ne obećajemo. Gruziju upletati je avanturistički. Ona treba imati poseban status i uređene odnose s Rusijom tkogod bio na vlasti. Danas se plaćaju neki stari dugovi, osuđujem to. Ovo je avanturistička politika koja Europi nije donijela ništa dobro. NATO mora biti ekskluzivni klub samo najboljima. Na nama je da ocijenimo kamo idemo, koga uključujemo i koliko nas to može koštati. S Ukrajincima ćemo biti solidarni koliko god to možemo.

– Premijer je vjerojatno mislio na Srbiju, to je država čije je vodstvo u ovom trenutku kao na žeravici – ne zna što bi reklo. Beograd igra igru, čekaju da vide kad će Rusi ući u Kijev, ali toliko su slabi, to je njihova pozicija trenutno. Čime će napasti Kosovo, pištoljima na vodu? Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Takve stvari nepotrebno stvaraju tenziju i uznemiravaju ljude. Ja trenutno te entitete vidim kao izuzetno slabe, šćućurili su se i gledaju što će se dogoditi. Sad je možda vrijeme da se odluče žele li u EU, no teret Kosova i drugih stvari dovele su Vučića u situaciju da više ne može ni pragmatično očitovati. Ako prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova što su učinile skoro sve zemlje EU-a. To je začarani krug u kojem se beogradska politika nalazi.

Hoće li biti sjednice VNS-a?

Milanović je rekao da će s Plenkovićem dogovoriti hoće li biti sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Danas se sigurno neće naći. Kazao je da je jučer sazvao vojni vrh i da znaju ono što znaju saveznici, no nemaju ljudi na terenu da bi znali detalje.

– Premijer i ja u ovom trenutku dijelimo stavove. Sve što sam ranije, iza toga stojim. Materiju poznajem. Mislim da se ovo moglo izbjeći, ali sada nije vrijeme da o tome govorim. Rusija je napravila ono što nije smjela i za to će biti sankcionirana. Koliko će to utjecati na njih, moja procjena je vrlo malo. Dolazi do strateškog sljubljivanja Rusije i Kine što možda nije idealno, ali do toga je isto dovela određena vrsta kratkovidne politike, ponovio je.

Cijenu rata će svi platiti

Govorio je o ekonomskim efektima rata.

–  Nažalost vidio sam da je ruska vojska u 24 sata napravila šokantne prodore. Nije mi to bilo drago gledati. To sigurno nije kraj Rusije, a je li Putinov, ne znam. Svatko od nas ima kraj. Na nas se to direktno ne odnosi. Ekonomski, Hrvatska nabavlja plin i energente, ali smo u boljoj poziciji od dosta država. Cijenu će platiti svi na određeni način. Sve velike države su potencijalni monstrumi i njihov potencijal da naprave štetu treba shvaćati ozbiljno. Treba shvatiti da Rusija nije Srbija, ni Francuska, puno je veća, puno drugačija. Druga su pravila života. Mi moramo čuvati svoj način života. EU to radi trenutno Mađarskoj i Poljskoj. ne slažem se s tim državama, ali to je njihovo pravo. Ne vidim ih kao otpadnike nego kao drugačije, gledam s podsmijehom na neke od tih politika, ali mene to ne ugrožava.

Milanović je istaknuo da je Ukrajina prepuštena samoj sebi.

– Kako je toliki broj ruskih vojnika tkao brzo ušao u centar Kijeva? Ja neću nikoga poticati ni na što. Ako se ljudi žele boriti, to ću poštivati. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna prihvatiti izbjeglice, bude li ih. Ja bih prihvatio kao što sam bio spreman prihvatiti stotine tisuća izbjeglica u prolazu s Bliskog istoka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu