Connect with us

Hrvatska

Milanović: Ne želim da naši vojnici idu tamo gdje ne moraju

Objavljeno

-

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao je na obilježavanju 28. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne te je tom prilikom dodijelio beretke, odlikovanja i pohvale pripadnicima Počasno-zaštitne bojne. 

– Hrvatske vojnikinje i vojnici, vi koji ste danas primili crvene beretke, nosite ih s ponosom i odgovornosti.  Prije točno dvije godine bio je također vaš dan, prisustvovao sam, i to je dan kad je došla vijest o prvom slučaju COVID-a, točno dvije godine kasnije bogatiji za ogromno iskustvo, svjesni onoga što je bilo dobro i onoga što nije bilo dobro, danas suočavamo se s jednom većom krizom. Rat je uvijek gori od epidemije. To je rat koji je blizu naših granica, rat i agresija na Ukrajinu koju ne možemo ne osuditi i osuđujemo je. Što je tu naša uloga, naša uloga je kao saveznici u NATO-u budemo lojalni svojim saveznicima, da s diplomatske, humanitarne i ljudske strane učinimo sve što je moguće i da budemo svjesni da smo zemlja zapadne kulture i civilizacije i da smo zato u NATO savezu, rekao je Zoran Milanović.

– Dragi pripadnici Počasno-zaštitne bojne, jedan od ponosa Hrvatske vojske, želim vam sretan vaš dan. Želim da se kao vojnici usavršavate, radite na sebi, da idete u zadaće u svom opasno poslu i da prije svega vaša zadaća bude mir i stabilnost hrvatske granice, to je uvijek bila vaša zadaća  talko će ostati, poručio je.

Sankcije najstrože do sada, ali ne djeluju

Milanović je nakon svečanosti odgovarao na pitanja novinara. Upitan jesu li sankcije Rusiji dovoljne te kako gleda na svoje nedavne izjave o Ukrajini, odgovorio je:

– One su najstrože do sada, ali ne mogu zaustaviti napredovanje ruske vojske, na žalost ne djeluju. To su samo sankcije. Podržali smo ih, drugog izbora nema, bile su nužne.

Na pitanje novinara treba li Ukrajinu pustiti u NATO, Milanović je rekao: “Ne, ne, to nikako nije tema, možda da je ranije jasno rečeno, što nije opravdanje za agresiju, bilo bi bolje.”

Kazao je kako ne želi da vojnici idu tamo gdje nije njihova dužnost. Baltičke države, kazao je, nešto su drugo.

– Ne vidim da su ugrožene, ako budu, tu smo. Ušli smo u NATO, znali smo gdje ulazimo, i opet bih se za to ulagao. SAD kad smo u NATO-u pita nas se gdje je granica, rekao sam gdje je. To ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu.

Rekao je kako će potpisati sudjelovanje hrvatskih vojnika u pridruženim NATO snagama, što je dogovorio s načelnikom Glavnog stožera i premijerom.

– Ovo neće izložiti hrvatske vojnike,  čak i ako odu u Mađarsku, to je granica do koje sam spreman ići. Više od toga ne.

– Odlazim sa stavom koji sam jučer dao u priopćenju, nema se tu što bitno dodati. Na summitu NATO-a ne očekujem ništa novo. Mogu izraziti samo čuđenje da se u ovako ozbiljnoj situaciji, ne opasnoj za Hrvatsku, summit saziva telefonski, da se nije mogao sazvati u Bruxellesu. To ne ostavlja dojam ozbiljnosti. Meni se ne putuje u Bruxelles, međutim…

Neozbiljno da se sjednica NATO-a saziva telefonski

Premijer je poslao prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

– Čuo sam se s njim ujutro, razgovarali smo i o VNS-u, ja sam postavio tezu VNS da ili ne, moj stav je bio da ne treba žuriti, Hrvatska nije u opasnosti. Ja sam neke ljude godinu dana morao nagovoriti da se kao točka dnevnog reda stavi status i oduzimanje prava Hrvata u BiH. Ukrajina je važan problem i rekli smo da ćemo biti u kontaktu. Dva sata kasnije došao je dopis koji je proslijeđen medijima. Hrvatska neće propasti ako pričekamo još koji dan i vidimo što se događa pa sazovemo sjednicu VNS-a. Meni instrukcije VNS-a prije summita NATO-a ne treba, kao što Plenkoviću ne trebaju od mene, u kontaktu smo i to je dovoljno. Nevjerojatno briga za proceduru.

– Zanima me više od bilo čega efekt sankcija na dvije velike ruske banke u sustavu Agrokora i hoće li to imati eventualno negativne posljedice za Hrvatsku, za to ne treba VNS, ali za to treba press konferencija ministra financija.

– Moja poruka hrvatskim građanima – “neugodna je situacija, ali možete biti mirni”.

NATO mora biti ekskluzivni klub

Može li ruska invazija na Ukrajinu utjecati na regionalnu stabilnost?

– Politika EU-a prema tim državama zapadnog Balkana, Gruzija ne može biti članica EU-a i ne treba joj davati tu perspektivu. To je neodgovorno, to je Zapad radio u više navrata, ljudima obećavao i dovodio ih u nemoguću poziciju. Bruxelles što radi Tirani, Podgorici i Sarajevu je neodgovorno, zavlačenje, stvaranje iluzija da će se nešto dogoditi. Ako ćemo lagati te narode, onda je bolje da nikome ništa ne obećajemo. Gruziju upletati je avanturistički. Ona treba imati poseban status i uređene odnose s Rusijom tkogod bio na vlasti. Danas se plaćaju neki stari dugovi, osuđujem to. Ovo je avanturistička politika koja Europi nije donijela ništa dobro. NATO mora biti ekskluzivni klub samo najboljima. Na nama je da ocijenimo kamo idemo, koga uključujemo i koliko nas to može koštati. S Ukrajincima ćemo biti solidarni koliko god to možemo.

– Premijer je vjerojatno mislio na Srbiju, to je država čije je vodstvo u ovom trenutku kao na žeravici – ne zna što bi reklo. Beograd igra igru, čekaju da vide kad će Rusi ući u Kijev, ali toliko su slabi, to je njihova pozicija trenutno. Čime će napasti Kosovo, pištoljima na vodu? Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Takve stvari nepotrebno stvaraju tenziju i uznemiravaju ljude. Ja trenutno te entitete vidim kao izuzetno slabe, šćućurili su se i gledaju što će se dogoditi. Sad je možda vrijeme da se odluče žele li u EU, no teret Kosova i drugih stvari dovele su Vučića u situaciju da više ne može ni pragmatično očitovati. Ako prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova što su učinile skoro sve zemlje EU-a. To je začarani krug u kojem se beogradska politika nalazi.

Hoće li biti sjednice VNS-a?

Milanović je rekao da će s Plenkovićem dogovoriti hoće li biti sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Danas se sigurno neće naći. Kazao je da je jučer sazvao vojni vrh i da znaju ono što znaju saveznici, no nemaju ljudi na terenu da bi znali detalje.

– Premijer i ja u ovom trenutku dijelimo stavove. Sve što sam ranije, iza toga stojim. Materiju poznajem. Mislim da se ovo moglo izbjeći, ali sada nije vrijeme da o tome govorim. Rusija je napravila ono što nije smjela i za to će biti sankcionirana. Koliko će to utjecati na njih, moja procjena je vrlo malo. Dolazi do strateškog sljubljivanja Rusije i Kine što možda nije idealno, ali do toga je isto dovela određena vrsta kratkovidne politike, ponovio je.

Cijenu rata će svi platiti

Govorio je o ekonomskim efektima rata.

–  Nažalost vidio sam da je ruska vojska u 24 sata napravila šokantne prodore. Nije mi to bilo drago gledati. To sigurno nije kraj Rusije, a je li Putinov, ne znam. Svatko od nas ima kraj. Na nas se to direktno ne odnosi. Ekonomski, Hrvatska nabavlja plin i energente, ali smo u boljoj poziciji od dosta država. Cijenu će platiti svi na određeni način. Sve velike države su potencijalni monstrumi i njihov potencijal da naprave štetu treba shvaćati ozbiljno. Treba shvatiti da Rusija nije Srbija, ni Francuska, puno je veća, puno drugačija. Druga su pravila života. Mi moramo čuvati svoj način života. EU to radi trenutno Mađarskoj i Poljskoj. ne slažem se s tim državama, ali to je njihovo pravo. Ne vidim ih kao otpadnike nego kao drugačije, gledam s podsmijehom na neke od tih politika, ali mene to ne ugrožava.

Milanović je istaknuo da je Ukrajina prepuštena samoj sebi.

– Kako je toliki broj ruskih vojnika tkao brzo ušao u centar Kijeva? Ja neću nikoga poticati ni na što. Ako se ljudi žele boriti, to ću poštivati. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna prihvatiti izbjeglice, bude li ih. Ja bih prihvatio kao što sam bio spreman prihvatiti stotine tisuća izbjeglica u prolazu s Bliskog istoka.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu