Svijet
SAD i Rusija se zbog Ukrajine svađaju i u BiH. Rusija: Naše strpljenje ima granicu
Ruski veleposlanik u Bosni i Hercegovini odlučio se na javnu polemiku s američkim diplomatima u toj zemlji, ali i na jedva prikrivenu prijetnju lokalnim medijima.
Nakon što je otpravnica poslova veleposlanstva SAD u BiH Deborah Mennuti ranije ovog tjedna na blogu opisala stajališta Washingtona prema ukrajinskoj krizi, uz ocjenu kako se način njezina rješavanja tiče stabilnosti cijele Europe pa tako i BiH, ruski veleposlanik Igor Kalabuhov odlučio je iskoračiti iz uobičajenih normi diplomatskog ponašanja i otvoriti polemiku o tom pitanju ne libeći se sarkazma i uvreda.
Mennuti, koja je do dolaska novog veleposlanika Michaela Murphyja najviše rangirani američki diplomat u BiH, poručila je kako SAD ostaju čvrsto uz svoje europske saveznike u obrani međunarodnog prava. Za njegovo kršenje, kako je navela, odgovorna je Rusija jer je u protekla dva desetljeća provela vojne upade u dvije susjedne zemlje, miješala se u izbore u drugim zemljama, koristila kemijsko oružje u atentatima na teritoriju drugih zemalja te koristila isporuke plina kao političko sredstvo i kršila međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.
Rusiji je predbacila da je nakon okupacije Krima nastavila s agresivnim aktivnostima orkestrirajući nove sukobe u regijama Donjecka i Luganska, što je do sada odnijelo više od 14.000 života.
Rusija: Odvratno je čitati tvrdnje Amerikanaca
U posebnoj izjavi Kalbuhov je nakon toga optužio Mennuti da je, pojašnjavajući stajališta svoje zemlje, “iznijela megatone laži” o stanju u Ukrajini dodajući kako mu je bilo “odvratno to čitati”. Uz to je predbacio Mennuti što se uopće bavi stvarima koje se tiču zemlje u kojoj nije akreditirana, no odmah ju je počeo propitkivati o stanju u SAD.
“Da sam slijedio ‘pravila’ gospođe Mennuti, mogao bih reći da je Amerika duboko rasistička zemlja u kojoj su crnci i ljudi druge boje kože diskriminirani i eksploatirani, gdje ih doslovno gaze do smrti… Da je Amerika groblje na kojem stotine tisuća ljudi umire od epidemije opojnih droga koju je namjerno potaknula Big Pharma, koja građane u patnji tjera na smrtonosne droge. Da je Amerika duboko srednjovjekovno društvo u kojem se žene još uvijek bore za pravo na abortus… Da je Amerika fatalno podijeljena zemlja u kojoj je američki san davno umro”, napisao je veleposlanik Kalabuhov.
Nakon toga je sarkastično poručio kako je klasično obrazovani diplomat pa neće govoriti o svemu tome jer mu je zadaća razvijati odnose između Rusije i Bosne i Hercegovine.
Prijetnje medijima
No Kalabuhov nema problem samo s američkom percepcijom zbivanja oko Ukrajine, nego i s tim kako to vidi značajan dio medija u BiH pa je jednome od njih iz ruskog veleposlanstva upućena jedva prikrivena prijetnja zbog novinarskog komentara o ukrajinskoj krizi.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Novinar “Dnevnog avaza” Miralem Aščić tako se našao na meti ruskog veleposlanstva, iz kojega su se na njega obrušili nakon što je u tekstu pod naslovom “Putinove igre” opisao kako se kriza razvija i što bi moglo slijediti, uključujući tu i eventualnu rusku invaziju na Ukrajinu.
Veleposlaniku Kalabuhovu to je silno zasmetalo pa su iz veleposlanstva kojemu je na čelu “Avazu” predbacili da širi proturusku propagandu, a poruku su završili krajnje problematičnom rečenicom. “Na kraju krajeva, sve ima svoje granice, čak i naše strpljenje. I ako ćemo biti prisiljeni da odgovorimo udarcem na provokacije cinika, licemjera i manipulatora, to će biti udarac iz dubine ruske duše”, stoji u mailu poslanom na adresu “Avazova” novinara.
Redakcija sarajevskog lista to je protumačila kao izravnu prijetnju, na što je uslijedio niz reakcija. Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz ocijenio je kako postupak ruskog veleposlanstva dokazuje totalitarnu političku svijest karakterističnu za Putinov režim, a ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara kazao je kako Rusi koriste neprihvatljivi rječnik pokušavajući ugušiti slobodu mišljenja.
Rusija tvrdi da prijetnje nisu bile namijenjene mediju
“Neosporna je činjenica da Rusija jest velika sila i BiH teži imati normalne bilateralne odnose, ali moraju znati da se ne mogu miješati u unutarnje stvari i podržavati one koji negiraju genocid i koji ruše ustavnopravni poredak BiH”, kazao je Čampara.
Urednički kolegij “Dnevnog avaza” očitovao se izjavom u kojoj je navedeno kako neće dopustiti da ih ruske prijetnje zastraše, ali će zaštitu od prijetnji zatražiti od sigurnosnih agencija i političkih tijela BiH.
Iz veleposlanstva Rusije nakon toga u petak su se ponovo oglasili optužujući “Avaz” da je zlorabio “privatnu prepisku”. Naveli su i kako prijetnja udarcem “cinicima, lažovima i manipulatorima” nije bila namijenjena tom listu. “Dragi prijatelji, molimo vas, ništa ne brinite i mirno spavajte. Zalažemo se za slobodu govora i podržavamo vaše pravo na slobodu izražavanja”, zaključno je poručeno iz veleposlanstva.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
