Connect with us

Svijet

SAD i Rusija se zbog Ukrajine svađaju i u BiH. Rusija: Naše strpljenje ima granicu

Objavljeno

-

Ruski veleposlanik u Bosni i Hercegovini odlučio se na javnu polemiku s američkim diplomatima u toj zemlji, ali i na jedva prikrivenu prijetnju lokalnim medijima.

Nakon što je otpravnica poslova veleposlanstva SAD u BiH Deborah Mennuti ranije ovog tjedna na blogu opisala stajališta Washingtona prema ukrajinskoj krizi, uz ocjenu kako se način njezina rješavanja tiče stabilnosti cijele Europe pa tako i BiH, ruski veleposlanik Igor Kalabuhov odlučio je iskoračiti iz uobičajenih normi diplomatskog ponašanja i otvoriti polemiku o tom pitanju ne libeći se sarkazma i uvreda.

Mennuti, koja je do dolaska novog veleposlanika Michaela Murphyja najviše rangirani američki diplomat u BiH, poručila je kako SAD ostaju čvrsto uz svoje europske saveznike u obrani međunarodnog prava. Za njegovo kršenje, kako je navela, odgovorna je Rusija jer je u protekla dva desetljeća provela vojne upade u dvije susjedne zemlje, miješala se u izbore u drugim zemljama, koristila kemijsko oružje u atentatima na teritoriju drugih zemalja te koristila isporuke plina kao političko sredstvo i kršila međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Rusiji je predbacila da je nakon okupacije Krima nastavila s agresivnim aktivnostima orkestrirajući nove sukobe u regijama Donjecka i Luganska, što je do sada odnijelo više od 14.000 života.

Rusija: Odvratno je čitati tvrdnje Amerikanaca

U posebnoj izjavi Kalbuhov je nakon toga optužio Mennuti da je, pojašnjavajući stajališta svoje zemlje, “iznijela megatone laži” o stanju u Ukrajini dodajući kako mu je bilo “odvratno to čitati”.  Uz to je predbacio Mennuti što se uopće bavi stvarima koje se tiču zemlje u kojoj nije akreditirana, no odmah ju je počeo propitkivati o stanju u SAD.

“Da sam slijedio ‘pravila’ gospođe Mennuti, mogao bih reći da je Amerika duboko rasistička zemlja u kojoj su crnci i ljudi druge boje kože diskriminirani i eksploatirani, gdje ih doslovno gaze do smrti… Da je Amerika groblje na kojem stotine tisuća ljudi umire od epidemije opojnih droga koju je namjerno potaknula Big Pharma, koja građane u patnji tjera na smrtonosne droge. Da je Amerika duboko srednjovjekovno društvo u kojem se žene još uvijek bore za pravo na abortus… Da je Amerika fatalno podijeljena zemlja u kojoj je američki san davno umro”, napisao je veleposlanik Kalabuhov.

Nakon toga je sarkastično poručio kako je klasično obrazovani diplomat pa neće govoriti o svemu tome jer mu je zadaća razvijati odnose između Rusije i Bosne i Hercegovine.

Prijetnje medijima

No Kalabuhov nema problem samo s američkom percepcijom zbivanja oko Ukrajine, nego i s tim kako to vidi značajan dio medija u BiH pa je jednome od njih iz ruskog veleposlanstva upućena jedva prikrivena prijetnja zbog novinarskog komentara o ukrajinskoj krizi.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Novinar “Dnevnog avaza” Miralem Aščić tako se našao na meti ruskog veleposlanstva, iz kojega su se na njega obrušili nakon što je u tekstu pod naslovom “Putinove igre” opisao kako se kriza razvija i što bi moglo slijediti, uključujući tu i eventualnu rusku invaziju na Ukrajinu.

Veleposlaniku Kalabuhovu to je silno zasmetalo pa su iz veleposlanstva kojemu je na čelu “Avazu” predbacili da širi proturusku propagandu, a poruku su završili krajnje problematičnom rečenicom.  “Na kraju krajeva, sve ima svoje granice, čak i naše strpljenje. I ako ćemo biti prisiljeni da odgovorimo udarcem na provokacije cinika, licemjera i manipulatora, to će biti udarac iz dubine ruske duše”, stoji u mailu poslanom na adresu “Avazova” novinara.

Redakcija sarajevskog lista to je protumačila kao izravnu prijetnju, na što je uslijedio niz reakcija. Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz ocijenio je kako postupak ruskog veleposlanstva dokazuje totalitarnu političku svijest karakterističnu za Putinov režim, a ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara kazao je kako Rusi koriste neprihvatljivi rječnik pokušavajući ugušiti slobodu mišljenja.

Rusija tvrdi da prijetnje nisu bile namijenjene mediju

“Neosporna je činjenica da Rusija jest velika sila i BiH teži imati normalne bilateralne odnose, ali moraju znati da se ne mogu miješati u unutarnje stvari i podržavati one koji negiraju genocid i koji ruše ustavnopravni poredak BiH”, kazao je Čampara.

Urednički kolegij “Dnevnog avaza” očitovao se izjavom u kojoj je navedeno kako neće dopustiti da ih ruske prijetnje zastraše, ali će zaštitu od prijetnji zatražiti od sigurnosnih agencija i političkih tijela BiH.

Iz veleposlanstva Rusije nakon toga u petak su se ponovo oglasili optužujući “Avaz” da je zlorabio “privatnu prepisku”. Naveli su i kako prijetnja udarcem “cinicima, lažovima i manipulatorima” nije bila namijenjena tom listu.   “Dragi prijatelji, molimo vas, ništa ne brinite i mirno spavajte. Zalažemo se za slobodu govora i podržavamo vaše pravo na slobodu izražavanja”, zaključno je poručeno iz veleposlanstva.

 

Svijet

Ovo su nova oružja u borbi protiv raka

Objavljeno

-

By

Može li čovječanstvo napokon ostvariti prednost u dugovjekoj bitki protiv raka? 

Novija znanstvena i medicinska postignuća dodala su nova oružja ljudskom arsenalu u borbi protiv raka, a među njima su personalizirana genska terapija, umjetna inteligencija, krvne pretrage pa možda i cjepiva. Rak odnosi gotovo deset milijuna života godišnje, odnosno gotovo svaku šestu smrt, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka u subotu, agencija AFP objavila je pregled novijih obećavajućih postupaka u dijagnosticiranju i liječenju te bolesti.

Imunoterapija

Lijekovi koji mijenjaju imunosne mehanizme, stimuliraju imunosni sustav da uoči i ubije stanice raka, jedno su od najvećih napredaka u liječenju raka u zadnjem desetljeću. Primjena imunoterapije ima manje teških nuspojava od kemoterapije i pokazala se učinkovita u liječenju nekoliko tipova raka.

Prije 2010. postotak preživljavanja oboljelih od težih oblika raka kože bio je vrlo nizak. No zahvaljujući imunoterapiji, neki pacijeniti sada mogu živjeti deset godina ili više.

Međutim, svi oblici tumora ne reagiraju na imunoterapiju koja opet ima svoje nuspojave. “Tek smo na početku imunoterapije”, rekao je Bruno Quesnel, znanstvenik istraživač u Francuskom nacionalnu centru za rak.

Pierre Saintigny, onkolog u Centru za rak Leon Berard kaže da će trebati kombinirati različite vrste imunoterapijskih postupaka “koliko god je inteligentno moguće”. “Zahvaljujući imunoterapiji, ostvarili smo viši stupanj u liječenju raka, no potrebni su drugi koraci da bi od nje koristi mogli imati svi pacijenti”.

CAR-T terapija 

CAR-T terapija uključuje uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta i njihovo modificiranje u laboratoriju. Zatim se pacijentu ubrizgavaju te T-stanice, koje su dio imunosnog sustava, ali sad iznova ‘obučene’ da napadnu stanice raka. Drugi oblik je alogenska CAR-T terapija gdje se koriste stanice iz zdravih davatelja.

Do danas su se terapije CAR-T pokazale uglavnom učinkovite u borbi protiv nekih oblika leukemije, no riječ je o procesu koji je vrlo skup.

Umjetna inteligencija

Pokazalo se da računalni programi umjetne inteligencije (AI) identificiraju rak mozga i rak dojke iz rutinskih snimaka preciznije od ljudi. U punom su procvatu istraživanja primjene AI u brojnim područjima te se očekuje da će ona igrati sve važniju ulogu u dijagnosticiranju raka.

“Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji moći ćemo identificirati kojim će pacijentima bolje odgovarati kraće terapije”, kaže Fabrice André, onkolog s francuskog Instituta za rak Gustave Roussy. To će donijeti manje nuspojava za pacijente, ali i manji financijski teret zdravstvenom sustavu.

Test tekućom biopsijom

Tekuće biopsije mogu detektirati rak u DNK-u iz jednostavnog krvnog testa i taj je postupak jednostavniji i manje je invazivan od tradicionalne biopsije koja zahtjeva uzorak tkiva. Brže i jednostavnije testiranje moglo bi pomoći liječnicima da otkriju i djeluju na rak prije nego on uopće dobije priliku da se proširi. Ta nova tehnika već se koristi u Sjedinjenim Državama, “no ima još mnogo lažnih pozitivnih” nalaza, kaže André.

Cjepiva

Odavna postoje cjepiva zaštite od humanog papilomavirusa (HPV) koji izaziva rak vrata grlića maternice kao i cjepiva protiv hepatitisa B koji može voditi razvoju raka jetre. No, nakon desetljeća neuspješnih napora na pronalasku cjepiva, rastu nade da bi tehnologija mRNA, prvi put primijenjena u razvoju cjepiva protiv covida mogla biti prekretnica u borbi protiv raka.

Cjepiva koja liječe rak možda su sredstvo koje najviše obećava u budućnosti. U prosincu su farmaceutske tvrtke Moderna i Merck najavile pozitivna prva ispitivanja svojih personaliziranih cjepiva mRNA u liječenju pacijenata oboljelih od raka kože. U siječnju je njemački farmaceutski laboratorij BioNTech objavio da će 10.000 stanovnika u Velikoj Britaniji biti dio ispitivanja za cjepivo mRNA koje bi se istraživalo po mjeri individualnih tumora.

Personalizirana kombinacija

Steven Le Gouill, voditelj bolničke skupine u bolničkoj grupi francuskog instituta Curie rekao je da je optimističan kad je riječ o budućnosti liječenju raka. “Prešli smo prekretnicu u našem razumijevanja tumorske stanice”, rekao je. “Rak je i dalje kušnja, no napredak je eksponencijalan”, rekao je Le Gouill.

 
Nastavi čitati

Svijet

CDC: “Prestanite koristiti ove kapi za oči. Možda su povezane s jednom smrću”

Objavljeno

-

By

Ljudi bi smjesta trebali prestati koristiti kapi za oči koje su možda povezane s infekcijama otpornima na lijekove, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Preporuka je izdana iz predostrožnosti nakon što je infekcija oka kod jedne osobe izazvala trajni gubitak vida, a još jedan pacijent umro je od infekcije krvnih žila, kažu iz CDC-ja. Testovi su pokazali da su pacijenti zaraženi bakterijom otpornom na antibiotike, prenosi Insider.

Do 20. siječnja ove godine ta bakterija, imena Pseudomonas aeruginosa, otkrivena je u 50 ljudi u 11 američkih saveznih država, kaže CDC.

Većina zaraženih pacijenata CDC-ju je prijavila da su prije testiranja koristili kapi za oči, najčešće brenda EzriCare Artificial Tears. Iz Centra kažu da su od pacijenata u bolnicama i klinikama uzorci uzimani između svibnja i prosinca 2022.

Zarazu bakterijom pseudomonas aeruginosa, koja može izazvati infekcije krvi, pluća ili rana, sve je teže liječiti. Ona evoluira i razvija obrambene mehanizme protiv antibiotika, odnosno otpornost na iste. Bakterija se obično širi među pacijentima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama gdje su oni izloženi kontaminiranoj vodi ili tlu, gdje bakterija obično živi, kaže CDC.

Pronađena varijanta ove bakterije otporna je na karbapeneme, moćne antibiotike protiv bakterija koje izazivaju bolesti poput upale pluća, infekcije urinarnog trakta, kao i teške infekcije kože. Bakterija je također otporna na ceftazidime, antibiotike koje liječnici koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta, meningitis i infekcije krvožilnog sustava, kao i cefepime, koji se također koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta.

Jesu li kapi za oči izazvale val zaraze?

Laboratorijskim testovima provedenim na otvorenim bočicama kapi za oči otkrivena je još jedna vrsta bakterije pseudomonas aeruginosa.

Ta bakterija podvrgnuta je dodatnom testiranju kako bi se potvrdilo odgovara li varijanti koja je izazvala zarazu, kaže CDC.

“Trenutno testiramo neotvorene bočice EzriCare kapi,” dodali su.

Prestanite koristiti ove kapi

U međuvremenu, CDC “preporučuje da zaposleni u klinikama, ali i pacijenti, prestanu s korištenjem EzriCare kapi za oči sve dok traju laboratorijske analize i epidemiološke istrage.”

Iz EzriCarea je u izjavi krajem siječnja rečeno da CDC od njih nije zatražio povlačenje proizvoda s polica dućana i da nisu primili nikakve “pritužbe kupaca ili izvještaje o reakcijama na kapi koji bi bili vezani za istragu”.

“Iz velike predostrožnosti, EzriCare preporuča da prestanete koristiti sve EzriCare kapi za oči dok ne otkrijemo više detalja o potencijalnim opasnostima,” rekli su iz kompanije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Posljednji prijatelji: Ovih devet zemalja još uvijek podržava Putina

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.

No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Kazahstan

Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.

Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.

Sirija

Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.

Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.

Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.

Armenija

Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.

U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.

Indija

Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.

Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.

Kina

Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.

Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.

No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.

Srbija

Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.

Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.

Iran

Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.

Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.

Sjeverna Koreja

Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.

Bjelorusija

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.

Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.

Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu