Connect with us

Hrvatska

Plenković: Dva su razloga zašto je Hrvatska dobila odgodu od Europske komisije

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa je komentirao aktualne događaje i svoj boravak tamo.

Spomenuo je da će Hrvatska Africi donirati još više od 500.000 doza cjepiva protiv covida, da je dosad donirala oko 700.000 doza te da je to doprinos globalnoj borbi protiv pandemije.

Bilo je i govora o stanju u Ukrajini i sukobu s Rusijom. Plenković je rekao da se čini sve da bi se sukobi deeskalirali. “Jučerašnji prvi dio posjeta bio je posvećen susretu s predsjednicom Europske komisije, Ursulom von der Leyen”, rekao je Plenković, dodavši da Komisija podržava ulazak Hrvatske u Schengen i u eurozonu.

Pozvao je i na konsenzus u BiH oko izmjena izbornog zakona u toj zemlji, dodavši da je Hrvatska konstruktivan i dobronamjeran partner BiH.

Upitan je li von der Leyen tražila da se obrazloži zašto u Hrvatskoj obnova nakon potresa ide sporo.

“Dva su temeljna razloga, imate progresivnu štetu i pandemiju. To su izvanredne okolnosti, to je viša sila. Drugi su imali korištenje Fonda solidarnosti, ali ne u ovakvim uvjetima”, rekao je Plenković.

Upitan je li onda viša sila bila jedini razlog zbog kojega je Hrvatska dobila produženje roka korištenja sredstava, Plenković je rekao da jest. “Ja ne znam drugi glavni grad koji je pogođen ovako jakim potresom u ovim okolnostima”, rekao je Plenković.

Govoreći o izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini, Plenković je rekao da je on išao u Sarajevo u najboljoj namjeri te da Hrvatska neće “zabiti glavu kao noj u pijesak i održavati status quo”. Ključ rješenja je dobro funkcioniranje institucija u Federaciji BiH kako bi mogla dobro funkcionirati s drugim entitetom, Republikom Srpskom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sincicijski virus hara među djecom, epidemiologinja objasnila kako se prenosi

Objavljeno

-

By

Sve je više djece s respiratornim bolestima. Virusi haraju, a bolnice se pune u nekim europskim zemljama – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, ali i u Hrvatskoj.

Respiratorni sincicijski virus može biti fatalan za dojenčad i vrlo malu djecu, a veoma je zarazan i širi se kapljičnim putem. Prijeti i invazivni streptokok zbog kojeg je u Velikoj Britaniji u samo sedam dana umrlo šestero djece.

HRT-ova Ruža Ištuk jutros je posjetila Kliniku za dječje bolesti i Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Istaknula je kako se čekaonice hitnih ambulanti sve više pune. Dnevno se pregleda stotinjak djece, a neke moraju i hospitalizirati.

– Zadnjih nekoliko tjedana bilježimo lagani porast broja djece koja su inficirana respiratornim sincicijskim virusom. Ovaj tjedan imali smo 111 novopotvrđenih slučajeva, to su podaci iz bolnice Fran Mihaljević, iz Zaboka i s testiranja drive-in. Od 250 uzoraka, 111 je bilo potvrđeno te 10 slučajeva gripe A, prevladava soj H1N1. Htjela bih reći da je to uobičajeno jer su zimski mjeseci kada očekujemo povećani broj respiratornih infekcija, rekla je epidemiologinja Dijana Mayer za Dnevnik HTV-a.

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom bolest je male djece koja idu u jaslice i vrtiće. Posebno se brzo širi u zatvorenom prostoru i lako se prenosi.

– Djeca sama sebi mogu teško oprati ruke, diraju igračke, koriste zajedničke predmete, djeca se zajedno igraju i blizu su jedni drugima, i to je jedan od načina prijenosa. Čovjek je rezervoar virusa koji se prenosi kapljično. Već i sam govor, a kamoli kihanje i kašljanje, pogoduju prijenosu virusa, objasnila je epidemiologinja.

U Hrvatskoj su potvrđeni slučajevi streptokoka serološke skupine A, no Mayer ističe kako to nije ništa zabrinjavajuće.

– To je bolest koja se širi u kolektivu. Najčešća klinička slika kod streptokoka jest streptokokna angina. Kad roditelji primijete da dijete boli grlo, da ima visoku temperaturu, dijete treba obvezno odvesti kod pedijatra, nije nužno ići u hitan prijam u bolnicu. Primijetili smo da se roditelji ne pridržavaju preporuke da se antibiotik mora popiti u potpunosti, 10 dana, a ne prekinuti nakon 3-4 dana kad djetetu bude bolje, ne voditi dijete u vrtić, nego ostati doma do izlječenja, preporučila je Mayer.

Više informacija doznajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od utorka nove cijene goriva, dizel i benzin će značajno pojeftiniti

Objavljeno

-

By

Od utorka značajno padaju cijene svih naftnih derivata.

Benzin bi trebao pojeftiniti za 88 lipa po litri, dizel za čak 91 lipu, a kako doznajemo past će i cijena plavog dizela kojeg Vlada dugo drži zamrznutog na 8,49 kuna za litru, doznaje RTL Danas.

Trenutne cijene su 11,48 kuna/l za benzinsko gorivo te 12,50 kuna/l za dizelsko gorivo.

Prema novom cjeniku, prosječni spremnik benzinaca bit će jefitniji za 44 kune, a dizela za čak 45,5 kuna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PORAZNO! Hrvatska “vodeća” u EU po suicidu starijih osoba

Objavljeno

-

By

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju suicida i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) bili su gosti TNT-a u kojem su komentirali važnost mentalnog zdravlja.

“Brojke zdravstvenog stanja nacije su katastrofalne. Imali smo 571 suicid tijekom prošle godine. Stanje se pogoršalo poglavito zbog epidemije i potresa. To su jaki stresori koji su izazvali depresiju i ansksioznost kod građana. Sad treba više nego ikada izdvajati za mentalno zdravlje. Borba za donošenje strategije trajala je pet godina, a ona na papiru ne znači ništa bez proračunskih sredstava”, rekao je Pongrac.

Naovodi kako je strategija mrtvo slovo na papiru ukoliko se ona ne implementira.

“Potrebna je politička volja od vrha pa do najnižih razina upravljanja, a treba ju implementirati u lokalnu zajendicu, tamo gdje ljudi žive”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako ne možemo govoriti o zaštiti menatlnog zdravlja ako nisu u to uključeni svi sustavi poput sustava pravosuđa, sustava obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi.

“Svi oni moraju ulagati i zajedno djelovati, mentalno zdravlje mora biti prisutno u svim politikama. Navedeni su optimistični rokovi strategije, do kraja 2023. godine. Draft je gotovo gotov, mislim da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za akcijski plan za unapređenje, prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja, akcijski plan za demenciju i za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije. Ključni dionik u svim intervencijama moraju biti osobe kojih se to tiče, a to su osobe koje imaju problema ili su imale problema s mentalnim zdravljem. Onih kojih se to najviše tiče moraju biti onaj glas koji se najviše čuje. Stigma je još uvijek vrlo vrlo visoka, rekla je Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako se ništa ne može bez novca.

“Imam podatak da Hrvatska izdvaja iz proračuna za zdravstvo manje od 1,45 posto u odnosu na zemlje EU-a i čak 5,7 posto manje u odnosu na preporuke svjetskih stručnjaka. Ta idzvajanja prikazuju da je to samo mrtvo slovo na papiru ako se ne izborimo za to. Mora se osnovati monitoring točka koja će provjeravati izdvajaju li se sredstva i kako ona napreduju jer bez te kontrole ništa se neće provesti u stvarnosti”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako se u velikoj mjeri u strateškom planu naglašava potreba edukacije, i angažmana stručnjaka različitih profila.

“Psihijatri su zadnji neželjeni korak u procesu očuvanja mentalnog zdravlja. Treba educirati najmlađe o socijalnim i emocionalnim vještinama, prva linija stručnjaka koji bi se trebali educirati su upravo stručnjaci u školama. S druge strane psiholozi kad ih ima, onda rade na krivim radnim mjestima, pa psihoterapija koja je nedovoljno definirana u zakonu”, rekla je te dodala: “Isto tako, bitno je organizirati mobilne timove stručnjaka po iskustvu koji bi pružali skrb i podršku pacijentima s ozbiljnim psihičkim poremećajima, koji su važni u pružanju intervencija, kaže Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako osobe s iskustvom koje su uspjele razriješiti svoje poteškoće s mentalnim zdravljem uspješno pomažu onima koji su sad u krizi.

“Kvalitetniji stručnjaci prepoznaju taj rad, ali financiranje do sad je nula. Prilično je tužno, ciljana vrijednost za financiranje mobilnih timova do 2030. je samo 10 posto. Apsolutno nedovoljno, jedna jako slaba potpora”, rekao je dom do Štimac Grbić dodala: “Postoji odluka o mjerama koje moraju biti implementirane do 2022. godine, ja se nadam da će u donošenju tog zakona biti sluha za male izmjene koje će učiniti velike promjene”.

Pongrac kaže kako je najhitnija prevencija prevencija suicida i depresije, a sve drugo se može s vremenom liječiti kad dođu neka bolja vremena.

“Ako ljudi u međuvremenu počine suicid, to je nepovratno. Jedan od planova mora biti posvećen baš suicidu. Potreban nam je funkcionirajući telefon za osobe sa suicidalnim krizama jer Centar za krizna stanja na Rebru ne funkcionira efektno. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije imamo vodeću stopu suicida osoba iznad 65 godina. To su ljudi koji su cijeli život radili i koji zaslužuju dobiti adekvatnu pomoć”, rekao je Pongrac.

Štimac Grbić zaključuje da je najbitnije u samoj perevenciji suicida rano prepoznavanje i otkrivanje.

“Važno je uvesti rano otkrivanje rizika na pojavu mentalnih poremećaja kako bi se mogli liječiti. Bolnica treba biti zadnja instanca. Sve je to korak prema ranijoj intervenciji i ranom liječenju”, zaključuje.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu