Connect with us

Hrvatska

Ekonomski analitičar: Hrvatska je među zemljama najovisnijima o ruskom plinu

Objavljeno

-

Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu N1 te je komentirao vladine mjere za ublažavanje udara inflacije na građane i druge teme.

“Svako porezno rasterećenje je dobro. Međutim, načelno, principijelno, vlada se nema što miješati u tržišne odnose. Stabilnost je odgovornost središnjih banka, a inflacija je monetarni problem. Inflacija znači kada na tržištu ima dovoljno novca, ali nema dovoljno ponude. To je idealna situacija za inflaciju”, rekao je na početku.

Na pitanje o velikom broju građana koji su na rubu siromaštva, kaže:

“Možda smo upravo zbog toga u siromaštvu što smo godinama kontrolirali odnose na tržištu, zbog toga što nema dovoljno konkurencije na tržištu, što nema dovoljno radnih mjesta. Hrvatsko tržište je malo, plitko i usko, vlada je često intervenirala, to vidimo u poljoprivredi. Mi smo uplatili u proračun, a onda su političari to odlučili investirati u poljoprivredu, a rezultati su gotovo nikakvi”, kaže.

Dodao je i kako su socijalne politike i transferi u Hrvatskoj vrlo snažni.

“Hrvatska je imala najviše poreze na potrošnju u EU, osim nas Mađarska je imala nešto više, i Danska, ali Dansku nećemo računati jer Danci vole platiti poreze jer znaju da će dobiti kvalitetne usluge. U Hrvatskoj je porezno opterećenje raslo, bez da smo dobili poboljšanje kvalitete života. Što se događalo s porezima? Političari su u naše ime odlučili podijeliti te poreze na razne sektore, a da mi nismo vidjeli neki rast”, govori.

“Hrvatska je među zemljama najovisnijim o ruskom plinu”

Govorio je i o rastu cijena energenata:

“Kada gledamo strukturu troškova jednog kućanstva, stanovanje i energija čine oko 40%, u EU prosječno. Tu je dakako nagli rast cijena energije, koji nitko u EU nije mogao kontrolirati jer je došao kao posljedice političkih napetosti. Ruska Federacija je najvažniji dobavljač, a Hrvatska spada u zemlje koje najviše ovise o ruskim energentima. Mislim da ne postoji zemlja u EU osim nas i Mađara koji više koriste plin. Primjerice, baltičke zemlje samo 9% energije dobivaju od plina. Francuska je najmanje ovisna o plinu.

Sada vidimo da je ova situacija s inflacijom u Hrvatskoj posljedica, odnosno račun koji plaćamo zbog potpuno pogrešnih energetskih politika zadnjih 20, 30 ili 40 godina. Mi smo se oslanjali na jeftini ruski plin, koji je desetljećima bio izrazito jeftin energent, transportiralo se na tisuće kilometara iz ruskih stepa. Kada se planirao alternativni pravac s LNG terminalom, dio javnosti se protivio, iako se to sad pokazalo kao dobra ideja. Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu biti izvorište rasta cijena energenata desetljeća. Ovaj šok je dobrodošao da vidimo da ne možemo ovisiti samo o ruskom energentu. Čitav niz krivih strateških odluka rezultiralo je današnjim stanjem što se inflacije tiče”, veli.

Koliko će utjecaj na cijene imati snižavanje PDV-a?

“Utjecaj poreza na dodanu vrijednost i stope koju je sada vlada snizila će imati određeni utjecaj na cijene hrane jer je to zaista značajno snižavanje. Na cijene energije, ne toliko. To ćemo tek vidjeti hoće li i treba li uopće utjecati. Mi smo možda jedina vlada koja nastoji utjecati na cijene, to nikom nije uspjelo”, kaže i dodaje:

“Nema konkurencije. Nedovoljno konkurencije, vidimo na plinu, ako imamo samo jednog ili dva dobavljača tada mi ne možemo utjecati na cijene. Ako imamo nekoliko konkurenata, a to vidimo kod telekomskih usluga, cijene su niže. Hrana je nešto drugo, to je godinama velika tema jer ne proizvodimo dovoljno hrane. Djelomično je to zbog velike potražnje za vrijeme turističke sezone. Hrvatska i dalje uvozi veliku količinu hrane. Hrana je lokalna stvar i vi ne smijete i ne možete transportirati hranu tisućama kilometara. To se vidi na cijenama, cijena za isti artikl u Osijeku je niža nego u Dubrovniku”.

“APN je potpuno pogrešna politika”

Govorio je i o cijeni stanova:

“To su nerealne cijene, prenapuhane cijene, a jedan od najvažnijih razloga za to da su toliko visoke je nedovoljna ponuda stanova u Zagrebu. Nakon potresa se pojavila potražnja za novim stanovima. Oko 60% kupnje i prodaje stanova u Hrvatskoj se odvija u Zagrebu. Grad Zagreb godinama zanemaruje sustavno planiranje stambenih zona. Osamdesetih godina nastala su velika stambena naselja poput Vrbika, Vrbana, Španskog i Malešnice. Prije toga je 60-ih izgrađen Novi Zagreb. U međuvremenu se gradilo interpolacijski na malim česticama, dozvoljavalo se ići u zrak nekoliko katova i tu se stvorila ponuda koja nije zadovoljila potražnju”, kaže.

Osvrnuo se i na APN:

“Naravno, to nema nikakvog smisla jer znamo da u Hrvatskoj, a to će pokazati i popis, imamo oko 30-ak posto viška stambenog prostora, stanovi se kupuju da bi se rentali, a ne da bi se stanovalo u njima. Kako se to radi u EU? Većina gradova u nama susjednim zemljama, radi na gradnji komunalnih stanova. Tu se mladim ljudima i bračnim parovima omogućuje stanovanje koje nije preskupo. Ovo što je hrvatska vlada napravila s tim poticajnim mjerama je da je poticala zaduživanje mladih ljudi na visokoj razini cijena i to je bila potpuno pogrešna politika. Možda u nekim manjim gradovima imalo smisla, ali u Zagrebu ne”, objašnjava.

“Vjerojatno će doći do izjednačavanja cijene rada”

Rekao je i kako je kriza 2020. godine izazvala deflaciju te da postoje neki ekonomisti koji tvrde da će se cijene same regulirati zbog kompenzacijskog pada 2020. godine

“Stanovanje i energija čine 35% i to ima značaj, hrana je recimo samo desetak posto, to nema osobito snažan utjecaj na ukupne troškove. Ipak, energija i sve što se oko stanovanja događa ima puno jači utjecaj”.

Naposljetku, govorio je o cijenama i plaćama nakon uvođenja eura.

“Hrvatska se polako, i posebno će se to vidjeti nakon ulaska u europsku monetarnu uniju, približava toj jezgri EU, tako da će se i cijene ujednačavati i plaće će vjerojatno rasti. Nakon ulaska u Schengen i europsku zonu će se plaće morati izjednačavati sa Slovenijom i Austrijom jer naprosto neće biti radne snage jer će ljudi ići raditi u Austriju i vraćat će se doma svaki dan. Doći će vrlo vjerojatno do približavanja cijene rada. Za isti razinu produktivnosti, bit će vrlo slične plaće tako da sam ja optimist”, rekao je u programu N1.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Znanstvenik: U Jadranu 34 vrste morskih pasa, a tri su potencijalno opasne

Objavljeno

-

By

Izvor: N1

Redoviti profesor na Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu Alen Soldo bio je gost N1 Studija uživo i komentirao zatopljenje mora, pojavu meduza i rebraša, kao i morske pse u Jadranskom moru.

Komentirajući činjenicu da je more sve toplije, Soldo je rekao da su ove temperature neuobičajene s obzirom na doba godine.

“Ako pogledajte cjelokupnu situaciju, dakle dugotrajno vrijeme s visokim temperaturama zraka, male količine padalina i nedostatak vjetrova koji bi trebali pomoći miješati gornje toplije slojeve mora s donjim koji su hladniji. Jasno je da ova temperatura rezultat te cijele situacije i ako se ove sve druge stvari i okolnosti ne promijene možemo očekivati da će ta temperatura biti i veća”, rekao je Soldo.

Za pojavu meduza u Istri kaže da to i nije vezano za zatopljenje mora.

“Meduze se hrane planktonskim organizmima i vjerojatno su količine planktona veće u ovom razdoblju”, govori.

“S obzirom na uobičajene vremenske situacije koje bi se javljale do kraja srpnja, bilo bi i za očekivati da će meduze nestati. Ali u ovoj situaciji ne možemo garantirati da će nestati. Teško je prognozirati”, dodaje.

Zašto je više meduza i rebraša u moru kod Istre i Kvarnera?

Kaže da je ovo doista neuobičajena godina.

“Ovaj početak ljetne sezone je nešto što se nije očekivalo do sada. Što se tiče rebraša, nema nikakvih problema za kupače. Ako ih i dotaknete, neće vam biti ništa. Oni su u Crnom moru uzrokovali kolaps inćuna, došlo je do velikih potresa u ribarskoj industriji. Nadamo se da do toga u Jadranu neće doći”, kazao je.

Govoreći o tome zašto je više meduza i rebraša u Istri i na Kvarneru, rekao je da je Istra poznata po tome što je to Sjeverni Jadran i što je plitko more.

“To je jedna uobičajena pojava za područje Istre. Ono što je problem u Istri je neodstatak tih vjetrova. Ako ovakva situacija potraje, možda oni ostanu tamo i možda i u većim količinama nego sada”, ističe.

Morski psi

Kratko je prokomentirao i napad morskih pasa na ljude u Egiptu.

“Što se tiče slučaja u Egiptu, poznavajući povijest napada pretpostaviti je da se radi o vrsti koja ne živi u Jadranu”, objašnjava.

Dodaje da s kolegom iz Slovenije trenutno radi na radu o morskim psima u Jadranu i kaže da su izbrojali 34 vrste koje stalno žive ili povremeno dolaze u Jadran.

“Od te 34 vrste tri su potencijalno opasne, a to su psina dugonosa i atlantska psina. Jedini problem kod nas je bila velika bijela psina koja prati jata tuna koji su bila glavna hrani. Zadnji smrtnosni napad je bio 1974. Nakon toga je bio samo još jedan napad 2008. godine koji nije bio smrtnosan. Jadran je puno sigurniji od ostalih mora”, objasnio je Soldo.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Državni tajnik: Prvih šest mjeseci 24 posto bolje od rekordne turističke 2019.

Objavljeno

-

By

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da je ova turistička godina po prihodima u prvih šest mjeseci čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, naglasivši važnost vrijednosti prihoda u odnosu na brojke noćenja i dolazaka. Sean Lisjak iz HGK rekao je da se kvaliteta ne mjeri samo prihodima, već i dobiti, a između ostalog je upozorio da su ACI marine zbog nadolazećeg isteka koncesija u problemu te da im je sudbina neizvjesna.

Turistički “bum” u Hrvatskoj! Na Jadranu je u ovom trenutku gotovo 600 tisuća stranih turista. Naplaćeno je više cestarina nego u prvih šest mjeseci rekordne pretpandemijske 2019. No, nije samo more hit. U Gorskom kotaru očekuju rekordnu turističku sezonu. Strategijom razvoja održivog turizma planira se odmak od koncepta “sunce i more” te je cilj razviti cjelogodišnji turizam, uključujući i onaj zdravstveni.

0 seconds of 5 minutes, 4 secondsVolume 0%

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je da se opet govori o turističkoj godini, a ne sezoni. Poručio je da je današnja situacija rezultat rada tijekom proteklih godina.

– Nije nam ništa ovo palo s neba, rekao je Glavina.

– Sjetite se samo dvije pandemijske godine kada je cijeli svijet bio u velikim problemima u turističkom smislu, mi smo na razini Europe i svijeta imali rezultate značajno bolje od prosjeka. Dakle, 10 milijardi kuna je uloženo u očuvanje radnih mjesta. Preko 120 tisuća pravnih subjekata i preko 680 tisuća radnih mjesta je sačuvano u pandemiji da bi mi danas ovako brzo okrenuti se i nastaviti raditi, rekao je.

Naveo je da je prvi kvartal ove godine 3 posto bolji od rekordne 2019. godine.

– A kad pogledamo prvih šest mjeseci ove godine, možemo reći ovako okvirno da je čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, rekao je Glavina.

Pritom je istaknuo da govori o prihodima, naglasivši važnost te vrijednosti u odnosu na brojke noćenja, dolazaka i slično. Dodao je da treba gledati i neke druge vrijednosti – koliko je novih radnih mjesta stvoreno, kolikim obiteljima je pomognuto da izađu iz socijale…

Upitan hoće li ova godina biti bolja od 2019. godine, odgovorio je da je upravo rekao kako je već sad bolja.

– U ovim vrlo važnim i najvažnijim parametrima je bolja, a što se tiče ovih fizičkih pokazatelja, mi smo relativno blizu i sada već tim rezultatima i vjerojatno ćemo prijeći te brojke. Ali kažem – jesmo li 5 posto više u dolascima i noćenjima ili manje, to je puno manje važnije. Važnije su neke druge stvari koje moramo početi mjeriti, poručio je Glavina.

Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Primorsko-goranske županije, rekla je da im brojke nisu došle same od sebe.

– Rezultat su dugogodišnjeg zajedničkog rada, sudjelovanja kako turističkog sektora, tako institucija, i zajednički smo došli do ovih brojki.

Nenad Nizić, predsjednik grupacije Stories – Croatian Unique Hotels, rekao je da su oni već prije četiri godine prepoznali priču o prihodu.

– Radimo promociju Hrvatske na inozemnom tržištu kao destinacije jedinstvenosti, luksuza, povijesti i kulture. I to nam se sad sve vraća, rekao je.

– Naši rezultati su stvarno ne iznenađujući, nego očekivani. Prihodi su nam veći nego 2019. godina, a, što kaže državni tajnik, s postotkom dolazaka smo negdje možda na 90-ak posto, dodao je Nizić.

Predsjednik udruženja marina HGK Sean Lisjak naglasio je da se u biznisu kvaliteta računa ne samo prihodom, već i s dobiti “na kraju balade”.

– Nautika se pokazala otpornom, nautika je i dalje otporna. Naše poslovanje prošle godine bilo je u skladu s našim optimističnim očekivanjima bolje nego 2019. godine, rekao je, dodajući da su vrlo optimistični u pogledu ove godine.

Rekao je da je ova godina i u segmentu chartera daleko bolje počela nego prethodna i katastrofalno loša 2020.

Zdravstveni i sportski turizam

Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i predsjednik klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, rekao je da im je misija brendirati regiju Kvarner u području cjelogodišnjeg pružanja zdravstvenih usluga u četiri segmenta – preventivni, personalizirani, odnosno integrativni pristup; medicina životnog stila ili lifestyle medicina; tjelesna ili mentalna rehabilitacija; te aktivno i zdravo starenje.

Rekao je da je perjanica Kvarnera dentalni turizam te da najveći broj turista dolazi iz Italije, ali i Slovenije, Austrije i Njemačke.

– Ali dio naših članica ima direktne ugovore i s korisnicima usluga iz Skandinavije, a mogu reći da smo prije dva tjedna potpisali u New Yorku ugovor s Asocijacijom hrvatsko-američkih poslovnih ljudi u kojem će naša regija biti pilot-projekt u segmentu kvalitete života za američko tržište, rekao je Mozetič.

Osim zdravstvenog, Glavina je istaknuo i sportski turizam, za koji je rekao da nam daje nevjerojatnu priliku, apeliravši na sve dionike na regionalnoj i lokalnoj razini da zajedno nađu prostore na kojima bi gradili sportske centre.

Također je rekao da ulažu značajna sredstva u enogastronomiju.

Lisjak: Neizvjesna sudbina ACI marina

Lisjak je rekao da nisu zadovoljni Strategijom razvoja održivog turizma, naročito u sektoru nautike.

– Riječi nautika, marine i charteri su u ovom dokumentu spomenuti – nemojte me hvatati za riječ, ali možete ubaciti u pretraživač – možda 14 puta, dodao je.

Lisjak je upozorio da su najveći problemi nautike i hrvatskih marina isteci koncesijskih razdoblja koja su sklapana nastankom hrvatske države i prvim uređivanjem te tematike 1999. godine.

– Budući da su prve koncesije sklapane na rok od 30 godina, izračunajte da je sad vrlo brzo istek tih prvih koncesija, rekao je Lisjak.

– Najveći sustav, naš ACI lanac marina, u najvećem je problemu i njima je definitivno vrlo neizvjesna sudbina, dodao je.

Objasnio je da žele pravo i mogućnost da se postojeći koncesionar nakon isteka koncesije odredi želi li nastaviti tu djelatnost.

– Da se jednostavno ne tumače rigidno odredbe EU-a – državnog tajnika molim da mi da svoje mišljenje o tome – da se pošto-poto mora izlaziti na natječaje, rekao je Lisjak.

Glavina se nije složio s Lisjakovim istupom o spominjanju nautičkog turizma. Rekao je da će cijela hrvatska javnost uskoro imati priliku iščitati strategiju koja će biti na javnom savjetovanju.

– Itekako mjesta ima, i to jako puno, za nautiku i nautički turizam, ali u kontekstu onog malo drugačijeg promišljanja, rekao je državni tajnik.

– Nitko ne može očekivati da će ova nova strategija održivog turizma i budućnosti hrvatskog turizma govoriti o tome kako su nama, ne znam, najveći nedostaci ili problemi hrvatskog turizma, ne znam, nepovoljna smještajna struktura ili nedovoljan broj charter plovila u ovom konkretnom slučaju ili slično. Mi govorimo o razvoju, napretku, rastu, ali u održivom smislu. Marine koje trenutno imamo u Hrvatskoj nitko neće i ne može zakačiti za brod i odvući negdje drugdje, dodao je.

Što se tiče europskih direktiva, rekao je Glavina, u svakom trenutku naći će načina da brane naše interese.

Lisjak je pak rekao da odgovorom nije nimalo zadovoljan.

– Puno mi pričamo, a malo radimo, dodao je.

Željeznički prijevoz

Glavina je između ostalog rekao je da su turisti danas puno više osviješteni nego ikad prije te da biraju destinacije za boravak ovisno o tome koliko će eventualno imati negativnog utjecaja na okoliš. Jesmo autodestinacija, radimo jako puno na organiziranju novih avio-linija, ali prethodne dvije godine jako smo puno gostiju doveli i vlakom, rekao je.

– Bit će brži, sljedećih 10 godina najveće investicije koje će biti u prometnu infrastrukturu bit će u željeznice. Time ćemo također stvoriti dodatnu prednost, rekao je Glavina.

Rekao je i da će ulazak u Schengen i eurozonu donijeti dodatnu konsolidaciju Hrvatske kao centra i jedne od ključnih turističkih zemalja Europe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

TRENDOVI U LJETOVANJU HRVATA: Prosječna obitelj potroši na smještaj oko 9400 kuna, sve rezerviraju online

Objavljeno

-

By

Prema prvim prognozama pred Hrvatskom je još jedna uspješna, ako ne i dosad najuspješnija, turistička sezona. Nakon dvije sezone u kojima su na snazi bile stroge epidemiološke mjere, ukidanje istih doprinijelo je pojačanoj turističkoj aktivnosti, no iz obrasca ponašanja gostiju ipak je jasno da je pandemija promijenila neke navike kad su u pitanju ljetovanja.

Hrvati i dalje kao prvu destinaciju za odmor biraju Lijepu našu, većina rezervacija je iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a tek u vrlo malom postotku za odmor biraju zemlje poput Grčke, Turske i Tunisa.

Pokazuju to statistike turističke agencije Arriva travel koja nudi korisnicima aranžmane za ljetovanja.

U prosjeku domaći gosti, odnosno četveročlana obitelj, na smještaj potroši oko 9400 kuna, borave najviše sedam noćenja, plaćaju najčešće karticama na rate te uglavnom putuju osobnim automobilom, a 20% organiziranim autobusnim prijevozom. Iz Arrive travel napominju kako je jedan od trendova koji se javio uslijed pandemije da klijenti pri rezervaciji ljetovanja žele odraditi cijeli proces od upita do uplate elektronskim putem što prije korone nije bio slučaj.

„Prije korone su putnici inzistirali na osobnom kontaktu s nama, dok im je danas dovoljna komunikacija telefonom ili e-mailom. Isto tako, pri ugovaranju ljetovanja u Hrvatskoj, novi trend je da klijenti češće ugovaraju policu od otkaza putovanja što isto prije pandemije nije bio slučaj“ ističe Tamara Černeka, direktorica turističke agencije Arriva travel te napominje kako turisti više ne traže izolirana mjesta kao što su tražili u prethodne dvije godine.

Razlika u odnosu na 2020. i 2021. je i u potražnji za aviokartama prema europskim destinacijama. Naime, porast kupljenih karti za europske metropole u odnosu na 2019. god je čak 80% što u Arrivi travel pravdaju pojačanom željom putnika na nadoknade sve ono što u prethodne dvije godine nisu mogli posjetiti.

Vraćaju se i kruzeri koji plove Mediteranom, no za većinu njih još uvijek su potrebne važeće Covid potvrde.

Što se pak tiče mjesta u koja domaći gosti putuju u Hrvatskoj, najtraženije destinacije za putnike iz Istočne Hrvatske su Crikvenička rivijera zbog geografske blizine te Makarska rivijera zbog prirodnih ljepota.

„Po pitanju brojki i prihoda, ova ljetna sezona će sigurno biti na 80% rekordne 2019. Teško je reći hoće li ju dostići ili premašiti jer najveći broj kupaca rezerviraju u zadnjem trenutku, dakle par dana prije polaska. Oni koji se pritom nadaju ultra last minute popustima, bit će razočarani, jer ih nema, i po svemu sudeći neće ih ni biti. Svi kapaciteti na Jadranu su jako dobro popunjeni, kako u top sezoni, ali čak i za postsezonu. Naime, pred i postsezonu odlično popunjavaju školske grupe koje Jadran i dalje biraju za svoje odredište“, ističe Tamara Černeka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu