Hrvatska
Dio banaka diže naknade građanima
Dok se Hrvatska narodna banka bavi izgledom kovanica budućeg novca, banke u tišini dižu naknade građanima. Govorilo se o potrebi kontrole tih tarifa na europskoj razini, no od toga zasad očito ništa, piše Novi list.
Kamate su niže no što bi bankari htjeli, iako će i one uskoro rasti, a iz bankarskih krugova pak stalno naglašavaju kako će podnijeti veliki fiksni trošak zbog uvođenja eura. No prava je istina da one same neće ništa posebno podnijeti, o čemu svjedoče i njihovi rezultati poslovanja, nego će to vjerojatno prebaciti na klijente, što već i čine.
U novom, dakle, valu rasta naknada, od početka ove godine, rasle su tako ponegdje naknade za vođenje računa, naknade za isplatu gotovine na bankomatima drugih banaka, a čak je i podizanje vlastite gotovine na šalteru ponegdje dodatno poskupjelo.
OTP banka podigla naknadu za podizanje gotovine na šalteru
Tako je konkretno OTP banka, odgovarajući na pitanje novinara Novog lista, otkrila da je netom korigirala cijene naknada za pojedine usluge poslovanja s građanstvom te se cijena za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka s ranijih 2 posto, odnosno minimalno 25 kuna, povećala na 2.5 posto.
Naknada pak za podizanje gotovine na šalteru banke povećana je u ovoj banci s ranije četiri kune na šest kuna po transakciji. U OTP-u dodaju da se ta naknada ne naplaćuje ako bankomat poslovnice nije u funkciji, a od plaćanja su, ponovili su, izuzete socijalne kategorije. Promjene su stupile na snagu prošli mjesec, nakon, kako navode, “sveobuhvatnih analiza poslovanja koje uključuju visoke troškove poslovanja s gotovinom”.
Klijente su o poskupljenju obavijestili dva mjeseca ranije. Naknada za vođenje tekućih računa ostala je u OTP-u na 12 kuna mjesečno.
PBZ poskupio naknadu za korištenje tuđih bankomata
Privredna banka Zagreb, kao što je poznato, također naplaćuje naknadu za dizanje vlastitog novca na šalteru, pri čemu ona i dalje iznosi tri kune po transakciji za iznose manje od 5000 kuna. Ipak, ima promjena kod podizanja većih iznosa.
Po novom će se za iznose iznad 75.000 kuna plaćati 0.2 posto naknade, što je u konkretnom slučaju 150 kuna. Ta će naknada rasti ovisno o iznosu, no najviše do 750 kuna. Prije je naknada bila ravno 200 kuna, ali za iznose iznad 100.000 kuna.
Isto tako, u PBZ-u je dijelom poskupio i dio naknada za kartično poslovanje i za platne transakcije. Primjerice, za podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj naknada od ove godine iznosi 2.50 posto od iznosa plus 8.50 kuna, a prije je bila 2 posto od iznosa plus devet kuna.
Kod podizanja iznosa od 100 kuna ne mijenja se stanje stvari: i prije i sada plaća/lo se 11 kuna, no ako se uzme da klijent PBZ-a na bankomatu druge banke podigne iznos od npr. 1000 kuna, onda je po staroj tarifi plaćao 29 kuna, a po novoj plaća 33.5 kuna, pa je jasno da s većim iznosima, zbog novina u tarifama, treba i više platiti.
Za vođenje računa i dalje 9 kuna
U okviru ovih izmjena naknada u poslovanju s građanima, koje su u PBZ-u na snagu stupile početkom godine, mijenjali su se dijelom i uvjeti vođenja tekućeg računa, pri čemu PBZ ističe pogodost za mlađe klijente, između 18 do 25 godina, koji ovu naknadu neće plaćati, a i online bankarstvom mogu se koristiti bez članarine.
Bazna pak naknada za vođenje tekućeg računa u kunama i nadalje iznosi 9 kuna, odnosno nije se sada mijenjala. Nekih je promjena, međutim, ipak bilo.
“Promjene se odnose na visine popusta iz nagradnog programa Inovacija, pri čemu se tu naknada za vođenje tekućeg računa kreće u rasponu od 5,40 do 9 kuna, a za umirovljenike od 2,70 do 4,50 kune mjesečno (prije od 6,30 do 9 kuna, odnosno od 3,15 do 4,50 kune mjesečno). Za žiroračun u kunama visina naknade se promijenila u 3,60 do 6 kuna mjesečno (prije 2,38 kn do 3,40 kn/mjesečno), a za tekući račun u stranoj valuti promijenila se u 5,40 kn do 9 kuna mjesečno (prije 3,36 kn do 4,80 kn/mjesečno), kažu u PBZ-u.
Iako je u ovu tarifu nešto teže proniknuti bez analize PBZ-ovog programa Inovacija, očito je da su inovacije sada nešto povoljnije, a obični žiroračuni – nepovoljniji.
Raiffeisen ima veću naknadu za umirovljenike
Raiffeisen banka je naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka posljednji put povećala početkom 2021., dakle nije bilo povećanja u posljednjih godinu dana, niti se, navodi RBA, povećanja planiraju.
Kažu da mjesečna naknada za vođenje tekućeg računa već godinama iznosi 9 kuna, te se također nije mijenjala u tekućoj godini. No, banka je uvela promjenu u visini mjesečne naknade za vođenje tekućeg računa za isplatu mirovine s primjenom od 25. siječnja ove godine. Ta naknada sada iznosi 5 kuna, dok je prije bila 4 kune. Dakle, poskupjela je za 1 kunu.
Vođenje tekućeg računa za umirovljenike od veljače je skuplje i za one građane koji mirovinu primaju u Erste banci, odnosno također je poskupjelo sa 4 na 5 kuna. No, treba naglasiti da Erste banka ne naplaćuje, niti ima u planu naplaćivati, potvrdili su, naknadu za podizanje vlastitog novca klijenata na šalterima banke.
Naknadu pak za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka zadnji put su mijenjali 2019. Ako klijent Erstea podiže novce na bankomatima drugih banaka unutar MBNet mreže, naknada je 7 kuna plus 2 posto od iznosa, a izvan MBNET mreže 9 kuna plus 2,5 posto od iznosa.
Zaba, HPB i Sberbank bez odgovora
Zaba, HPB i Sberbank nisu odgovorile na upit. No, naknade su u pravilu, iako je riječ o pravoj šumi naziva, brojki i tarifa, na webu banaka, ali i HNB-a, pa se svatko može, ako to želi, detaljnije informirati.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
