Connect with us

Hrvatska

Dio banaka diže naknade građanima

Objavljeno

-

Dok se Hrvatska narodna banka bavi izgledom kovanica budućeg novca, banke u tišini dižu naknade građanima. Govorilo se o potrebi kontrole tih tarifa na europskoj razini, no od toga zasad očito ništa, piše Novi list.

Kamate su niže no što bi bankari htjeli, iako će i one uskoro rasti, a iz bankarskih krugova pak stalno naglašavaju kako će podnijeti veliki fiksni trošak zbog uvođenja eura. No prava je istina da one same neće ništa posebno podnijeti, o čemu svjedoče i njihovi rezultati poslovanja, nego će to vjerojatno prebaciti na klijente, što već i čine.

U novom, dakle, valu rasta naknada, od početka ove godine, rasle su tako ponegdje naknade za vođenje računa, naknade za isplatu gotovine na bankomatima drugih banaka, a čak je i podizanje vlastite gotovine na šalteru ponegdje dodatno poskupjelo.

OTP banka podigla naknadu za podizanje gotovine na šalteru

Tako je konkretno OTP banka, odgovarajući na pitanje novinara Novog lista, otkrila da je netom korigirala cijene naknada za pojedine usluge poslovanja s građanstvom te se cijena za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka s ranijih 2 posto, odnosno minimalno 25 kuna, povećala na 2.5 posto.

Naknada pak za podizanje gotovine na šalteru banke povećana je u ovoj banci s ranije četiri kune na šest kuna po transakciji. U OTP-u dodaju da se ta naknada ne naplaćuje ako bankomat poslovnice nije u funkciji, a od plaćanja su, ponovili su, izuzete socijalne kategorije. Promjene su stupile na snagu prošli mjesec, nakon, kako navode, “sveobuhvatnih analiza poslovanja koje uključuju visoke troškove poslovanja s gotovinom”.

Klijente su o poskupljenju obavijestili dva mjeseca ranije. Naknada za vođenje tekućih računa ostala je u OTP-u na 12 kuna mjesečno.

PBZ poskupio naknadu za korištenje tuđih bankomata

Privredna banka Zagreb, kao što je poznato, također naplaćuje naknadu za dizanje vlastitog novca na šalteru, pri čemu ona i dalje iznosi tri kune po transakciji za iznose manje od 5000 kuna. Ipak, ima promjena kod podizanja većih iznosa.

Po novom će se za iznose iznad 75.000 kuna plaćati 0.2 posto naknade, što je u konkretnom slučaju 150 kuna. Ta će naknada rasti ovisno o iznosu, no najviše do 750 kuna. Prije je naknada bila ravno 200 kuna, ali za iznose iznad 100.000 kuna.

Isto tako, u PBZ-u je dijelom poskupio i dio naknada za kartično poslovanje i za platne transakcije. Primjerice, za podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj naknada od ove godine iznosi 2.50 posto od iznosa plus 8.50 kuna, a prije je bila 2 posto od iznosa plus devet kuna.

Kod podizanja iznosa od 100 kuna ne mijenja se stanje stvari: i prije i sada plaća/lo se 11 kuna, no ako se uzme da klijent PBZ-a na bankomatu druge banke podigne iznos od npr. 1000 kuna, onda je po staroj tarifi plaćao 29 kuna, a po novoj plaća 33.5 kuna, pa je jasno da s većim iznosima, zbog novina u tarifama, treba i više platiti.

Za vođenje računa i dalje 9 kuna 

U okviru ovih izmjena naknada u poslovanju s građanima, koje su u PBZ-u na snagu stupile početkom godine, mijenjali su se dijelom i uvjeti vođenja tekućeg računa, pri čemu PBZ ističe pogodost za mlađe klijente, između 18 do 25 godina, koji ovu naknadu neće plaćati, a i online bankarstvom mogu se koristiti bez članarine.

Bazna pak naknada za vođenje tekućeg računa u kunama i nadalje iznosi 9 kuna, odnosno nije se sada mijenjala. Nekih je promjena, međutim, ipak bilo.

“Promjene se odnose na visine popusta iz nagradnog programa Inovacija, pri čemu se tu naknada za vođenje tekućeg računa kreće u rasponu od 5,40 do 9 kuna, a za umirovljenike od 2,70 do 4,50 kune mjesečno (prije od 6,30 do 9 kuna, odnosno od 3,15 do 4,50 kune mjesečno). Za žiroračun u kunama visina naknade se promijenila u 3,60 do 6 kuna mjesečno (prije 2,38 kn do 3,40 kn/mjesečno), a za tekući račun u stranoj valuti promijenila se u 5,40 kn do 9 kuna mjesečno (prije 3,36 kn do 4,80 kn/mjesečno), kažu u PBZ-u.

Iako je u ovu tarifu nešto teže proniknuti bez analize PBZ-ovog programa Inovacija, očito je da su inovacije sada nešto povoljnije, a obični žiroračuni – nepovoljniji.

Raiffeisen ima veću naknadu za umirovljenike

Raiffeisen banka je naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka posljednji put povećala početkom 2021., dakle nije bilo povećanja u posljednjih godinu dana, niti se, navodi RBA, povećanja planiraju.

Kažu da mjesečna naknada za vođenje tekućeg računa već godinama iznosi 9 kuna, te se također nije mijenjala u tekućoj godini. No, banka je uvela promjenu u visini mjesečne naknade za vođenje tekućeg računa za isplatu mirovine s primjenom od 25. siječnja ove godine. Ta naknada sada iznosi 5 kuna, dok je prije bila 4 kune. Dakle, poskupjela je za 1 kunu.

Vođenje tekućeg računa za umirovljenike od veljače je skuplje i za one građane koji mirovinu primaju u Erste banci, odnosno također je poskupjelo sa 4 na 5 kuna. No, treba naglasiti da Erste banka ne naplaćuje, niti ima u planu naplaćivati, potvrdili su, naknadu za podizanje vlastitog novca klijenata na šalterima banke.

Naknadu pak za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka zadnji put su mijenjali 2019. Ako klijent Erstea podiže novce na bankomatima drugih banaka unutar MBNet mreže, naknada je 7 kuna plus 2 posto od iznosa, a izvan MBNET mreže 9 kuna plus 2,5 posto od iznosa.

Zaba, HPB i Sberbank bez odgovora

Zaba, HPB i Sberbank nisu odgovorile na upit. No, naknade su u pravilu, iako je riječ o pravoj šumi naziva, brojki i tarifa, na webu banaka, ali i HNB-a, pa se svatko može, ako to želi, detaljnije informirati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu