Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade govorio je o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. 

– Zbog porasta cijena energenata na globlanom tržištu, za razliku od mnogih građana zemalja EU-a, hrvatski građani nisu osjetiuli značajniji rast energeneata. Cijene elektrinne energije porasle su krajem godine preko 30%, a plina i preko 70%, a u Hrvatskoj se to nije dogodilo. No zbog sve izvjesnijeg pokupljenja plina i struje koji bi se trebao dogoditi nakon 1. travnja i ranije smo rekli da će Vlada reagirati i donijeti paket mjera. Snažnim paketom koji se radi u više resora i ublažiti udar na standard građana zbog rasta cijene energenata. Reagirali smo i na cijene goriva. Pripremili smo sveobuhvatan paket, njegovo predstavljanje bit će sredinom idućeg tjedna, rekao je premijer.

Ovaj će se paket mjera odnosi se na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima. Mjere će ići za time da rast cijena struje i plina, koji se nažalost nećemo moći u potpunosti izbjeći, bude što manji. U tome će značajnu ulogu imati HEP i u tom kontekstu se priprema niz aspekata poreznih rasterećenja, dodao je Plenković te rekao kako su o tome načelno razgovarali i sa sindikatima, predstavnicima HUP-a, HGK, HOK-a te razmotrili moguće kompenzacijske mjere i subvencije i brojnim gospodarskim subjektima.

– Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi najugroženije, ali i sveukupne troškove naših kućanstava od 1. travnja. Vodit će računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima, naglasio je Plenković.

Potom je govorio o strašnom zločinu koji se dogodio prije nekoliko dana u Rijeci gdje je na divljački način ubijena žena.

– Najoštrije u ime cijele Vlade osuđujem taj barbarski čin koji se dogodio usred bijela dana, na javnom mjestu, pred svjedocima i prema starijoj ženskoj osobi. Sve okolnosti saznat ćemo na kraju istrage, no razvidno je da počinitelj ovog teškog ubojstva ima dosta problema i da je njegovo psihičko stanje i eventualne druge motive potrebno temeljito ocijeniti od strane struke, rekao je premijer.

– Društvo u kojem nema nasilja nažalost ne postoji. No ono mora iti svedeno na najmanju mjeru i svaki put mora biti bezuvjetno kažnjeno, dodao je.

U ovom kontekstu osvrnuo se i na pravosuđe.

– U javno savjetovanje uputili smo zakon o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku. U nizu važnih izmjena pripremili smo i uvođenje rokova za završetak postupka. Prvostupanjski postupak morat će se dovršiti u roku od 3 godine, žalbeni u roku od godine, odluke o prijedlogu za dopuštenje revizije u roku od 6 mjeseci, priprema ročišta u roku 3 mjeseca, glavna rasprava u roku od 6 mjeseci  nakon zaključenja prethodnog postupka. Donosit će se i plan upravljanja postupkom što de doprinijeti proaktivnijem pristupu suda, rješavanju predmeta i predvidivosti tijeka i okončanju  postupka za stranke, objasnio je Plenković.

Ovo je velika reforma pravosuđa, to je najveća reforma pravosuđa od ulaska u EU, branit ćemo je i od nje nećemo odustati, dodao je.

O BDP-u

Premijer se osvrnuo i na BDP. Rekao je da ćemo ove godine imati dvoznamenkasti rast BDP-a.

– Za 2022. Hrvatskoj je procjena u 2022. smanjena s 5,6% na 4,8%, a u 2023. s 3,4 na 3%. Prema prognozama Europske komisije Hrvatska bi s realnom stopom od 10,5% bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU nakon Irske (13,7%). Imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka Europske unije koji se procjenjuje na 5,3%. Procjene su daleko iznad inicijalnih očekivanja. Naš BDP se u 2021. vratio na razine iznad 2019., iznad predkriznih vremena. Robni izvoz je porastao za 26,5%, što je treći je najveći u EU, iza Grčke i Estonije, rekao je Plenković.

Rekao je kako u ovoj godini očekujemo dinamični rast od 4,8% te dodao kako će se investicijska aktivnost pojačati uslijed rasta potražnje, ubrzanja aktivnosti obnove nakon potresa te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U 2023. se očekuje blago približavanje gospodarskog rasta na razinama prema 3%, dodao je.

– Stope rasta u sve tri godine 2021., 2022, i 2023., kumulativno gledajući, Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19.3% i bili bi odmah nakon Irske koja bi imala 25,4%, dok se rast BDP-a za EU predviđa 12,6% u tom trogodišnjem razdoblju, naglasio je Plenković.