Hrvatska
Plenković na Pagu: “Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na svečanosti dodjele oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. u Gradu Pagu. Istaknuo je da Vlada puno čini za bolji život na otocima te da će to nastaviti raditi. Ističe da otoci imaju svoju priliku u budućnosti, a zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Premijer Andrej Plenković u gradu Pagu dodijelio je priznanja “Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.
- Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je.
“Otoci među najatraktivnijim destinacijama”
Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac.
- Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.
- Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.
“Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke”
Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
- Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.
Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.
- Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.
Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.
- Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji.
Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.
- Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada.
Plenković ide u Novalju te u Zadar
Sastat će se premijer s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.
Posjet će završiti u Zadru na sastanku sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.
Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Hrvatska
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.







