Hrvatska
Bez zdravstvenog ostalo više od 100 tisuća osiguranika
Čak 105.982 osobe godinama su ostvarivale pravo na osnovno zdravstveno osiguranje temeljem nezaposlenosti, premda se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), piše u subotu Jutarnji list.
Trošak zdravstvene zaštite u samo jednoj godini za taj broj osoba iznosio je lani 32,3 milijuna eura ili 240 milijuna kuna, govore podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). S obzirom na to da se ova kontrola provela prvi put u proteklih 30 godina, razvidno je da je u tom razdoblju gubitak bio gotovo milijardu eura.
Lani su te osobe potrošile za specijalističku zdravstvenu zaštitu 9,2 milijuna eura, za bolničko liječenje 7,5 milijuna, za lijekove 7, za primarnu zdravstvenu zaštitu 1,2 milijuna, a za razna ortopedska pomagala još 967 tisuća eura.
Nedavnim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju omogućeno je da se konačno usporede liste HZZO-a s onima HZZ-a jer je javna tajna bila činjenica da mnogi ostvaruju prava temeljem nezaposlenosti premda uopće ne žive u Hrvatskoj, niti se vode u evidenciji nezaposlenih HZZ-a. Rezultat provjere je da se broj osiguranih po tom temelju smanjio za nešto više od 100 tisuća.
Godinama HZZO ima značajno više osiguranika nego što prema statističkim podacima ima stanovnika, što se ne može opravdati čak ni ako se dodaju osiguranici strani radnici. Primjerice, lani je bilo 4,148.849 osiguranika, a po posljednjem popisu stanovnika u Hrvatskoj ih ima tek nešto više od 3,8 milijuna. Uz sve to, službeno je nezaposlenih manje od 100.000, pa je razvidno da zdravstveno osiguranje po tom temelju ne može imati 280.000 građana.
Pokazalo se da je veći dio onih koji su u Hrvatskoj figurirali kao nezaposleni zapravo odavno otišao na rad u inozemstvo, ali su zadržali pravo na zdravstveno osiguranje i koristili zdravstvene usluge. Velik dio njih gotovo na mjesečnoj razini dobivao je lijekove, a u Hrvatsku su dolazili i kad im je trebao neki skuplji pregled ili dijagnostika te u slučaju potrebe za bolničkim liječenjem.
Da se ne radi o malom novcu, potvrđuje, među ostalim, podatak da je ta potrošnja bila dvostruko veća od godišnje potrošnje za ukupni transplantacijski program u Hrvatskoj, sedam puta veća nego što iznosi trošak umjetne oplodnje, gotovo osam puta viša od ulaganja u rano otkrivanje zloćudnih bolesti ili, pak, tri puta viša nego što stoji intervencijska kardiologija u jednoj godini, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku




