Connect with us

Hrvatska

PODACI HZZO-a: Evo koliko nedostaje obiteljskih liječnika i gdje je ordinacija s najviše pacijenata, njih čak 2665

Objavljeno

-

Nedavno je na N1 televiziji predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) Nataša Ban Toskić upozorila na kritično stanje u tom dijelu zdravstvenog sustava. Dramatično je tada zazvučalo njezino upozorenje da bi se zbog preopterećenog sustava i manjka liječnika mogle dogoditi dosad nezamislive liste čekanja i u obiteljskoj medicini.

“Obiteljska medicina stari. Trenutno imamo 810 liječnika starijih od 60 godina, to je 37 posto svih liječnika, a 200 ih je starije od 65. U idućih pet godina najkasnije 40 posto populacije u Hrvatskoj će ostati bez svog temeljnog liječnika, to je milijun i pol ljudi”, kazala je predsjednica KOHOM-a gostujući na N1 televiziji.

O tome kakvo je stanje u obiteljskoj medicini, barem prema brojčanim podacima, odgovore smo potražili u Hrvatskom zavoduza zdravstveno osiguranje (HZZO).

Za 3,5 milijuna osiguranika skrbi 2308 timova

Tamo kažu da u Republici Hrvatskoj ukupno radi ugovorenih 2.308 timova obiteljske medicine (tim čine liječnik i medicinska sestra, nap.a.) koji skrbe za ukupno 3.547.977 osiguranika HZZO-a. Standardni broj pacijenata po jednom timu obiteljske medicine je 1700. Naravno, negdje ih je manje, a negdje više.

“Prema važećoj Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, minimalni broj osiguranih osoba koje mogu biti opredijeljene po timu u djelatnostima opće/obiteljske medicine je 1.275, standardni broj je 1.700, a maksimalni je 2.125 osiguranih osoba. Od ukupno ugovorenog broja timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine, za 908 timova je opredijeljeno više od 1.700 osiguranih osoba, dok je za 1.400 timova opredijeljeno 1.700 i manje osiguranih osoba”, kažu u HZZO-u.

Najmanje u Božavi, najviše u Puli

Jasno je da se timovi obiteljske medicine s manjim brojem osiguranih osoba najčešće nalaze u manjim, zemljopisno i prometno izoliranim područjima poput onih brdsko-planinskih ili otoka. Budući da je ondje broj gravitirajućih osiguranih osoba malen, u HZZO-u ističu da se u tim sredinama broj pacijenata ugovara prema posebnom standardu kako bi timovi obiteljske medicine opstali.

Tim obiteljske medicine s najmanjim brojem opredijeljenih osiguranih osoba – njih samo 189, nalazi se u Božavi, u općini Sali na Dugom otoku. S druge strane, prema podacima HZZO-a, u Puli je tim obiteljske medicine koji skrbi o najviše pacijenata, njih čak 2.665. Drugi najveći tim ugovoren je u Zagrebu s ukupno 2.453 osiguranih osoba, a treći najveći u Kaštel Štafiliću s ukupno 2.367 osiguranih osoba.

Nedostaje 250 liječnika i 59 sestara

Na pitanje o manjku liječnika i medicinskih sestara u sustavu obiteljske medicine u Hrvatskoj trenutno nedostaje 270 doktora.

“S obzirom na to da je doktor nositelj tima, a medicinska sestra je u kadrovskoj strukturi tima obvezan član tima, načelno je nedostatak sestara vezan uz nedostatak doktora. Kao samostalni zdravstveni radnik, medicinska sestra/tehničar se ugovara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u kojoj ih u ovom trenutku nedostaje 59”, stoji u odgovoru HZZO-a.

Kada liječnik ne može primiti novog pacijenta?

A što ako pacijent, primjerice u Zagrebu gdje je popunjenost timova obiteljske medicine velika, biva odbijen i ne može naći liječnika? Ti pacijenti mogu se informirati u regionalnim uredima i područnim službama HZZO-a te putem web stranice HZZO-a provjeriti koji liječnici obiteljske medicine imaju mjesta za upis.

“U slučajevima možebitnog neopravdanog odbijanja upisa pacijenata od strane ugovornih doktora, nadležni regionalni ured ili područna služba HZZO-a može provesti kontrolu po predstavci osigurane osobe, te u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u mogućnosti je izreći mjeru predviđenu ugovorom. Također, liječnik opće medicine ne može primiti nove pacijente, ako u svojem timu ima upisano više od maksimalnog broja pacijenata”, objašnjavaju u HZZO-u.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlači Donat Mg zbog promjena organoleptičkih svojstava

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

S tržišta se iz predostrožnosti povlači prirodna mineralna voda Donat Mg, 1L koju proizvodi slovenski Atlantic Droga Kolinska, zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa, izvijestio je u petak Državni inspektorat RH.

Riječ je o mineralnoj vodi Donat Mg, 1 L, s oznakom 14. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 14. 11. 2024.) i Donat Mg, 1 L, s oznakom 15. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 15. 11. 2024.,). Distributer je zagrebački Atlantic trade.

Proizvođač ističe da proizvod nije štetan za zdravlje,  ali su preventivno odlučili povući cijelu seriju proizvoda s tržišta.

Potrošači koji su kupili proizvod mogu ga vratiti na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda, navodi se u priopćenju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Najveća prosječna hrvatska plaća je u Zagrebu, a evo gdje je najmanja

Objavljeno

-

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, za po 17,1 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 12,3 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je da je najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 380 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1043 eura, prenosi Novi list.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 18,5 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 13,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1982 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1383 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu