Hrvatska
Ravnatelj KBC-a Split o preminuloj zaposlenici: Ne možemo reći da postoji veza s cijepljenjem
Ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović rekao je kako danas imaju 226 pacijenata s COVID-om, daleko više nego ikad, od kojih je 43 na respiratoru.
Bolnicu je danas posjetio predsjednik HLK Krešimir Luetić. Meštrović je rekao kako je Luetić došao osobno čuti kako bolnica funkcionira u ovim uvjetima.
– 226 bolesnika s bolešću COVID-19, to je 24 posto od svih bolesnika koji se trenutno liječe u KBC-u Split, rekao je Meštrović.
Dodao je da se većinom radi o bolesnicima starije životne dobi, te da većina njih ima i neke kronične bolesti.
– Naravno, primamo one za koje je potrebno bolničko liječenje, tako da je većina njih na kisiku, osim ovih 43 koji su na respiratoru, rekao je Meštrović.
– Sad je životna dob tih hospitaliziranih osam godina niža nego što je to bila u prvom valu, naglasio je.
Na novinarsko pitanje o informaciji o zaposlenici KBC-a koja je navodno preminula nakon treće doze cjepiva, Meštrović je rekao kako, koliko je njima poznato, ne mogu reći da postoji veza između cijepljenja i tog tragičnog događaja.
– Prema onoj analizi koju smo mi dosad napravili ne postoji takva povezanost, dodao je.
Luetić: Takvo opterećenje nema nijedna druga bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj
Luetić je rekao kako je ono što Split i KBC Split razlikuje od ostatka Hrvatske kontinuirano opterećenje COVID-pacijentima još od sredine kolovoza do sada.
– Takvo opterećenje nema nijedna druga bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj i možemo govoriti o jednom petomjesečnom opterećenju bolnice s COVID-pacijentima, rekao je Luetić.
Istaknuo je kako je u ovom trenutku svaki četvrti pacijent u KBC-u Split COVID-bolesnik, što je ocijenio iznimno velikim opterećenjem za cijelu bolnicu. Odao je priznanje liječnicima, medicinskim sestrama i svim ostalim radnicima na profesionalnosti, predanosti i požrtvovnom radu, istaknuvši kako imaju iznadprosječne rezultate u liječenju COVID-pacijenata u Hrvatskoj.
Luetić je rekao i da u Hrvatskoj svugdje osim u Splitu stagniraju, a ponegdje i padaju brojevi hospitaliziranih COVID-pacijenata.
– Razlog tome je vjerojatno multifaktorijalan, međutim, zasigurno ima podloge i u tome što Splitsko-dalmatinska županija, uz još neke županije u Hrvatskoj, ima najnižu razinu cijepljenosti, a posebno zabrinjava podatak da i u dobi iznad 60 godina ta razina cijepljenosti ne prelazi 65, odnosno 70 posto, rekao je Luetić.
Također je rekao da pet mjeseci intenzivnih napora u KBC-u Split zasigurno nije normalno funkcioniranje te da se dugoročno ne može funkcionirati na ovaj način. Dodao je da su ih u ravnateljstvu izvijestili da im jedino nedostaje medicinskih sestara i da su u tom smislu tražili pomoć ministarstva.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
Hrvatska
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiša pada duž Jadrana i uz Jadran, mjestimice ima i snijega na planinama.
U nastavku srijede oborina će se intenzivirati, bit će grmljavine, mjestimice će obilnije kišiti, osobito na Jadranu i uz Jadran, gdje su moguće bujične i urbane poplave, upozorenje je to Državnog hidrometeorološkog zavoda:
“Zbog prognozirane obilne količine oborine tijekom srijede (28.01.2026.) na riječkom području i u Gorskom Kotaru postoji mogućnost bujičnih i urbanih poplava.
U drugom dijelu srijede na području srednjeg, južnog Jadrana te njegovog zaleđa očekuje se obilna oborina praćena grmljavinskim pljuskovima koji mogu uzrokovati pojavu bujičnih i urbanih poplava.
Lokalno je moguće nevrijeme, stoga je na snazi viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm, Državnog hidrometeorološkog zavoda. Probleme će stvarati i jako i olujno jugo.
I tijekom četvrtka još treba računati na kišu i pljuskove, osobito duž Jadrana i uz Jadran.
U petak će biti manje oborine, uglavnom na području Dalmacije još. Bit će hladnije.
Za vikend će biti još malo kiše tijekom subote uglavnom u Dalmaciji, dok u nedjelju u unutrašnjosti mjestimice može biti slabije kiše ili rosulje. Temperature će biti niže.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel






