Hrvatska
Plenković: Novac građana u bankama će se automatski pretvoriti u euro
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.
“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.
“Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je navodeći da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio oročne štednje i kredita vezano uz euro.
“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je Plenković.
Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.”
“Za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro”
Naveo je da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.
“Danas godinu dana – 17. sječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, rekao je.
“Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković.
“Građani mogu besplatno zamijeniti novčanice i za pet godina”
Govorio je i isticanju cijena u eurima i kunama.
“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima”, dodao je, navodeći da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
“Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, kazao je Plenković.
“Dualno isticanje cijena obvezno do 5. rujna”
Ministar Marić je također govorio o dualnom iskazivanju cijena. “Od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno.”
Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, progodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… “Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, kaže Marić.
Kaže da je to zbog ograničenog prostora a velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kisoka.
Marić je komentirao i koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, kaže Marić.
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
Naveo je da će niz tijela nadzirati ovo dualno isticanje cijena. Pozvao je građane da budu aktivni u javnom savjetovanju.
Porast cijena zbog uvođenja eura?
Ministar financija komentirao je i možemo li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvohj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je ministar Marić.
Dodao je da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. “Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove.”
“Pozitivni efekti su puno veći i značajniji”, dodao je ministar.
“Ako netko diže cijene, odite kod nekog drugog”
Guverner HNB-a Boris Vujčić također je komentirao ako će uvođenje eura utjecati na inflaciju.
“Što se tiče inflacije, ona je porasla u drugim zemljama od 0,02 do 0,04 posto”, rekao je guverner.
Vujčić je govorio i o neporavdanom rastu cijena. “Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena.”
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




