Connect with us

Hrvatska

10. SEZONA “AKTIVNE HRVATSKE” POČELA PANELOM KOJI NAS SVE TREBA ZABRINUTI Poražavajući podaci o aktivnosti Hrvata! Čak 35 posto 8-godišnjaka je pretilo, pada broj aktivnih sportaša

Objavljeno

-

Iako se čini kako smo se posljednjih godina više okrenuli zdravom načinu života i redovnoj tjelesnoj i mentalnoj aktivnosti, podaci izneseni na Panelu Aktivne Hrvatske „Hrvatska 10 godina nakon, danas i Hrvatska u budućnosti“ zabrinjavajući su i pozivaju na trenutnu akciju. Broj redovno aktivnih građana je ispod 10 %, onih neaktivnih čak iznad 60 %, a pada i broj aktivnih sportaša u klubovima. Gledajući podatke na nacionalnoj razini, svaki treći osmogodišnjak, odnosno njih 35% ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.

Panelisti Tomislav Družak, Državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta, Sanda Čorak, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, Iva Pejnović Franelić iz Svjetske zdravstvene organizacije, Tomislav Krističević, dekan Kineziološkog fakulteta iz Zagreba, Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga i Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane objavili su podatke koji pokazuju kako stagniramo odnosno nazadujemo, naročito nakon pandemije koronavirusa kad smo smanjili aktivnosti za čak sat vremena u danu.

„Ovaj panel okupio je popriličan broj eminentnih ljudi koji imaju što reći o pojedinim segmentima iz svoje struke. Također, otvorio je dosta pitanja ali i ponudio neka rješenja koja govore o tome kako potaknuti građane da se što više počnu baviti tjelesnom aktivnosti. Nije bitan sport kao sport već sport kao preduvjet jačeg imuniteta, boljeg tjelesnog i mentalnog zdravlja te samim time zdravije nacije.“ – istaknuo je Državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak.

Gotovo dvije trećine građana Hrvatske uopće se ne bavi niti jednim oblikom rekreacije ili aktivnosti, pokazuju istraživanja posljednjih godina. „Podaci Eurobarometra za Hrvatsku pokazuju kako je 2013. godine redovno vježbalo samo 9% odraslih građana, a njih 26% povremeno. Od tada taj broj čak i opada. Jedan od puteva da se to ispravi je povećana tjelesna aktivnost već kod djece u školskoj dobi kroz nastavu tjelesnog. Na taj način bi se već u toj dobi razvijale navike bavljenja zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnošću. Ono za što se zalažu Hrvatski kineziološki savez i sva tri kineziološka fakulteta u našoj zemlji je povećanje broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, posebno u osnovnim školama. Također smatramo da bi kineziolozi trebali s djecom početi raditi već od prvog razreda osnovne škole kako bi djecu kvalitetnije podučavali usvajanju motoričkih znanja, te tako značajnije utjecati na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti!” – izjavo je dekan KIF-a Tomislav Krističević. 

Od šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, Europska regija najpogođenija je pobolom i smrtnošću povezanim s nezaraznim bolestima. „Prije pandemije COVID-19, gotovo 90% svih smrtnih slučajeva u Regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu tipa 2, raku i drugim nezaraznim bolestima. Trenutne globalne procjene pokazuju kako se četiri od pet adolescenata i svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću!“ – priopćila je Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH i dodala: „Obnovljene Smjernice SZO o tjelesnoj aktivnosti preporučuju djeci i adolescentima u dobi 5 do 17 godina provoditi tijekom tjedna u prosjeku najmanje 60 minuta dnevno tjelesnih aktivnosti!“

„Broj registriranih aktivnih sportaša u Hrvatskoj do 2017. godine bio je u rastu i iznosio je oko 282 tisuće, međutim, taj je broj počeo opadati i prije pandemije COVID-a. Informacije iz klubova u posljednje vrijeme nisu dobre i očekujemo za mjesec dana točan broj koji će vjerojatno ukazati na znatan pad, tako da sportskim organizacijama predstoji velika borba za pridobivanje djece i mladih kako bi ostali u sportu!“ – istaknula je Sanda Čorak iz Hrvatskog olimpijskog odbora.

Mentalno zdravlje koncept je o kojem se priča samo onda kad postane veliki problem, no taj koncept je puno više od problema. „U mentalno zdravlje potrebno je ulagati od malih nogu, sustavno, kroz školski sustav kako bi unaprijedili zdravlje općenito. Također, koncept mentalnog zdravlja neodvojiv je od tjelesnog pa bi bilo dobro početi pričati više o zdravlju općenito, a manje o izostanku bolesti. U ekstremnim uvjetima življenja (COVID, potres, rat i sl.) dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja, a za to je djelomično zaslužan i stil komunikacije odgovornih ljudi prema građanima. Jedan od 7 adolescenata trpi posljedice mentalne bolesti: najčešći su poremećaji depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Izostanak tretiranja tih stanja, a najčešće ih se ne tretira, vode problemima u odrasloj dobi!“  – izjavila je Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga.

Porazan je podatak da smo prema zastupljenosti prekomjerne tjelesne mase u muškoj populaciji prvi u Europi, a još više zabrinjava činjenica da je 35 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. “Svijest građana o pravilnoj prehrani je u određenim segmentima porasla u posljednjih 10 godina, zahvaljujući sve većem medijskom promoviranju zdravijih prehrambenih navika ali i utjecaju društvenih mreža kroz “wellbeing” sadržaje. Međutim, pandemija je donijela brojne promjene i oprečne prehrambene trendove. S jedne strane, više smo se posvetili pripremi hrane kod kuće, odabiru domaćih proizvoda i sezonskih namirnica, ali je u porastu i konzumacija i dostava brze hrane. Dodatno, zbog aktualnog porasta cijena namirnica, potrošačka košarica puni se jeftinijim i češće nutritivno manje vrijednim artiklima,  tako da “borba” još uvijek traje i trajat će sve dok se stanje svijesti nacije ne prebaci na put zdravlja i prevencije!” – govori Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane.

Aktivna Hrvatska do sada je na treninzima okupila više od 40 tisuća građana u deset godina. „Broj onih koje je naša poruka potakla na vježbanje broji se u stotinama tisuća. No, nažalost potrebno je stalno poticati i afirmirati ljude jer s vremenom interes opada. U sezoni pred nama krećemo u odlučnu borbu za promjenu životnih navika Hrvatske!“ – zaključio je voditelj trenerskog tima Ivan Antunović.

Aktivna Hrvatska održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, a uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatskog olimpijskog odbora. Partneri projekta su Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Mentalni trening, Definicija Hrane, GRAWE osiguranje, PIK Vrbovec, Rajska Rajčice, Jana, Mg Mivela, AllergoSan te Falkenstiner Resort Punta Skala.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Filipinci, Nepalci, Indijci… Sve se više stranaca doseljava u Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.

“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.

To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.

Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.

Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sincicijski virus hara među djecom, epidemiologinja objasnila kako se prenosi

Objavljeno

-

By

Sve je više djece s respiratornim bolestima. Virusi haraju, a bolnice se pune u nekim europskim zemljama – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, ali i u Hrvatskoj.

Respiratorni sincicijski virus može biti fatalan za dojenčad i vrlo malu djecu, a veoma je zarazan i širi se kapljičnim putem. Prijeti i invazivni streptokok zbog kojeg je u Velikoj Britaniji u samo sedam dana umrlo šestero djece.

HRT-ova Ruža Ištuk jutros je posjetila Kliniku za dječje bolesti i Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Istaknula je kako se čekaonice hitnih ambulanti sve više pune. Dnevno se pregleda stotinjak djece, a neke moraju i hospitalizirati.

– Zadnjih nekoliko tjedana bilježimo lagani porast broja djece koja su inficirana respiratornim sincicijskim virusom. Ovaj tjedan imali smo 111 novopotvrđenih slučajeva, to su podaci iz bolnice Fran Mihaljević, iz Zaboka i s testiranja drive-in. Od 250 uzoraka, 111 je bilo potvrđeno te 10 slučajeva gripe A, prevladava soj H1N1. Htjela bih reći da je to uobičajeno jer su zimski mjeseci kada očekujemo povećani broj respiratornih infekcija, rekla je epidemiologinja Dijana Mayer za Dnevnik HTV-a.

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom bolest je male djece koja idu u jaslice i vrtiće. Posebno se brzo širi u zatvorenom prostoru i lako se prenosi.

– Djeca sama sebi mogu teško oprati ruke, diraju igračke, koriste zajedničke predmete, djeca se zajedno igraju i blizu su jedni drugima, i to je jedan od načina prijenosa. Čovjek je rezervoar virusa koji se prenosi kapljično. Već i sam govor, a kamoli kihanje i kašljanje, pogoduju prijenosu virusa, objasnila je epidemiologinja.

U Hrvatskoj su potvrđeni slučajevi streptokoka serološke skupine A, no Mayer ističe kako to nije ništa zabrinjavajuće.

– To je bolest koja se širi u kolektivu. Najčešća klinička slika kod streptokoka jest streptokokna angina. Kad roditelji primijete da dijete boli grlo, da ima visoku temperaturu, dijete treba obvezno odvesti kod pedijatra, nije nužno ići u hitan prijam u bolnicu. Primijetili smo da se roditelji ne pridržavaju preporuke da se antibiotik mora popiti u potpunosti, 10 dana, a ne prekinuti nakon 3-4 dana kad djetetu bude bolje, ne voditi dijete u vrtić, nego ostati doma do izlječenja, preporučila je Mayer.

Više informacija doznajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od utorka nove cijene goriva, dizel i benzin će značajno pojeftiniti

Objavljeno

-

By

Od utorka značajno padaju cijene svih naftnih derivata.

Benzin bi trebao pojeftiniti za 88 lipa po litri, dizel za čak 91 lipu, a kako doznajemo past će i cijena plavog dizela kojeg Vlada dugo drži zamrznutog na 8,49 kuna za litru, doznaje RTL Danas.

Trenutne cijene su 11,48 kuna/l za benzinsko gorivo te 12,50 kuna/l za dizelsko gorivo.

Prema novom cjeniku, prosječni spremnik benzinaca bit će jefitniji za 44 kune, a dizela za čak 45,5 kuna.

 
Nastavi čitati

U trendu