Connect with us

Svijet

Nova studija otkrila vrijedne informacije o omikronu

Objavljeno

-

Preliminarna američka studija na gotovo 70.000 ljudi oboljelih od covida-19 pokazala je značajno smanjen rizik od hospitalizacije i smrti od omikrona te prosječno kraći boravak u bolnici.

Ljudi zaraženi omikronom imali su upola manju vjerojatnost da će biti hospitalizirani, oko 75 posto manju vjerojatnost da će trebati intenzivnu njegu i oko 90 posto manju vjerojatnost da će umrijeti u usporedbi s onima zaraženim ranije dominantnom varijantom deltom, navodi se u istraživanju.

Od oko 50.000 ljudi zaraženih omikronom, nitko nije završio na respiratoru.

Boravak u bolnici trajao je prosječno dan i pol u slučaju zaraze omikronom u usporedbi s pet dana za deltu, a 90 posto pacijenata zaraženih omikronom otpušteno je za tri ili manje dana iz bolnice.

Analiza je provedena na temelju podataka iz bolničkog sustava Kaiser Permanente Južne Kalifornije, koji obuhvaća populaciju od oko 4,7 milijuna ljudi, između 1. prosinca 2021. i 2. siječnja 2022., kada su oba soja bila široko rasprostranjena.

Nalazi studije slijede nakon istraživanja na velikom uzorku u zemljama uključujući Južnu Afriku i Britaniju, ali i nakon testiranja na životinjama i stanicama, koji su otkrili da se omikron bolje replicira u gornjim dišnim putovima u usporedbi s plućima.

Novi rad, koji još nije prošao znanstvenu recenziju, proveli su znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, Kaiser Permanentea i Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

“Ova studija ispitala je važne ključne parametre kao što su dob, spol, prethodna infekcija virusom SARS-CoV-2, prethodno cijepljenje i komorbiditeti”, rekla je direktorica CDC-a Rochelle Walensky.

Rezultati stoga upućuju na to da je omikron “bitno manje ozbiljan od delte”, a uočeno smanjenje broja teških slučajeva nije samo rezultat toga da je više ljudi cijepljeno i zaraženo do sada, navodi se u radu.

Iako je studija zabilježila smanjenu učinkovitost cjepiva protiv zaraze omikronom, pronašla je značajnu trajnu zaštitu od teških ishoda.

Walensky je upozorila da rezultati ne bi trebali dovesti do opuštanja, budući da omikronova ekstremna zaraznost i dalje opterećuje ionako preopterećen zdravstveni sustav Sjedinjenih Država i njegove iscrpljene zdravstvene radnike.

Zemlja trenutno ima prosječno 750.000 slučajeva dnevno, iako se očekuje da će ta brojka uskoro premašiti milijun, oko 150.000 hospitalizacija zbog covida i više od 1600 smrtnih slučajeva dnevno.

Glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena Anthony Fauci predvidio je u utorak da će “omikron, sa svojim izvanrednim sposobnostima širenja bez presedana, u konačnici pronaći baš svakoga.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

By

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Znanstvenici otkrili lijek koji suzbija rak izgladnjivanjem

Objavljeno

-

By

Britanski znanstvenici pronašli su lijek kojim se rak može izgladnjivati i tako natjerati na povlačenje, odnosno remisiju.

Ovaj uspjeh mogao bi biti prvi napredak u liječenju tumora mozga u posljednja dva desetljeća.

Znanstvenici s Imperial College Londona proveli su testove na miševima koji su imali glioblastom (GBM) – jedan od najagresivnijih oblika raka mozga. Glodavcima su dali eksperimentalni lijek koji im je oduzeo aminokiselinu arginin – vitalnu hranjivu tvar koju tumori koriste za rast.

U novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Clinical Investigation liječeni miševi poživjeli su oko 47 dana, gotovo dvostruko duže od neliječenih, koji su preživjeli 27 dana. Radi usporedbe, dio miševa podvrgnut je radioterapiji, odnosno zračenju. Oni su u prosjeku poživjeli 37 dana.

No kada je novi lijek kombiniran s radioterapijom, svi miševi su otišli u remisiju i živjeli su bez raka oko godinu dana prije nego što su ubijeni.

Ciljanje rasta tumora

GBM je najčešći tip primarnog tumora mozga visokog stupnja u odraslih, a ujedno je i najagresivniji i najsmrtonosniji. Manje od jedan posto pacijenata s GBM-om poživi više od deset godina, a za mnoge je prognoza samo 12 mjeseci.

Arginin je aminokiselina koja se koristi u stvaranju složenih molekula zvanih proteini, koji imaju širok raspon funkcija u stanicama. Neophodan je raznim stanicama raka, osobito onima koje brzo rastu, pa su znanstvenici odlučili istražiti bi li se njegovo uskraćivanje tumorskim stanicama moglo koristiti kao potencijalna strategija u liječenju raznih tipova tumora, uključujući GBM.

Oko 70 posto tumora GBM može stvoriti arginin, a oko 30 posto ne može. U novoj studiji istraživački tim usredotočio se na tumore koji mogu stvarati arginin, izlažući ih lijeku zvanom ADI-PEG20. Ovaj lijek razgrađuje arginin, a cilj je bio uskratiti tumorima pristup argininu. Tim također istražuje potencijal za korištenje ADI-PEG20 u 30 posto tumora koji nisu u stanju stvoriti arginin. Ako se liječenje pokaže uspješnim i kod tih tumora, to bi značilo da bi se svi pacijenti s GBM-om mogli liječiti smanjenjem razina arginina.

Velik napredak

Dr. Nel Syed, koji vodi tim u Imperialovom centru za istraživanje tumora mozga na Odjelu za znanost o mozgu, rekao je: “Arginin je vitalna hranjiva tvar za rast tumora, a naši rezultati pokazuju da smanjenje njegovih razina tumore čini mnogo osjetljivijima na radioterapiju.”

“Uklanjanje arginina uklanja tumorsku imunosupresiju, a otkrili smo da je naš pristup značio da će stanice obrambenog sustava koje se nalaze oko tumora s većom vjerojatnošću napasti i ukloniti tumorske stanice”, dodao je.

“Laboratorijski rezultati pokazali su da je korištenje lijeka ADI-PEG20 u kombinaciji s radioterapijom dovelo do trajnog odgovora s produženim preživljavanjem bez bolesti i bez značajne toksičnosti. Sljedeći koraci su istraživanje sigurnosti i učinkovitosti korištenja ovog lijeka na ljudima postavljanjem novog kliničkog ispitivanja”, pojasnio je Syed.

Jedan od autora studije, dr. Tim Crook, konzultant za medicinsku onkologiju u bolnici Cromwell, rekao je: “Očekujemo da će naš rad promijeniti liječenje GBM-a i postati novi standard skrbi kod ove razorne bolesti.”

“Uzbudljivo otkriće”

Hugh Adams, voditelj odnosa s dioničarima u Brain Tumor Researchu, rekao je da je ovo značajno i uzbudljivo otkriće.

“Postoji hitna potreba za novim pristupima u liječenju GBM-a, koji je u većini slučajeva fatalan. U dva desetljeća nije došlo do poboljšanja mogućnosti liječenja ove vrste tumora”, poručio je, prenosi Index.hr.

 
Nastavi čitati

Svijet

STIGMATIZACIJA AFRIKE? Majmunske boginje će uskoro promijeniti naziv

Objavljeno

-

By

Majmunske boginje bi uskoro mogle imati novo ime jer postojeće potiče diskriminaciju i stigmatizira.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je prošli tjedan da s “partnerima i stručnjacima diljem svijeta radi na promjeni naziva virusa majmunskih boginja i njegovih sojeva”.

Ti su sojevi posebno kontroverzni jer su nazvani po afričkim regijama.

Prošle je godine WHO sve varijante covida odlučio nazvati po slovima grčkog alfabeta kako se ne bi stigmatizirala mjesta gdje su se prvi put pojavile.

Samo nekoliko dana prije nego što je WHO objavio da će majmunskim boginjama promijeniti naziv, skupina znanstvenika u javnom je pismu pozvala na “hitnu potrebu uvođenja nediskriminatorne i nestigmatizirajuće nomenklature” virusa.

U pismu, koje je potpisalo i nekoliko afričkih znanstvenika, posebno se upozorava na “zapadnoafrički” i “srednjoafrički” soj virusa majmunskih boginja.

Ove je godine zabilježeno više od 2100 zaraza majmunskim boginjama, od čega ih je 84 posto u Europi, 12 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi, a samo tri posto u Africi.

Nije bolest majmuna

Oyewale Tomori, virolog na sveučilištu Redeemer u Nigeriji, podržava promjenu naziva sojeva majmunskih boginja.

“Ali čak je i naziv majmunske boginje pogrešan”, izjavio je AFP-u.

“Da sam majmun, protestirao bih. To zapravo nije bolest majmuna”.

Virus je tako nazvan jer je otkriven među majmunima u danskom laboratoriju 1958. godine, ali ljudi su se njime uglavnom zarazili od glodavaca.

Postojeća epidemija neobična je smislu da se isključivo širi kontaktom s čovjeka na čovjeka”, kaže Olivier Restif, epidemiolog s Cambridgea.

“I zato je pošteno reći da postojeća epidemija ima malo veze s Afrikom, jednako kao što valovi covida i njegove varijante imaju malo veze s azijskim šišmišima, odakle je izvorno krenuo”, dodao je.

Stigmatizacija Afrike

Moses John Bockarie sa sveučilišta Njala u Sijera Leoneu također se slaže s promjenom naziva.

“Majmuni se uglavnom povezuju s Afrikom”, kazao je.

“Dodatno, duga je i mračna povijest uspoređivanja crnaca s majmunima. Nikakvi nazivi bolesti ne bi trebali biti okidač za to”.

Restif naglašava da je ova debata “dio šireg pitanja stigmatizacije Afrike kao izvora bolesti”.

“Vidjeli smo to s HIV-om 80-ihi godina prošlog stoljeća i tijekom epidemije ebole 2013. godine”, kazao je AFP-u.

WHO će objaviti nove nazive za majmunske boginje što je prije moguće, kazao je čelnik organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je subotu da ta bolest, iako izaziva zabrinutost, još uvijek ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu.

“Duboko sam zabrinut zbog epidemije majmunskih boginja, očito se radi o prijetnji koja se razvija i moje kolega i ja pažljivo je pratimo”, priopćio je Tedros.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu