Connect with us

Hrvatska

HZJZ objavio detalje novih preporuka: Tko je bliski kontakt, kad u izolaciju?

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Na početku preporuka pronaći ćete istaknute izmjene u odnosu na prethodnu verziju preporuka, a u nastavku kompletne preporuke kako se zaštititi od zaraze te kako postupati u slučaju kontakta.

Izmjene u odnosu na prethodnu verziju
Izmijenjene su preporuke o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron i ograničene kapacitete testiranja, što dovodi u pitanje mogućnost testiranja prioritetnih skupina.

Također, zbog potrebe održavanja funkcioniranja društva općenito, zdravstvenog sustava i drugih esencijalnih službi, skraćena je izolacija i karantena osobama u kojih skraćivanje izolacije i karantene ne nosi veliki rezidualni rizik.

Sažetak izmjena:
– Rezultate brzog antigenskog testa nije potrebno potvrđivati PCR testom.

– Za testiranje zdravih kontakata u kolektivu i zdravih bliskih kontakata koji ne podliježu karanteni (osobe potpuno cijepljene unutar 4 mjeseca, odnosno 2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom, osobe koje su preboljele covid-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe cijepljene nakon preboljenja) mogu se koristiti komercijalni brzi testovi za samotestiranje koji su temeljni na uzorku brisa nosa. Ako je rezultat pozitivan, treba ga potvrditi brzim antigenskim testom (BAT) u medicinskoj ustanovi.

– S obzirom na visoku incidenciju i prevalenciju infekcije, pozitivan BAT test u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama je dovoljan za potvrdu bolesti (nije nužna potvrda PCR testom).

– Karantena za bliske kontakte koji su cijepljeni ili preboljeli covid-19 prije više od 4 mjeseca traje sedam dana.

– Izolacija asimptomatskih osoba inficiranih SARS-CoV-2 virusom traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca, odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele covid-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene.

– Izolacija osoba s blagim do umjerenim oblicima bolesti covid-19 traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele covid-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene; ako su tri dana afebrilne bez upotrebe antipiretika.

  1. Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19
    Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka, upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.

Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati brzim RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom (BAT) unutar pet dana od izlaganja, a u ovu svrhu prikladni su i brzi testovi za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa (dostupni putem ljekarni). Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije.

Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test nije potrebno potvrditi RT-PCR testom, ali je brze testove za samotestiranje potrebno potvrditi brzim antigenskim testom (BAT-om) u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi. Potvrda pozitivnih rezultata brzih testova za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa i brzih antigenskih testova se neće moći provoditi PCR-om sljedećih tjedana jer se ograničeni kapaciteti PCR testiranja trebaju prioritetno koristiti za testiranje oboljelih i unutar zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Osobe koje su cijepljene unutar 4 mjeseca (2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom), preboljele COVID-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe koje su se cijepile nakon preboljenja ne podliježu karanteni. Karantena traje sedam dana za bliske kontakte koji su potpuno cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 prije više od 4 mjeseca.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite. Ako bolesnik i/ili bliski kontakt pripadaju kategorijama kojima se izolacija i/ili karantena može skratiti na sedam dana, onda se računa po sedam dana umjesto 10 dana.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga
smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:
– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj
ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… Svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti

– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u sljedećim situacijama:

Bliski kontakti izuzeti od karantene
– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 4 mjeseca od kontakta

– osoba koja je preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)

– docijepljena osoba

– osoba primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva, ali ne više od 4 mjeseca (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 2 mjeseca)

Za njih vrijedi pravilo: Trebaju se testirati odmah nakon zadnjeg kontakta te je preporučljivo da se testiraju 5-7 dana od kontakta komecijalnim brzim antigenskim testom za samotestiranje koji se temelji na uzorku brisa nosa ili BAT-om u ovlaštenoj ustanovi bez obzira na izuzeće od karantene.

Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) slijedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporuča testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta. Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege. Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 ili cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih ranije, podliježu karanteni nakon bliskog kontakta u trajanju od sedam dana.

Bliski kontakti u kojih karantena traje sedam dana:
– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 4 mjeseca

– osoba primarno cijepljena (s 2 doze cjepiva koje se primjenjuju u dvije doze prije više od 4 mjeseca i kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 2 mjeseca)

Karantena u trajanju od sedam dana, bez potrebe za testiranjem ako osoba ne razvije
simptome. Ako osoba razvije simptome, potrebno je testirati brzim antigenskim testom (BAT). U slučaju pozitivnog BAT nalaza, osoba se podvrgava izolaciji u trajanju od deset dana,
pri čemu se dan početka simptoma računa kao nulti dan. U slučaju negativnog BAT nalaza prekid karantene po isteku sedam dana, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i
kontinuiranog nošenja maske slijedećih sedam dana.

Idealno bi bilo da se osobe izuzete od karantene i osobe koje razviju simptome tijekom karantene testiraju BAT-om kod izabranog liječnika, koji može na temelju pozitivnog rezultata testa odmah osobi promijeniti status karantene u izolaciju.

S obzirom na očekivan velik broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima (epidemiolozima, školskim liječnicima, izabranim liječnicima obiteljske medicine, izabranim pedijatrima) kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora.

Stoga apeliramo na savjesnost oboljelih građana da se izoliraju te obavijeste svoje bliske kontakte o potrebi karantene. Bliske kontakte molimo da se podvrgnu karanteni i jave svojem izabranom liječniku radi evidencije i daljnjeg postupanja (reguliranje bolovanja odnosno testiranje).

  1. Prioritetne skupine za testiranje su:
    2.1. Sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, glavni prioritet za testiranje su simptomatske osobe. PCR test, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku u osoba koje imaju povećan rizk za razvoj teških oblika bolesti COVID-19 . Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID- 19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu). Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene.

Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

2.2. Bliski kontakti izuzeti od karantene

2.3. Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom
sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a.

Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.

Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ali samo ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.). Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

  1. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19
    Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-CoV-21 i prilagođene su potrebi održavanja funkcioniranja društva u uvjetima širenja visokozarazne omicron varijante te su podložne promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma kao nulti dan.

Izolacija asimptomatskih osoba iz kategorija kontakata izuzetih iz karantene traje sedam dana, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma COVID-19

– prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti za osobe koje nisu izuzete od karantene ILI najmanje sedam dana od prvog dana bolesti za osobe iz kategorija izuzetih od karantene, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

– prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika

– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti ILI osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

  1. Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Evo koliko su pouzdani kućni testovi

Objavljeno

-

By

Ovaj tjedan u Hrvatsku dolaze nove, veće količine brzih antigenskih testova – prema informacijama iz veledrogerija, između 200 i 300.000 komada – pa ne bi trebalo biti problema u opskrbi ljekarni, doznaje se u ponedjeljak od predsjednice Hrvatske farmaceutske komore Ane Soldo.

Soldo je istaknula kako ni sada nema većih problema u opskrbi, osim povremene nestašice koja nastane poslijepodne, kad ljekarne prodaju svoje zalihe.

“Prema informacijama iz veledrogerija, u Hrvatsku treba stići između 200 i 300 tisuća komada BAT-ova, a moguće i više jer nismo kontaktirali sve dobavljače nego samo veće. Posljednjih nekoliko tjedana prodaja BAT-a je puno veća, a ako se nastavi ovim tempom, s dolaskom novih količina, sigurno ćemo imati zalihe za nekoliko tjedana”, izjavila je Soldo za Hinu.

Zbog brzošireće omikron varijante koronavirusa porasla je potražnja za BAT-ovima pa je u dijelu ljekarni prošloga tjedna nastala nestašica.

Soldo je rekla i da su kućni testovi su pouzdani i kvalitetni, piše HRT.

“Brzi antigenski testovi za samotestiranje su otprilike iste točnosti kao i oni koji se koriste u profesionalne svrhe, oni su samo svojim oblikom i uputama prilagođeni laicima da ih mogu sami primijeniti. Tako da, njihova točnost, uglavnom je preko, 97, 98%”, dodala je Soldo.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ zbog porasta broja novozaražene djece najavljuje nove mjere

Objavljeno

-

By

HZJZ zbog porasta broja slučajeva zaraze koronavirusom među djecom najavljuje nove mjere, potvrdila je to za HRT Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

 – Svako dijete koje je primilo drugu dozu cjepiva bit će oslobođeno samoizolacije, isto tako i svako dijete koje je preboljelo i cijepljeno je jednom dozom, i to neovisno o tome kada je ta jedna doza primljena. Preporuka je da se sva djeca u dobi od pet i više godina cijepe. Svoj djeci preporučujemo cijepljenje i da prime dvije doze. Tu ćemo novost danas objaviti, najavila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.

– Razmišljamo i da se revidira odredba da učitelji razredne nastave od prvog do četvrtog razreda ako su cijepljeni, ne trebaju nositi masku. To je nešto o čemu bi trebalo razmisliti, pogotovo da u periodu omikrona maska bude obvezna, rekla je Pavić Šimetin.

Skoro 17.000 zaražene djece

Nešto manje od 17.000 djece do 18 godina je pozitivno na koronavirus.

– Od toga oko 3500 otpada na predškolsku dob, što znači da je pozitivno 13.500 školske djece. Najviše je pozitivnih u dobi od petog do osmog razreda osnovne škole – nešto manje od 4000, također oko 4000 srednjoškolaca i oko 3000 učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, rekla je Pavić Šimetin.

Ovo je već druga školska godina s uputom da se o online nastavi odlučuje na nivou svake škole pojedinačno, odnosno županije ili dijela županije.

– Zbog ideje da ako i je negdje loša situacija, najčešće se radi o nastavnicima kojih može biti puno u samoizolaciji  ili izolaciji pa ne mogu održavati nastavu, onda je to situacija zbog koje nastava na daljinu treba biti u toj školi koliko je najkraće potrebno i vratiti odmah nastavu u učionice, postupa se od škole na škole, a ne ide se generalno na nastavu na daljinu, rekla je Pavić Šimetin.

“Zadnjih dana pratimo dnevno više od 1000 pa čak i 2000 novoboljelih koji su prethodno bili inficirani. Kroz cijelu pandemiju pa do listopada 2021. se ukupno radilo o manje od 2000 osoba s reinfekcijama.”

Je li omikron kraj pandemije?

Komentirala je i izjave čelnika WHO-a koji se nada da bi omikron mogao značiti kraj pandemije.

– Ta pretpostavka se bazira na činjenici da se omikron jako brzo širi i da će takvim tempom kroz neko vrijeme većina doći u kontakt s virusom i zaraziti, jedan dio ljudi ćemo detektirati kao pozitivne jer će imati znakove bolesti, drugi dio će ostati neprepoznat, ali će veliki dio steći otpornost na virus. Na tome se bazira ideja da bi s omikronom stekli određenu razinu populacijske imunosti s kojom bi onda mogli biti otporni na virus u smislu da se on pojavi povremeno ili da tijekom zime ima jaču prisutnost i izaziva jaču kliničku sliku i da smrtnost koju uzrokuje bude manja nego što je tijekom pandemije, rekla je Pavić Šimetin i dodala.

– Ona će najviše ovisiti o tome kakvu će imunost ljudi steći, koliko će ona trajati. Velike nade se polažu u osobe koje su primile booster i osobe koje su preboljele bolest i nakon toga su cijepljene, kategorije koje bi mogle imati najveću razinu imunosti i služiti kao tampon zona u takvom brzom širenju.

Veliki broj reinfekcija

Pavić Šimetin je rekla kako zadnjih dana na dnevnoj bazi imaju od 1000 pa čak do 2000 novooboljelih koji su već prethodno bili inficirani.

– Kroz cijelu pandemiju pa do listopada 2021. se ukupno radilo o manje od 2000 osoba koje su imale  reinfekcije,  ono što se sada događa u jednom danu, a pokazuje da omikron-varijanta izbjegava imunološki odgovor stečen cijepljenjem i preboljenjem. Ono što je velika sreća jest da te osobe koje su preboljele COVID ili cijepljene, kad se ponovno razbole, imaju blagu kliničku sliku, a pogotovo nisu tako teško bolesni da bi završili u bolnici ili da bi mogli očekivati smrtni ishod. Čak i tijekom delte reinfekcije nisu bile toliko prisutne kao sada, rekla je.

Hrvatska je propustila priliku steći kolektivni imunitet kroz visoki postotak cijepljenih građana. S druge strane kolektivni imunitet stečen preboljenjem, kazala je Pavić Šimetin, uvelike će ovisiti o tome koliko traje otpornost i hoće li se pojaviti neki novi soj koji će izbjegavati tu imunost.

– Ima previše nepoznanica, ali ono što se svakako vidi, što je više cijepljenih pogotovo boosterom, kad se virus širi, manje ljudi završavaju u bolnicama i ima manje smrtnih ishoda. Nekakva ideja da bi mogli doći do eradikacije virusa kao što je bilo s polijem ili situacije da se poput ospica povremeno javi, to ovdje nećemo moći postići, jer ova virus nije takav, rekla je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.0 seconds of 35 secondsVolume 0% 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Trobonjača: “Teško će se COVID potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa”

Objavljeno

-

By

foto: HRT

Epidemiologinja iz HZJZ-a Goranka Petrović, pročelnik Odjela za malu djecu s Jedinicom za intenzivno liječenje na Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Srđan Roglić i imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Zlatko Trobonjača gostovali su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorili o omikron varijanti, COVID mjerama, kolektivnom imunitetu u Hrvatskoj i pravilima izolacije u školi. 

Goranka Petrović je rekla u uvodu kako visoke brojke novozaraženih ne prati porast teško oboljelih i opterećenje bolničkog sustava.

– Mi smo definitivno u boljoj situaciji nego što je bilo prije par mjeseci ili pretprošle godine. I virusi i mi smo se promijenili. Osobine omikrona da se brzo širi, a istovremeno izaziva u prosjeku blažu kliničku sliku, omogućava da se prirodno prokužujemo i tako se povećava otpornost na taj virus, rekla je. 

Istaknula je da kad se govori o kolektivnom imunitetu treba reći da će to postati za većinu ljudi jedan običan virus gdje nećemo imati potrebu poduzimati nikakve drastične mjere koje imamo već dvije godine.

– Jedan manji broj ljudi će se trebati možda jednom godišnje cijepiti jer će još uvijek biti u povećanom riziku od teške bolesti. Taj virus nam neće zadavati toliko glavobolja po pitanju teških kliničkih slika, dodala je.

Naglasila je kako se ovih dana počelo govoriti kako bismo počeli prelaziti u endemijsku fazu virusa gdje ćemo imati virus koji će trajno cirkulirati u jednoj niskoj razini i mi ćemo se sasvim time malo prokuživati malim dozama koji cirkulira, ali će ta cirkulacija virusa biti nama na prihvatljivoj razini.

– Imat ćemo jedan dio otpornosti koja će sprječavati teške kliničke slike. Ne možemo znati u kojoj će se mjeri eventualno virus promijeniti, rekla je Petrović.

Trobonjača: Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija

Zlatko Trobonjača
 je istaknuo kako trenutno dominiraju blaže kliničke slike i to iz dva razloga.

– Omikron je puno blaži virus za razliku od prijašnjih sojeva, drugačije ulazi u stanicu nego prijašnji sojevi pa su i vrste stanica koje on inficira nešto drugačije. Više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa se zbog toga i brže prenosi. Omikron izaziva blaže kliničke slike. Drugi razlog je što nakon nekog vremena imamo akumuliranu kolektivnu imunost, ona nije dostatna da se zaustavi pandemija, ali postoji, a kao takva dovodi do blažih kliničkih slika, rekao je. 

Rekao je kako je omikron kratko među nama i treba vidjeti kako će se razvijati s obzirom na brzo širenje.

– Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija pa i neželjenih slučajeva. Treba biti oprezan. Još smo daleko od ukidanja COVID mjera jer kad bismo išli s takvim ukidanjima trebalo bi proglasiti kako je ovaj virus bezopasan i uzrokuje blaže kliničke slike i onda se odričemo ključnih mjera, rekao je.

Smatra kako bi u narednom razdoblju trebalo kontrolirati virus.

– Trebalo bi kontrolirati epidemiju. Ako se pokaže da su kliničke slike blaže i da nema većih zdravstvenih posljedica zbog širenja ovog virusa, onda možemo i razmišljati o ukidanju takvih mjera, dodao je.

Ukidanje COVID potvrda

Trobonjača je rekao kako s obzirom na to da se cijepljene osobe, a čak i docijepljene jednim dijelom mogu inficirati, jako će se teško COVID potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa.

– Uvijek treba imati na umu da u našem društvu postoje ranjive skupine, a to su bolesnici, kronični bolesnici, starije osobe koje ovaj virus bez obzira na to što je možda blaži, ali i dalje može oštetiti, onda njih treba štititi. Neke zdravstvene i socijalne institucije bez obzira na to što COVID potvrde generalno gube na značaju s obzirom na to da se to događa da se cijepljeni i jednim dijelom docijepljeni mogu zaraziti, ipak bi ih trebalo COVID potvrdama štititi. Ne možemo spriječiti ulaz virusa u te u institucije upravo zbog ove činjenice, ali može se smanjiti. Ako spasiti jedan život, vi ste puno napravili, naglasio je.

Roglić: Maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti

Srđan Roglić 
je naglasio kako ne misli da smo na kraju epidemije jer i dalje imamo veliki broj novooboljelih.

– Činjenica je da su kliničke slike blaže prema ovome što vidimo, ali činjenica je da imamo veliki broj oboljelih. Nije baš istina da bolnički sustav nije opterećen. Zadnjih dana imamo preko 100 pregleda u hitnoj ambulanti što pokazuje da je bolnički sustav opterećen i imamo veliki broj hospitalizirane djece, od jednog do petero dnevno. Veliki broj djece se obrađuje putem dnevne bolnice. Informacije o nešto blažem obliku omikrona dolazi iz zemalja koje imaju nešto veću procijepljenost i s tim treba biti oprezniji. Što se tiče kliničke slike kod djece, ona je nešto drugačija s omikronom da su izraženiji simptomi gornjih dišnih puteva te djeca imaju glavobolju i osjećaj opće slabosti, rekao je. 

Istaknuo je kako je omikron zarazniji od svih dosadašnjih varijanti te da maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti.

– Obične platnene maske, kao i kirurške, slabo štite, trebalo bi koristiti bolje maske za bolju zaštitu. Ne držimo se slijepo epidemioloških mjera i brojni ljudi ne nose maske tamo gdje bi trebalo nositi, rekao je Roglić.

Petrović: Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama

Petrović je rekla kako škole same po sebi nisu problem, nego je to preslika jake proširenosti virusa u našem društvu pa tako i u školama.

– Problem je što se prilično nonšalantno ponašamo i praktički smo se vratili na pretpandemijsku razinu ponašanja. Održavanja minimalnog razmaka nema čak ni u školama. Znamo da se djeca i odrasli privatno svakojako druže i imamo veliki problem i u školama. Naravno da je namjera i cilj održati kontinuitet nastave što je moguće više. Ovaj problem imaju sve države i ovaj tjedan će biti sastanak na razini Europske komisije gdje će škole biti glavna tema i kako bi učenici mogli polaziti školu. Bilo bi ključno omogućiti djeci da se što je moguće više testiraju. Da se testiraju kad su nečiji bliski kontakti, kada imamo pozitivnog učenika ili nastavnika u razredu. Testiranje je jedno od najvažnijih epidemijskih alata u traženju i brzom identificiranu virusa i poduzimanju mjera. Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama, istaknula je Petrović.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu