U nastavku donosimo Uskrsnu poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20)

Braćo i sestre!

Stvarnost svijeta obilježenog poteškoćama

Uskrs nas svake godine ponovno okuplja oko najveće istine kršćanske vjere: Isus Krist je uskrsnuo! Ova čudesna, neočekivana i važna vijest odjekuje kroz stoljeća i ulazi u svaku životnu situaciju. Događaj Isusova uskrsnuća ne dolazi u svijet bez rana, nego upravo u svijet obilježen križem, patnjom i nesigurnošću.

Svi osjećamo težinu vremena u kojem živimo. Svijet se suočava sa zastrašujućim ratovima i nasiljem koji razaraju narode i obitelji. Mnogi ljudi žive u gospodarskoj nesigurnosti, bojazni za radno mjesto i dostojanstven život. Društva su obilježena podjelama, nepovjerenjem i agresivnim riječima koje sve teže pronalaze put do pomirenja. Tehnološki napredak donosi mnoge do sada gotovo neslućene mogućnosti, ali istodobno produbljuje osjećaj usamljenosti i udaljenosti među ljudima. Sve više je onih koji, unatoč materijalnom obilju, osjećaju unutarnju prazninu i gubitak smisla.

Uz te društvene poteškoće, svatko od nas nosi i osobne poteškoće: neizvjesnost, nemire zbog raznih uzroka, bolest, starost, gubitak voljenih osoba, nepravde, razočaranja ili brige za budućnost svoje djece. Ponekad se čini kao da je tama jača od svjetla i kao da su pitanja života veća od odgovora koje imamo.

Uskrs – Božji odgovor na ljudsku dramu

Upravo u takvu stvarnost svijeta ulazi uskrsni navještaj: „Uskrsnuo je!“ (Mt 28, 6; Mk 16, 6; Lk 24, 6). Isusovo uskrsnuće nije ideja ili bijeg od života, a niti pobožna utjeha koja želi potisnuti patnju. Naprotiv, Kristovo uskrsnuće je Božji odgovor na najveću i najdublju ljudsku dramu života. U Isusovom uskrsnuću Bog pokazuje da posljednju riječ u povijesti nema nemir i zlo, nego ljubav; nema smrt, nego život.

Zbog toga kršćanski život ne bi smio izgledati kao „korizma bez Uskrsa“ (Evangelii Gaudium, 6). Postoje razdoblja u kojima nas život pritišće težinom križa, postoje trenuci tuge, tjeskobe i neizvjesnosti. Ipak, u srcu vjernika mora ostati nešto što nitko ne može oduzeti: vjera i čvrsto pouzdanje u Božju vjernost i djelovanje u vremenu i svakom životu.

Na to je snažno podsjećao papa sv. Ivan Pavao II., koji je govorio o „optimizmu Uskrsa“. Taj optimizam ne znači zatvarati oči pred problemima svijeta ili osobnim poteškoćama i križevima. On znači vjerovati da Bog djeluje i onda kada mi ne vidimo brzi izlaz iz poteškoće i križa. To je pogled vjere koji nam omogućuje da na prošlost gledamo sa zahvalnošću, na sadašnjost s predanošću, a na budućnost s povjerenjem. U susretu s Uskrslim Kristom otkrivamo da tama nikada nema posljednju riječ, već snaga Duha Svetoga koja je jača od svakog zla i smrti.

Uskrs nam također otkriva i svjedoči da je ljudska potraga za smislom duboko povezana s otajstvom Kristovog uskrsnuća. Sveti Otac Lav XIV. ističe da je uskrsna poruka „najljepša, najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula u povijesti“ (Generalna audijencija, 5. studenog 2025.). Ta vijest o Isusovom uskrsnuću je jedini odgovor koji može zadovoljiti ljudsku žeđ za smislom pred licem zla, patnje i smrti.

Od uskrsnog jutra Isus se naziva imenom Živi. On nije samo povijesna osoba iz prošlosti, nego Gospodin koji je živ i prisutan među nama. On je poput Zvijezde Sjevernjače (Lav XIV., Generalna audijencija, 5. studenog 2025.), koja pokazuje smjer našim često zbunjenim i kaotičnim životima. Kada se suočimo s događajima koje ne razumijemo ili koje teško prihvaćamo, Krist Uskrsli ostaje onaj prema kojem možemo s punim povjerenjem usmjeriti svoj put.

Uskrs je u svojoj bîti Evanđelje – Radosna vijest: objava da je Božja ljubav pobijedila grijeh i da je život jači od smrti. Ta Božja pobjeda je snaga koja i danas preobražava ljudska srca. Ona nas potiče da ne dopustimo da nas obeshrabre podjele, mržnja ili beznađe.

Poziv na život u snazi uskrsnuća

Zato Uskrs nije samo blagdan koji izvanjski slavimo, nego i poziv na novi način života prožet snagom Kristovog uskrsnuća. Uskrs je snažan poziv vjernicima da u svijetu budemo svjedoci nade: da u vremenu nepovjerenja njegujemo povjerenje, dijalog i blizinu; da u vremenu diktature ravnodušnosti i relativizma budemo ljudi suosjećanja i vjernosti Evanđelju; da u vremenu straha budemo nositelji povjerenja u Boga koji nam daruje mir.

Svaki mali čin dobrote, svaka riječ ohrabrenja, svako opraštanje i svaka gesta ljubavi znak su da uskrsni život već sada raste među nama.

Uskrs nas podsjeća da nijedna noć nije bez kraja i da iza svakog Velikog petka dolazi uskrsno jutro. Zato kršćanin, čak i u najtežim trenucima života, može živjeti s nadom koja ne razočarava, s optimizmom usred poteškoća.

Optimizam koji nadilazi tamu

Isusove učenike, nakon Njegove muke i smrti, obuzeli su strah i tjeskoba, nemir i nesigurnost, a u neočekivanom susretu s uskrslim Gospodinom doživjeli su preobrazbu srca. Sv. Ivan nam to svjedoči riječima: „I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20). Ta radost učenika bila je ispunjena sigurnošću da je Bog vjeran svojim obećanjima i da Ljubav ima posljednju riječ nad svakom patnjom i tamom, grijehom i smrću.

I mi smo danas pozvani živjeti isti uskrsni optimizam – vjeru koja vidi dalje od tame i prepoznaje Božju nazočnost u svakodnevici. Uskrsli Krist dolazi ususret i našem vremenu, našim obiteljima, našem društvu i čitavom svijetu, darujući mir, obnavljajući nadu i jačajući nas da budemo svjedoci njegovog života.

Neka nas susret s Uskrslim ispuni radošću učenika, da i mi postanemo nositelji svjetla i nade ondje gdje živimo i djelujemo.

S tom nadom, radošću i uskrsnim optimizmom, od srca svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Neka uskrsli Gospodin ispuni vaša srca mirom, obnovi vašu nadu i daruje snagu vašim obiteljima, našem društvu i cijelome svijetu.

Sretan i blagoslovljen Uskrs svima!

mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup”

U utorak, 7.4.2026. godine u dvorani Hotela Kolovare u Zadru i na ZOOM platformi, održat će se hibridni tečaj “Suvremene spoznaje o medicini usmjerenoj prema osobi”, u organizaciji Europskoga instituta medicine usmjerene prema osobi (EIMO) i u partnerstvu s Odjelom za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru.

Nakon dugogodišnjih aktivnosti s ciljem razvoje medicine usmjerene prema osobi u Hrvatskoj i svijetu, ponosni smo što ćemo biti sjedište Europske mreže medicine usmjerene prema osobi i važan dio Međunarodnog koledža medicine usmjerene prema osobi (ICPCM) koji okuplja vodeće krovne zdravstvene organizacije i institucije u svijetu unazad dvadeset godina, te što su Sveučilište u Zadru i EIMO osnovali u Zadru Edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”.

Ovaj tečaj je temelj za razumijevanje medicine usmjerene prema osobi, a u budućnosti planiramo seriju tečajeva koji će biti usmjereni pojedinim granama medicine.

Posebno nam je zadovoljstvo što će po prvi puta u Hrvatskoj jedan od voditelja tečaja i predavač biti prof. dr.sc. Juan Mezzich, koji je utemeljio Međunarodni koledž medicine usmjerene prema osobi (ICPCM) i koji će istoga dana u 11 sati primiti počasni doktorat Sveučilišta u Zadru.

Tečajevi će biti bodovani od strane stručnih komora, a svi će polaznici dobiti diplomu Europskog instituta medicine usmjerene prema osobi.

PROGRAM TEČAJA

14:00-14:45 Definicije i povijesni razvoj medicine usmjerene prema osobi – prof. dr.sc. Juan Mezzich

14:45-15:30 Osnovni koncepti medicine usmjerene prema osobi – prof.dr.sc. Marijana Braš

15:30-16:00 Medicina osobe (biološko, psihološko, socijalno i duhovno u zdravlju i bolesti) – prof.dr.sc. Veljko Đorđević

16:15-16:45 Medicina ZA osobu – prof.dr.sc. Marijana Braš

16:45-17:15 Medicina OD osobe – prof.dr.sc. Veljko Đorđević

17:15-17:45  Medicina SA osobom – medicinski intervju usmjeren prema osobi – prof.dr.sc. Juan Mezzich, prof. dr. sc. Marijana Braš, prof. dr. sc. Veljko Đorđević

17:45-18:30 Primjeri dobre prakse medicine usmjerene prema osobi – doc. dr. sc. Klaudia Duka Glavor

“Moj poklon Nikoli Dragašu, trostrukom svjetskom prvaku u kuglanju, koji u svojoj rodnoj kući u Zemuniku Donjem, 1. travnja 2026. godine, u srijedu, otvara spomen sobu svojih nebrojenih osvojenih sportskih trofeja”, stoji u uvodu za pjesmu koju potpisuje Tomislav Marijan Bilosnić. Donosimo je u nastavku:

KUGLA NIKOLE DRAGAŠA

Kugla se kotrlja

obrušava se

niz stazu

brže od daha

Odluka u prstima
donesena je

u sekundi

Nikola Dragaš gleda

kroz čunjeve

čunjevi stoje
u stavu mirno
bijeli

i tihi
čekaju presudu

Kugla je teška

i sigurna kao riječ

U  zglobu je

ritam
u trzaju

koji dijeli sumnju

od pogotka
u tišini

koja zna što slijedi:

ravnoteža

nikada nije bila vječna

A Nikola ne čeka

on baca izazov gravitaciji
tako da postiže
savršenu liniju

Kotrljanje nije kretanje
kotrljanje je

manifest brzine
pobuna protiv promašaja
deset bijelih tijela

Srce ne pita

srce ruši

I tres!
Pada prvi red
drugi red

nema vremena

i posljednji

nestaje

dok se ne diše

dok se ne stiže

jer sve je brže

od sumnje
oštrije od logike
preciznije od molitve

a sljedeća kugla

već postoji

u mislima

Nikola ne cilja
on zna

u njegovoj ruci

kugla je argument
nepobitan

i ponavljanje

postaje istina

I kada sve padne
kada se parket smiri
ostaje samo ritam:

kotrljaj
udar
raspad

i ime

Nikola Dragaš!

Tomislav Marijan Bilosnić

Krakow, 31. ožujka 2026.