Svijet
Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?
Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.
“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.
Zaraze padaju od srpnja
Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.
Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.
Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”
Cijepljeno 6 posto ljudi
Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.
U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.
“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.
Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.
Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”
Najveći broj umrlih u Južnoj Africi
Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.
“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.
Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.
Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.
U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”
Kontroverzna ideja
U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.
To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.
“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.
Stižu upozorenja
Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.
“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.
“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.
Svijet
Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?
Cijene nafte porasle su nakon što su američko-izraelski napadi na Iran potaknuli Teheran da praktički blokira ključni Hormuški tjesnac. Taj rast već je doveo do viših cijena goriva.
Sukob ne pokazuje znakove smirivanja. Visoki dužnosnik iranskog režima u utorak je sugerirao da Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, još neko vrijeme neće biti siguran za plovidbu. Napadi na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka se nastavljaju, a Izrael tvrdi da je ubio šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija.
Što rat dulje traje, cijene će biti više
Čak i kada bi rat završio danas, bilo bi potrebno između jednog i tri mjeseca da se promet kroz Hormuški tjesnac ponovno normalizira, smatra Homayoun Falakshahi, viši analitičar za naftu u tvrtki Kpler koja se bavi trgovačkim podacima i analitikom.
Trebat će vremena da se razriješi situacija sa stotinama brodova koji čekaju siguran prolaz, kao i da veliki proizvođači nafte poprave oštećena postrojenja, povećaju proizvodnju i ponovno pokrenu isporuke. Trajanje rata pritom je ključno: što rat dulje traje, cijene će biti više, piše CNN.
Novi rast cijena
Evo što još zbog sukoba poskupljuje ili bi uskoro moglo:
Avionske karte: Kako cijene nafte rastu, rastu i troškovi goriva za aviokompanije. Izvršni direktor Delte Ed Bastian izjavio je u utorak da su cijene avionskog goriva udvostručene od početka rata te da je kompanija već nekoliko puta u posljednjih nekoliko tjedana podigla cijene karata. U intervjuu za CNBC dodao je kako očekuje da će zrakoplovna industrija nastaviti povećavati cijene kako rat bude trajao. Stručnjaci za putovanja rekli su za CNN da bi putnici trebali rezervirati putovanja što prije, izbjegavajući najjeftinije (basic economy) karte u ovoj neizvjesnoj situaciji jer imaju stroža pravila za povrat novca i promjene rezervacija.
Hrana: Trgovine – osobito odjeli voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda – među prvima će osjetiti učinke viših cijena goriva. Troškovi prijevoza robe već su porasli i nastavit će rasti ako se rat produži. Što je proizvod manje trajan, to ga je teže skladištiti – i podložniji je poskupljenju.
Stanovanje: Kamatne stope na stambene kredite u SAD-u padale su tijekom proteklih devet mjeseci, uz značajnu pomoć triju smanjenja kamatnih stopa koje je prošle godine proveo Fed. No sada investitori traže veće prinose na američke državne obveznice zbog straha od rasta inflacije uzrokovane ratom. Kamatne stope na stambene kredite, koje su usko povezane s prinosom na referentne 10-godišnje američke obveznice, u posljednjim su tjednima ponovno porasle i opet premašile 6 %.
Svijet
SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana
U svijetu meteorologije u tijeku je velika promjena: višegodišnja La Niña slabi i postupno ustupa mjesto toplijoj fazi poznatoj kao El Niño. Najnovija mjerenja oceana pokazuju snažno zagrijavanje ispod površine tropskog Pacifika, što upućuje na razvoj novog klimatskog događaja koji bi do kraja 2026. mogao prerasti i u takozvani Super El Niño.
Razvoj novog sustava potiču snažni udari zapadnih vjetrova i veliki oceanski Kelvinov val koji se trenutačno probija prema površini u istočnom dijelu Pacifika. Takvo zagrijavanje oceana može znatno promijeniti položaj globalne mlazne struje i pokrenuti niz promjena u vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta, prenosi Severe Weather Europe.
ENSO, odnosno El Niño – južna oscilacija, označava klimatski sustav u ekvatorijalnom Pacifiku koji se svakih jedne do tri godine izmjenjuje između hladne i tople faze. Promjene temperature oceana u tom području snažno utječu na globalne vremenske prilike i služe kao važan pokazatelj promjena u cijelom klimatskom sustavu.
Hladna faza tog ciklusa naziva se La Niña, dok je El Niño njegova topla faza. Svaka od njih utječe na složene procese između oceana i atmosfere, a posljedice tih promjena postupno se prenose na globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem planeta.
Pojedina faza najčešće se razvija između kasnog ljeta i rane jeseni te traje do sljedećeg ljeta, iako neki događaji mogu potrajati i do dvije godine. U rijetkim slučajevima mogu biti iznimno snažni, kada se govori o Super El Niñu.
Promjene između faza pokreću tropski pasati, stalni vjetrovi koji pušu prema ekvatoru. Kada se ti istočni vjetrovi pojačaju, guraju toplu površinsku vodu s istoka prema zapadu. Time se omogućuje izbijanje hladnije vode iz dubine na površinu, proces poznat kao uzlazno strujanje ili upwelling, što označava početak La Niñe.
Ako pasati oslabe ili promijene smjer, toplija voda počinje se zadržavati na površini oceana i tada nastaje El Niño. Upravo su nedavni udari zapadnih vjetrova oslabili hladnu anomaliju La Niñe, a novi koji se očekuju dodatno potiču razvoj toplog događaja.
Analize pokazuju da je posljednjih tjedana došlo do neuobičajeno snažnog prodora zapadnih vjetrova iznad Pacifika, a prognoze upućuju na nastavak tog trenda. Takvi uvjeti dodatno “pune” ocean energijom potrebnom za razvoj El Niña. Promjene su već vidljive i na temperaturi površine mora: La Niña je dosegnula vrhunac u prosincu, a potom je brzo počela slabjeti, dok se toplije anomalije šire s obje strane Pacifika.
Iako u oceanu još postoje manja područja hladnije vode, prosječna temperatura u ključnoj ENSO regiji već je iznad normale. Najizraženije zagrijavanje trenutačno je u istočnom Pacifiku, gdje su temperature lokalno i do dva stupnja više od prosjeka.
Ključni procesi odvijaju se duboko ispod površine oceana. Na zapadnom Pacifiku, na dubini između 100 i 250 metara, formirao se veliki rezervoar tople vode. Riječ je o fenomenu poznatom kao oceanski Kelvinov val, koji se kreće prema istoku i postupno potiskuje hladnu vodu ispod površine, a zatim izlazi na površinu kao toplinska anomalija.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog
Dugoročne prognoze upućuju na brzi razvoj novog El Niña. Klimatski modeli još se razilaze u procjenama njegove snage – od slabijeg događaja do mogućeg Super El Niña – što je uobičajeno u ovoj fazi prognoziranja. Ipak, sve je više pokazatelja koji sugeriraju da bi događaj mogao biti snažan.
Kombinirane prognoze više klimatskih modela pokazuju brz prijelaz prema toploj fazi. U najvišem rasponu scenarija raste i mogućnost razvoja Super El Niña, što podrazumijeva da bi sezonska temperatura površine oceana bila najmanje dva stupnja iznad prosjeka.
Sličan scenarij nazire se i u prognozama američke meteorološke agencije NOAA, koja procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već do ljeta, a vrhunac dosegnuti tijekom zime 2026./2027. godine. To znači da bi njegov najveći utjecaj na vremenske prilike bio upravo u toj zimskoj sezoni. I najnovije projekcije europskog modela ECMWF za rujan pokazuju izraženu toplu anomaliju u Pacifiku, tipičnu za snažnije epizode El Niña.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog po znatno jačem zagrijavanju Pacifika, što može snažnije utjecati na globalne vremenske obrasce. Posljedica mogu biti izraženiji ekstremi poput velikih poplava, dugotrajnih suša ili promijenjenih putanja olujnih sustava.
Iako će za konačnu procjenu njegove snage trebati još vremena i novih prognoza, već sada je jasno da bi 2026. godina mogla donijeti značajne promjene u globalnim vremenskim obrascima.
Očekuje se da će se El Niño formirati tijekom ljeta, no njegovi učinci obično se ne pojavljuju odmah. Unatoč tome, zbog brzine razvoja moguće je da će atmosfera već ranije početi pokazivati tipične obrasce povezane s tim fenomenom.
Analize prijašnjih godina u kojima je prijelaz iz La Niñe u El Niño bio brz pokazuju da se tada često formiraju područja niskog tlaka iznad istočnog dijela SAD-a i Kanade te zapadne Europe.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu
Takav raspored tlaka zraka obično donosi normalne ili nešto niže ljetne temperature na sjeveru i istoku SAD-a te u zapadnoj Europi. Zanimljivo je da najnovije dugoročne prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac, s područjem nižeg tlaka predviđenim iznad istočne Kanade i područja Azora.
Temperaturne projekcije također su u skladu s takvim scenarijem. Za sjeveroistok SAD-a i velik dio istočne Kanade očekuju se temperature oko prosjeka, dok bi sjeverozapad i jug SAD-a mogli imati toplije vrijeme od uobičajenog.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu. Prognoze upućuju na iznadprosječne temperature u središnjem i sjevernom dijelu kontinenta, dok bi zapadna Europa mogla imati temperature bliže prosječnim vrijednostima.
Najizraženiji utjecaj El Niña obično se osjeti tijekom zime. U Sjevernoj Americi tada se često razvija snažno i postojano područje niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom. Takav sustav pomiče polarnu mlaznu struju prema sjeveru, što donosi toplije vrijeme sjevernim dijelovima SAD-a i zapadnoj Kanadi.
Istodobno jača južna, pacifička mlazna struja, koja donosi više oluja, obilnije oborine i hladnije vrijeme južnim dijelovima SAD-a.
Analize prošlih zima sličnih uvjeta pokazuju da su temperature u Kanadi i sjevernim dijelovima SAD-a često bile iznad prosjeka, dok su zapad, jug i istok SAD-a bilježili hladnije razdoblje. El Niño pritom značajno mijenja i raspored snježnih padalina.
U takvim godinama obično se bilježi manje snijega na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a, dok ga više ima u središnjim i južnim dijelovima te na istoku i sjeveroistoku zemlje jer se putanje oluja pomiču prema jugu.
Europa također osjeća posljedice El Niña, iako su one obično slabije i ovise o rasporedu tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom.
Analize sličnih godina pokazuju sklonost hladnijim zimama u sjevernom dijelu kontinenta, koje se povremeno mogu proširiti i prema zapadnoj te središnjoj Europi. Utjecaj na europske vremenske prilike, međutim, nije izravan, već dolazi kao posljedica globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji koje pokreće El Niño.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.






