Connect with us

Svijet

Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.

“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.

Zaraze padaju od srpnja

Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.

Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”

Cijepljeno 6 posto ljudi

Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.

U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.

“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.

Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.

Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”

Najveći broj umrlih u Južnoj Africi

Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.

“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.

Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.

Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.

U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”

Kontroverzna ideja

U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.

To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.

“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.

Stižu upozorenja

Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.

“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.

“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Struja bi mogla znatno pojeftiniti, analitičari istražili pod kojim uvjetima

Objavljeno

-

By

Konzultantska kuća McKinsey provela je istraživanje prema kojem će električna energija ipak znatno pojeftiniti. No od toga ništa do 2025. i to samo ako se ostvari niz povoljnih uvjeta.

“Kako bi se postigao cilj sigurne, pristupačne i održive opskrbe električnom energijom za Njemačku do 2025., potrebno je masovno ubrzano širenje obnovljivih izvora energije”, objavili su konzultanti u Düsseldorfu, a javlja portal Fenix.

Istodobno bi se morali značajno proširiti kapaciteti za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. “Oni se kasnije mogu pretvoriti u bioplin i zeleni vodik kao goriva”, dodaje se u istraživanju.

Za sigurnost opskrbe također je potrebno nastaviti s radom elektrana na ugljen, čije je zatvaranje planirano do 2025., dok se ne pretvore u elektrane na plin s niskim emisijama koje mogu koristiti vodik. U studiji se zaključuje da bi navedene mjere mogle dovesti do veleprodajne cijene električne energije od 120 eura po megavatsatu.

McKinsey je naglasio da je to još uvijek tri puta više od povijesnog prosjeka od oko 40 eura po megavatsatu. Za usporedbu: prema Saveznoj agenciji za mreže, u trećem kvartalu prosječna tržišna cijena električne energije iznosila je 376 eura po megavatsatu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Što je streptokok A, bakterija koja je tako pogubna za djecu?

Objavljeno

-

By

ilustracija: Wikipedia

Zdravstveni dužnosnici u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetuju roditeljima da budu na oprezu zbog infekcije streptokokom A, nakon što je šestero djece umrlo.

Restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa, kao što su obvezne maske i distanca, više nisu na snazi u toj zemlji, što znači da se zaraze kao što je streptokok A lakše šire, a broj slučajeva narastao je u prošlih mjesec dana, piše CNN.

Poznat kao i streptokok skupine A, streptokok A može izazvati čitav niz simptoma, od onih lakših pa sve do vrlo ozbiljnih, no nije smrtonosan za većinu ljudi koji se zaraze.

Ne izaziva uvijek simptome

Strep A je bakterija koja se nalazi u grlu i na koži. Najčešće izaziva povišenu temperaturu i infekcije grla, a mnogi ljudi ga nose bez ikakvih simtpoma. Ipak, može se širiti na druge kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom.

Simptomi zaraze uključuju bol pri gutanju, povišenu temperaturu, osip na koži i otečene krajnike i žlijezde. Zaraza je uobičajena u prostorima s mnogo ljudi kao što su škole i vrtići, objašnjava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj web stranici.

“Zaraza je obično poprilično bezopasna,” kaže Beate Kampmann, profesorica pedijatrijske zaraze i imuniteta.

“No, u vrlo rijetkim slučajevima kada bakterija proizvodi toksin, ona može doći do krvotoka i izazvati vrlo ozbiljna stanja” kao što su sepsa, upala srca ili toksični šok sa zatajenjem organa, upozorava ona.

Kampmann savjetuje roditeljima da bez odlaganja potraže medicinsku pomoć ako njihovo dijete izgleda “vrlo bolesno” i ima simptome kao što su povišena temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima ili osip.

Da bi se zaraza ovom bakterijom potvrdila, bolničari koriste ili brzi antigenski test ili bris grla, kaže CDC.

Liječenje antibioticima

Invazivni streptokok A je izraz koji se koristi za slučajeve u kojima bakterija napadne tijelo i uđe u krvotok. Tada bolest postaje ozbiljna, objašnjava britanska Agencija za sigurnost zdravlja (UKHSA).

Ne postoji cjepivo za sprječavanje tih zaraza, no antibioticima se liječe uspješno.

“Ove godine vidimo povećan broj slučajeva streptokoka A no inače,” izjavio je u petak Colin Brown, zamjenik direktora agencije.

Povećanje broja zaraženih pogotovo je vidljivo u djeci mlađoj od 10 godina, dodaje UKHSA. Petero djece u Engleskoj je od bolesti umrlo, a jedna smrt je zabilježena u Walesu.

Podaci iz UKHSA pokazuju da je između sredine rujna i sredine studenog zabilježeno 2.3 slučajeva na 100.000 djece u dobi između 1 i 4 godine, što je porast u odnosu na prosjek od 0.5 slučajeva na 100.000 djece u godinama prije pandemije (2017.-2019.).

Kod djece u dobi između 5 i 9 godina, zabilježeno je 1.1 slučajeva na 100.000, u usporedbi s prosjekom od 0.3 u godinama prije pandemije.

Posljednji period velikog broja infekcija bio je između 2017. i 2018., kada je u istom vremenskom intervalu umrlo četvero djece mlađe od 10 godina.

Iz agencije je rečeno da ne vjeruju da je riječ o novoj varijanti, dodajući da je porast u broju zaraženih vjerojatno rezultat “bakterije koja kruži i društvenim okupljanjima.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

By

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu