Connect with us

Svijet

Ovo je popis zemalja koje uvode obvezno cijepljenje protiv korone

Objavljeno

4 godine prije

-

Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.

Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.

Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:

Sve odrasle osobe 

– U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.

– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.

– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.

Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru

– U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. studenoga.

– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.

– U Danskoj je 12. studenoga predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.

– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. studenoga zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.

– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.

– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.

– U Italiji su covid-potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.

– U Latviji je 12. studenoga zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.

– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. studenoga naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.

– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.

– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.

– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.

– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.

– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. rujna naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. siječnja.

Zdravstveni radnici

– U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.

– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. travnja.

– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. rujna biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.

– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.

– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.

Ostali djelatnici 

– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. prosinca primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. siječnja.

– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.

– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. studenoga da će od 1. prosinca cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.

– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

Ulazak u javna mjesta

– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.

– U Bugarskoj je od 21. listopada obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

– U Češkoj je 20. listopada najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.

– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.

– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.

– U Maroku je 21. listopada uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.

– Nizozemska je u rujnu predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.

– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. listopada obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.

– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.

– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi

Objavljeno

2 dana prije

-

6. ožujka 2026.

By

Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.

Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.

Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).

Glasnogovornik HSE-a rekao je:

„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.

Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“

Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.

Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.

Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.

Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.

Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.

HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.

Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.

Rani znakovi uključuju:

bolove u tijelu

curenje nosa, kihanje i kašalj

bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo

temperaturu od 38 °C ili višu

umor i gubitak apetita

male sivo-bijele mrlje unutar usta

Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.

Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.

HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.

Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.

Nastavi čitati

Svijet

Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”

Objavljeno

3 dana prije

-

5. ožujka 2026.

By

Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.

Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.

Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.

Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.

Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.

Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.

Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu. 

Nastavi čitati

Svijet

RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova

Objavljeno

6 dana prije

-

2. ožujka 2026.

By

Flightradar

Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova

Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.

Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.

Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.

I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.

Putnici blokirani od Frankfurta do Balija

Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.

“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”

Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.

Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.

Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.

Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.

Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije

Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.

“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.

Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije

Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.

Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.

Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu