Connect with us

Svijet

Ovo je popis zemalja koje uvode obvezno cijepljenje protiv korone

Objavljeno

-

Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.

Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.

Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:

Sve odrasle osobe 

– U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.

– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.

– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.

Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru

– U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. studenoga.

– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.

– U Danskoj je 12. studenoga predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.

– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. studenoga zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.

– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.

– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.

– U Italiji su covid-potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.

– U Latviji je 12. studenoga zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.

– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. studenoga naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.

– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.

– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.

– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.

– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.

– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. rujna naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. siječnja.

Zdravstveni radnici

– U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.

– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. travnja.

– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. rujna biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.

– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.

– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.

Ostali djelatnici 

– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. prosinca primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. siječnja.

– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.

– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. studenoga da će od 1. prosinca cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.

– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

Ulazak u javna mjesta

– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.

– U Bugarskoj je od 21. listopada obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

– U Češkoj je 20. listopada najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.

– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.

– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.

– U Maroku je 21. listopada uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.

– Nizozemska je u rujnu predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.

– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. listopada obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.

– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.

– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Jedna osoba umrla, a deseci u bolnici zbog tableta: Povučene su iz prodaje, sve se istražuje

Objavljeno

-

By

Pexels

Veliki japanski proizvođač lijekova rekao je da istražuje smrt i desetke hospitalizacija koji bi mogli biti povezani s njegovim pilulama od crvene riže.

Najmanje 76 ljudi primljeno je u bolnicu nakon što su uzeli “beni kōji” proizvode od fermentirane riže. Kobayashi Pharmaceutical izvijestio je o bolestima nakon što je prošlog tjedna dobrovoljno povukao pet proizvoda te je pozvao kupce da prestanu koristiti spomenute pilule, koje su reklamirane kao dodaci za snižavanje kolesterola.

Kako su poručili iz kompanije, sumnjaju da je problem možda nastao zbog prethodno neotkrivenih otrovnih tvari u kalupima koji se koriste u proizvodnji.

“Beni kōji” je riža fermentirana s monascus purpureus, vrstom crvenkasto-ljubičaste plijesni te se reklamirala kao dodatak prehrani za visoki kolesterol i krvni tlak. Isto tako koristi se i kao tradicionalna boja za prehrambene proizvode.

Kupci prijavili simptome

Poručili su da su primili poruku ožalošćene obitelji u kojoj stoji da je jedan njihov član umro od bolesti bubrega te da je posljednje tri godine koristio proizvod Red Yeast Cholesterol Help.

“Naša je tvrtka uvijek zdravlje naših kupaca stavljala na prvo mjesto i iskreno se ispričavamo zbog ove situacije. Još potvrđujemo činjenice i uzročne veze”, poručili su, piše BBC.

Kupci su prijavili su simptome kao što su promjena boje urina, oticanja te umora. Nakon toga je započeta istragu nakon što ih je liječnik upozorio na prijavljene zdravstvene probleme u siječnju. Od tada je Kobayashi uspostavio telefonsku liniju za korisnike.

Proizvod “Red Yeast Cholesterol Help” pojavio se na policama u veljači 2021. Tvrtka je do sada prodala više od milijun paketa, izvijestili su japanski mediji, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve je više dokaza da covid-19 ostavlja trajne posljedice na jednom od najvažnijih sustava u tijelu

Objavljeno

-

By

Unsplash

Brojne studije sugeriraju da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Iako je pandemija covida okončana, virus je i dalje prisutan među ljudima, ali u slabijem obliku. No nešto više od četiri godine od njegova otkrića znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni kakve točno posljedice ostavlja u tijelu.

Analiza koju je proveo klinički epidemiolog Ziyad Al-Aly, a koja je objavljena na The Conversionalu i u Scientific Americanu, obuhvatila je brojne studije u kojima se opisuje “neizbrisiv trag” koji covid ostavlja na ljudskom tijelu. Ponajprije na zdravlju mozga.

Kognitivni nedostaci

Al-Aly ističe kako su velike epidemiološke analize pokazale da su ljudi koji su imali covid bili izloženi povećanom riziku od kognitivnih nedostataka, uključujući i probleme s pamćenjem. Kod pacijenata koji su imali blagi do umjereni oblik koronavirusa otkrivene su dugotrajne upale mozga i promjene koje ukazuju na to da je njihov mozak ostario sedam godina u odnosu na vrijeme prije bolesti, piše ZIMO.

Također je citirao nekoliko studija koje su pokazale da su pacijenti nakon preboljelog covida imali smanjen volumen i promijenjenu strukturu mozga. S druge strane, oni kojima je trebala intenzivna njega nakon bolesti imali su oštećenja mozga koja ukazuju na starenje mozga od čak 20 godina.

Razvoj nove demencije

Analizirajući podatke iz 11 studija, Al-Aly je otkrio kako je covid povećao rizik za razvoj nove demencije kod osoba starijih od 60 godina. Podaci koji su prikupljeni tijekom obdukcija osoba koje su preminule od covida, ali i nekoliko mjeseci nakon infekcije, otkrivaju da je virus i dalje bio prisutan u moždanom tkivu. To sugerira da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Studije pokazuju i da virus može poremetiti krvno-moždanu barijeru, koja štiti živčani sustav. Studija objavljena 29. veljače 2024. pokazala je da je kod ljudi koji su imali covid zabilježen značajan nedostatak u pamćenju i izvršavanju zadataka. Zabrinjava otkriće da su osobe zaražene covid-19 imale kognitivni pad ekvivalentan gubitku IQ-a za čak tri boda. Još je gora situacija kod onih koji imaju dugotrajni covid. Kod njih je zabilježen pad od šest bodova, a oni koji su završili na bolničkom liječenju na odjelu intenzivne njege izgubili su i do devet bodova IQ-a.

Promatramo li sve zajedno, ove studije pokazuju da covid-19 predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u blagim slučajevima. Učinci se tek sad otkrivaju na razini populacije. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi se covid-19 trebao smatrati virusom sa značajnim utjecajem na mozak, zaključuje u svom eseju Al-Aly te dodaje: Implikacije su dalekosežne – od kognitivnih problema kod pojedinaca do potencijalnog utjecaja na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo.

 
Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PROMJENA: Završava El Niño, dolazi La Niña. Što to znači za vrijeme?

Objavljeno

-

By

Fenomen El Niño, koji je prošle godine pomogao u rušenju temperaturnih rekorda diljem svijeta, polako završava. Za nekoliko mjeseci zamijenit će ga La Niña zbog čega će se globalne temperature ponovno nakratko sniziti. Također će utjecati na raspored oborina i putanje ciklona. Koliko će to biti izraženo i gdje će se najviše osjetiti?

Tijekom prošle godine temperaturni rekordi padali su jedan za drugim diljem svijeta. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, 2023. bila je najtoplija godina zabilježena. (Su)krivac za visoke temperature bio je – uz zagrijavanje atmosfere izazvan ljudskim djelovanjem – i vremenski fenomen El Niño.

Dok se atmosfera polako hladi, meteorolozi predviđaju da se El Niño već bliži kraju. Nakon kratkotrajne neutralne vremenske faze, zamijenit će ga drugi vremenski fenomen: La Niña. Očekuje se da će se pojaviti između lipnja i kolovoza, piše Reuters, a prenosi N1 Slovenija.

Što je La Niña?

Zajedno s El Niñom, ovi fenomeni označavaju fluktuacije temperature gornjih slojeva vode u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Prijelaz u La Niña, odnosno hladniju fazu, znači promjenu rasporeda padalina, putanje ciklona i smanjenje globalnih temperatura, rekao je za N1 Sloveniju meteorolog Blaž Šter iz Agencije za okoliš.

La Niña obično uzrokuje upravo suprotne vremenske obrasce od El Niña uključujući i aktivniju sezonu uragana s Atlantika, piše CNN. Uvjeti La Niñe ispunjeni su, primjerice, 2020., tijekom najaktivnije atlantske sezone uragana u zabilježenoj povijesti.

Prema Šterovim riječima, još je prerano prognozirati hoće li ovogodišnja La Niña biti jednako ekspresivna. U svakom slučaju, temperature će biti niže, a toplinski rekordi manje izraženi, naglasio je. No, zahlađenje koje donosi La Niña bit će samo privremeno jer je to ciklički fenomen: “Sljedeći El Niño donijet će još više temperature na Zemlji.”

Budući da La Niña izvire u Tihom oceanu, susjedna Slovenija pa i Hrvatska su daleko od nje, vdje neće biti zamjetnijeg utjecaja. Najviše će biti pogođene zemlje kao što su Australija, Indonezija, Južna i Srednja te dio Sjeverne Amerike.

“U principu, El Niño je napravio više problema s vremenom na ovim područjima, pa očekujemo da će se dolaskom La Niñe situacija globalno smiriti”, rekao je Šter.

Karta La Niñe iz 2007. također ilustrira kako zahlađenje i popratne vremenske pojave imaju najveći utjecaj na mjesta bliže ekvatoru.

La Niña 2007. (Foto: Jesse Allen/NASA/WIKIPEDIA)

El Niño koji je u tijeku započeo je prošlog lipnja i dosegao vrhunac u prosincu, a ući će u povijest kao jedan od pet najjačih takvih fenomena ikada, navodi Reuters.

Koliko će trajati La Niña, Šter za sada nije mogao reći, no rekao je da pojave poput El Niña i La Niñe obično traju nekoliko mjeseci, pola godine ili godinu dana, a pritom njihov intenzitet varira mnogo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu