Hrvatska
PROCJENA DZS-a: Od zadnjeg popisa izgubili smo 237.000 stanovnika
U jeku popisa stanovništva, koji bi trebao dati preciznu demografsku sliku Hrvatske, Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Brojke su zabrinjavajuće
Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po zadnjem popisu 2011 . godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.
Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.
Od popisa stanovništva 2011. demografske gubitke pretrpjele su gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom.
U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).
Depopulacija je pogodila i gradska središta, pri čemu ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije.
Zanimljivo je to da su najveći pad broja stanovnika pretrpjeli gradovi smješteni na jadranskoj obali. U tome prednjači Rijeka jer je u promatranom razdoblju izgubila više od 14.000 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek s minusom od 7650 stanovnika.
No kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, unatoč velikim ulaganjima države u revitalizaciju.
Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod i Đakovo). Demografska katastrofa pogodila je i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije. Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina.
U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji. Gradići Glina i Hrvatska Kostajnica, smješteni u demografski opustošenoj Banovini, u promatranom razdoblju izgubili su gotovo trećinu stanovništva.
Među 30 najvećih gradova pozitivan demografski skor bilježi samo osam gradova. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).
Pravu demografsku sliku Hrvatske trebali bismo saznati krajem ove godine, kada se očekuje objava aktualnog popisa stanovništva. Uz točan broj stanovnika, saznat ćemo druge demografske pokazatelje, poput sastava stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim i ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku i izvorima prihoda. Također, doznat ćemo u kakvim stanovima i kućama žive Hrvati, koliko je samaca, (izvan)bračnih parova, razvedenih, udovaca i građana u životnom partnerstvu, prenosi Tportal.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




