Connect with us

Hrvatska

Lauc: “Više se bojim gripe ove godine, jer je prošle nije bilo”

Objavljeno

-

Molekularni biolog Gordan Lauc gostujući u Nedjeljom u 2 pozvao je na cijepljenje, naglasivši da je to najbolji način da se zaštitimo od virusa. No protiv je prisiljavanja na cijepljenje. Protiv antivaksera bori se već godinama, a za neke od sudionika Festivala slobode kazao je da su agresivni antivakseri i manipulatori s kojima se ne želi naći “ni u istoj rečenici”.

Molekularni biolog Gordan Lauc za dobar je dio znanstvene zajednice štetan kada je riječ o koronakrizi. Premijer Andrej Plenković očito ne misli tako jer je Lauc jedan od 12 znanstvenika koji ga savjetuje o ovoj temi, rekao je uvodno urednik i voditelj Aleksandar Stanković

Lauc je kazao da unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađuju, a u medijima, kaže, to izađe drugačije.

– Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove, rekao je. 

Procjene u vezi s pandemijom i pogrešne informacije

Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi s pandemijom, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera. 

Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je mijenjaju li bitno bilo kakve mjere na razini države tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10%, ne smanjuje broj zaraženih.

– Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio – idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja zaraženih, već jako velikog broja zaraženih. Tada smo shvatili da ovo nije virus koji može uništiti civilizaciju, ispričao je.

Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je to aerosolni virus.  Kaže da je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, a pitanje je od čega je tko umro.

– Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske, rekao je.

Naglasio je da čak i Australija i Novi Zeland odbacuju zero-COVID strategije.

Što možemo učiniti?

– Ovaj virus je tu i svi ćemo se kad-tad zaraziti, nema načina da ga izbjegnemo, no možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti – misliti na osobno zdravlje – zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti, rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu. 

Za cijepljenje je većeg broja ljudi starijih od 60 godina, jer se 93% smrtnih slučajeva odnosi na tu populaciju, a za mlađe od 60 godina smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.

– Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina, upitao je.

Kaže da prijeti i 5. val zaraze, koji će vjerojatno početi rasti krajem prosinca. No više se boji gripe ove godine, jer je prošle nije bilo. Važno je cijepiti se i protiv gripe, poručio je, možda i važnije.

Odgovornost koju preuzimamo 

Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Država nema pravo nikomu nametati cijepljenje, poručuje Lauc. Kaže da bilo tko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje. 

Imao je težak oblik COVID-a prošlog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, mislio je da ima upalu, a tek kada je napravio test, shvatio je da je to bio COVID. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira. 

Prema statistici, oni koji su preboljeli su 98 %-99 % zaštićeni od hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.

Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Ni Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.

Borba protiv antivaksera

Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest ni jedino cjepivo koje imamo.

– Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva, ističe. Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.

No na njegovoj Facebook stranici prati ga i mnogo antivaksera, primijetio je Stanković. Lauc je odgovorio da one koji promiču antivaksersku propagandu blokira.

Ustvrdio je da su na Festivalu slobode, prosvjedu protiv cijepljenja i mjera, bili neki ljudi s kojma se “ne želi naći u istoj rečenici, na istoj stranici”.

– To su agresivni antivakseri, Gajski, Sladoljev i ekipa koji žive od toga da ljude manipuliraju i odgovaraju ih od cijepljenja, to je zločin, ja sam notorno protiv tog tipa ljudi, rekao je.

Cijepljenje djece

– Kada su djeca u pitanju, pitanje je ima li roditelj pravo donijeti odluku koja je štetna za dijete. Ne cijepiti djecu protiv jako opasnih bolesti, jako je opasno, kazao je Lauc.

Podržava da određene programe cijepljenja država propiše kao obavezne.

Sintagma “pandemijski marketing”.

– 
U Europi ne smijete reklamirati lijekove. Velike farmakompanije imaju svoje kodekse, a u pandemiji su prvi globalni proizvodi bili PCR testovi, zaštita oprema i cjepiva,a to su proizvodi koji nisu regulirani unutar kodeksa farmaindustrije. HZJZ određuje cijenu, druga je najveća u EU, samo Luksemburg ima višu cijenu. HZJZ je 2020. završio sa 60 mil. kuna viška, ne vjeruje da HZJZ konkretno to potiče jer nisu mogli potrošiti ni to što su zaradili prošle godine. Jako je puno novca u igri, i mora se razmišljati da su neke odluke zbog novca, a ne zbog istine, kaže.

Isprike zbog neprimjerenih izjava

Komentirao je rasprave sa Zoranom Šprajcom i Ivanom Đikićem, ponovno se ispričao zbog neprimjerenih izjava. S Igorom Rudanom se nije posvađao, i nada se da ovo prođe možda ponovno budu prijatelji.

Govorio je i o komentarima da je seksist, šarlatan, homofob, heroj antivaksera.

– Ja ništa od toga nisam, u mojoj firmi 80% vodećih pozicija imaju žene. To je još jedna etiketa protiv koje se ne moram niti braniti, rekao je.

Odličan rad Stožera

Smatra da Stožer zaslužuje najvišu ocjenu za svoj rad. Zaključio je da danas zdravstvo nije preopterećeno.

– Pet posto zdravstva je trenutno virus, a mjere donose štete. Zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora 3000 ljudi će u Hrvatskoj više umrijeti nego da toga nije bilo, prema jednom istraživanju, rekao je i dodao da mjera, da se njega pitalo, od Božića 2020. nije trebalo biti. 

Nadao se da će kroz Znanstveni savjet dobivati analize, no niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države nisu uspjeli dobiti dobar uvid u pandemiju.

– Projekcija koju je Nenad Bakić napravio pokazuje projekcije hospitalizacija, što je najvažniji parametar, s početka kolovoza, i daleko je bolja od bilo čega u svijetu. Brojne bolnice u Hrvatskoj planirale su kapacitete zahvaljujući njegovim projekcijama, rekao je. 

Biotehnološka tvrtka Genos

Njegova firma Genos dobila je jako puno novca na međunarodnim natječajima, primarno u inozemstvu, izravno iz Bruxellesa dobili su preko 100 milijuna kuna. Od RH nisu dobili izravno ništa, dobivaju znanstveno-istraživačke projekte, kroz Zakladu za znanost. Tvrtka ima najveći PCR laboratorij u državi. Bili su spremni početi raditi PCR dijagnostiku, no, objasnio je Lauc, ušao je u Znanstveni savjet te nije s time počeo jer nije želio biti jedan od koronaprofitera.

Rekao je da je uspio izgraditi istraživačku instituciju koja je najbolja u svijetu.

– Tamo je 50 ljudi koji mijenjaju svijet u tom području. Budućnost je personalizirana briga za zdravlje. Pokušavamo naći biomarkere, u suradnji s Hopkinsom, Yaleom, Harvardom, koja će liječniku omogućiti da svakome da pravilnu terapiju, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

-

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu