Hrvatska
ČEKA LI NAS OPET KORONA JESEN? Lauc: “Kad bi se stalno testirali na razne viruse, 40 posto bi u svakom trenu mogli proglasiti zaraženima…”

Europom se šire nove podvarijante koronavirusa, zbog kojih je struka već ‘na nogama’. Naime, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je prošli tjedan da “porast stupnja zaraze prijavljene za podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 ukazuje da će one postati dominantne” u cijeloj Europskoj uniji i vjerojatno rezultirati rastom broja slučajeva. Porast infekcija do sada bilježe Portugal, Njemačka, Francuska, Grčka, Austrija, Italija, Švicarska i Španjolska.
Ono što je najviše uznemirilo javnost je informacija da ove podvarijante spretnije izbjegavaju imunitet, što znači da prethodne infekcije niti cjepiva ne pružaju posebno jaku zaštitu njih.
Zbog svega navedenog, mnogi su već sada na oprezu i pitaju se hoće li nam s dolaskom jeseni doći i neke nove-stare mjere, kojih smo se tek nedavno riješili.
Trebamo li se i mi u Hrvatskoj zabrinuti da bi krajem ljeta moglo doći do eksplozije broja zaraženih? Profesor Gordan Lauc u razgovoru za Net.hr ističe kako su istraživanja provedena prije pandemije pokazala da u svakom trenutku do 40% ljudi ima neki od respiratornih virusa u nosu. “Kada bismo se stalno testirali na razne viruse, mogli bismo u svakom trenutku 40% ljudi proglasiti zaraženima”, ističe Lauc, dodajući da testiranje zdravih ljudi naprosto nema smisla.
“Nos je naš prirodni zaštitni mehanizam koji zaustavlja razne viruse i bakterije koje udahnemo. To što PCR testom dokažemo nazočnost nekog virusa u nosu, nema nikakvo medicinsko značenje”, rezolutan je Lauc.
Razvili smo određenu razinu imuniteta
Neki od ljudi s kojima smo razgovarali, a koji su zadnjih tjedana bili pozitivni na koronavirus, prijavili su pojavu blažih simptoma. Na pitanje u kojoj je “fazi” sada virus, odnosno može li se on tretirati kao prehlada kako se to ranije govorilo, Lauc kaže da je nakon dvije godine većina ljudi na planeti već bila u kontaktu s ovim virusom te je razvila određenu razinu imuniteta.
“Teže simptome sada mogu očekivati samo ljudi kojima iz nekog razloga padne imunitet, kao što se događa i s brojnim drugim virusima koje nazivamo prehladom”, rekao nam je Lauc. Ističe da su virusi stalno tu, no simptomi se pojave samo kada se “prehladimo”, odnosno kada nam padne imunitet te se virusi počnu umnažati.
Upitan smatra li da bi zbog porasta broja zaraženih na snagu ponovo mogle stupiti stroge mjere kakve smo imali donedavno, Gordan Lauc kaže da je nažalost “velik broj odluka u ovoj pandemiji motiviran profitom, a ne javnim zdravljem”.
“Industrija pandemije zaradila je stotine milijardi eura u zadnje dvije godine i vrlo velika sredstva ulažu u lobiranje kako bi omogućili još jednu pandemijsku zimu u kojoj će se još više obogatiti na račun svih nas”, rekao je.
Što se tiče naše Vlade, Lauc smatra kako ona ima vrlo razumne poglede na situaciju, no problem je, tvrdi, što u velikom broju EU zemalja i dalje dominiraju radikalni stavovi koji traže različite “mjere”, a maloj zemlji nije lako ići protiv stavova velikih zemalja. “Nametanje “mjera” je potpuno besmisleno jer su analize vrlo jasno pokazale da nametnute “mjere” nemaju praktično nikakav utjecaj na broj teško bolesnih, no pojedine zemlje ih pod utjecajem lobista industrije pandemije ipak uvode”, zaključuje Gordan Lauc u razgovoru za Net.hr.
Hrvatska
CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.
Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Rejting stranaka
HDZ-ov rejting raste.
Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).
Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).
Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).
Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).
Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.
Najpozitivniji političar
Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.
Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).
Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.
Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).
U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.
Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.
Najnegativniji političar
Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).
Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).
Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).
Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).
Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).
Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).
Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca
Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.
Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i Most 4,2 posto).
U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.
Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.
Hrvatska
Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.
Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.
Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.
Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.
– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.
Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.
Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
Hrvatska
DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a.
Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.
Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.
Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.
– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.
– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.
– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.
U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave
O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.
Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.
Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.
Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
OPREZ! Od utorka dezinsekcija komaraca na području Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
U ZADRU U PONEDJELJAK POLAZNICI RATNE ŠKOLE Čeka ih prijem kod župana Longina, pa predavanje Mladena Fuzula
-
Tech5 dana prije
Ako dobijete ovaj link na WhatsApp, ni slučajno ga ne otvarajte!
-
Hrvatska6 dana prije
Izdana upozorenja za dijelove Hrvatske: Oprez, prijeti olujno nevrijeme