ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKI ANTIFAŠISTI UOČI OBLJETNICE OSLOBOĐENJA FAŠISTIČKOG LOGORA MOLAT “U prvih osam mjeseci u logoru su umrle 422 osobe, a triput tjedno dolazio je brod iz Zadra koji je vozio žrtve na strijeljanje”
Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista poziva članove i građane na obilježavanje 78. obljetnice oslobođenja fašističkog logora Molat, kojom prilikom se priključuju Udruzi logoraša iz Dalmacije u talijanskim fašističkim koncentracijskim logorima.
“Molimo sve članove i građane da dođu u Gradsku luku 20 minuta ranije radi nabave karata ispred KATAMARANA SILBA. Katamaran polazi u 14:05 sati. Poželjno bi bilo da se odazovu oni koji su cijepljeni, obavezna je maska. Sve informacije možete dobiti na telefonu 098806496 ili
0917665856″, stoji u pozivu.
Program donosimo u nastavku:
Ujedno, Zajednica udruga ovom je prilikom uputila i priopćenje za javnost. U nastavku ga u cijelosti prenosimo:
“Propuštene su mnoge prigode da se na niz mogućih načina oda pijetet stradalima, a posljednja je bila prigoda za 23. kolovoza na Dan sjećanja za stradale u svim režimima, kada su predstavnici Vlade hodočastili samo na vrlo upečatljivo izabranim mjestima zločina koji su počinjeni od strane komunističkog režima.
Zaboravili su na zločine fašističkih okupatora i njihovih pomagača diljem Dalmacije.
Ovih dana navršava se 78 godina od kapitulacije fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu, što je lijepa prigoda podsjetiti na to razdoblje, iako i u kratkim crtama.
Vremešnijim Zadranima dobro su poznate činjenice vezane uz ovaj događaj, kao i za strahote koje je Zadar, s ostalim dijelovima Hrvatske, proživljavao pod talijanskom fašističkom okupacijom. No, zbog namjernog i činjeničnog izostavljanja ovog događaja iz današnjih povijesnih udžbenika, čime se mlađim generacijama oduzima pravo istinske spoznaje o ne tako davnoj prošlosti, osjećamo potrebu i dužnost kratko se osvrnuti na to vrijeme.
Dakle, toga kasnog ljeta 1943. godine Zadar je plovio u počecima trećeg desetljeća svoje kalvarije stenjući pod željeznom i mučnom čizmom fašističke Italije. Bilo je to vrijeme u kojem se fašizam predstavio u svoj svojoj punini straha, ludila i terora. Zadar i njegovo uže područje sustavno je pljačkano, uništavano, rušeno, a stanovništvo terorizirano uz zabranu materinjeg jezika i pisma. Uže područje Grada od svojeg prirodnog zaleđa odvojeno je i ograđeno betonskim utvrdama koje su i danas ponegdje vidljive.
Na Europskim ratištima, u drugoj polovini te godine, savezničke snage su pokazivale svoju moć i odlučnost da zauvijek zaustave taj najsuroviji pokret ljudske civilizacije. Zaredali su se porazi
talijanske okupacijske vojske na frontovima u Africi i Europi, čime je Mussolinijeva fašistička diktatura u Italiji doživljavala sve više kritika. U proljeće su saveznici bombardirali Rim, a 10. srpnja su se iskrcali na Siciliji. Benito Mussolini – Duce gubi potporu Kralja Viktora Emanuela, naroda i ministara u svojoj vladi. Pritisnut tim činjenicama Mussolini 23. srpnja saziva najviše tijelo svoje fašističke vlasti – Veliki savjet fašizma, koje donosi Zapovijed o predaji efektivnog zapovijedanja svim vojnim formacijama Kralju Italije. Kralj je nakon burnih događanja, koja su nakon toga slijedila, dao uhititi Mussolinija, kojeg su talijanski partizani kasnije pogubili.
Kapitulacija Italije dogodila se 3. rujna, 1943. godine potpisom Primirja sa saveznicima u mjestu Cassibile na Siciliji, a službena objava kapitulacije zbila se 8. rujna, 1943. godine. Dan kasnije, 9. rujna saveznici započinju masovno iskrcavanje kod Taranta i Salerna u Južnoj Italiji, što se smatra danom potpunog kraha talijanskog fašističkog režima, odnosno praktična kapitulacija.
Bila je to jedna od najradosniji vijesti koja se širila svijetom, a poseban odjek imala je u Hrvatskoj. U Istri odmah počinje masovni narodni ustanak, a 13. rujna donose se poznate Pazinske odluke kojima se traži sjedinjenje svih ranije otuđenih dijelova s Hrvatskom. To je jedan od najznačajnijih datuma vezanih za Zadar i njegovu slobodu, jer su se stvorili preduvjeti za prestanak odredbi sramnog Rapalskog ugovora iz 1920. godine.
Kapitulacijom Italije stekli su se uvjeti za oslobađanje fašističkog logora na Molatu, koji je osnovan 30. lipnja, 1942. godine. Talijani su se na Molat, u uvalu Jazi, iskrcali 11. travnja, 1942. godine, te odmah uspostavili talijansku školu i otok preimenovali u Melada.
Zločini koji su se događali na tom stravičnom mjestu stradanja Hrvata nadmašivali su mnoga u povijesti poznatija stratišta u Hrvatskoj i Europi. U montiranim barakama i u nečovječnim
uvjetima znalo je biti i do tri tisuće ljudi, iako je logor bio predviđen za znatno manji broj nesretnika. Djeca, žene i starci koji su dovođeni u logor iz Šibenika, Zlarina, Tisna, Malog i Velog Iža, Dugog otoka i ostalih Zadarskih otoka , uključivo i mještane Molata kojih je u logoru bilo pedesetak, premlaćivani su i izgladnjivani, a mogućnost za bijeg bile su minimalne. Za cijelo vrijeme postojanja logora to je uspjelo samo jednoj manjoj grupi.
Zbog terora u logoru su u prvih osam mjeseci umrle 422 osobe, a tri puta tjedno dolazio je brod iz Zadra koji je vozio žrtve na strijeljanje.
Logor je bio ograđen bodljikavom žicom s dvanaest drvenih baraka kapaciteta 1.200 ljudi. Po do sada poznatim podacima kroz molatski logor je prošlo od 10 do 20 tisuća ljudi. Tijekom postojanja u logoru je umrlo 700, a strijeljano preko 300 ljudi. Nisu li ove brojke dovoljne za vapaj prema Vladi RH da ovo stratište otrgne od zaborava. Kapitulacijom Italije 8. rujna, 1943. godine talijanski vojnici napustili su logor i preko Lošinja se vratili u Italiju.
Na žalost, za zločine na Molatu nije nitko odgovarao, a što je još žalosnije Hrvatska vlast ovom jedinstvenom mjestu stradanja ne poklanja odgovarajuću pažnju. Propuštene su mnoge prigode da se na niz mogućih načina oda pijetet stradalima, a posljednja je bila prigoda za 23. kolovoza na Dan sjećanja za stradale u svim režimima, kada su predstavnici Vlade hodočastili samo na vrlo upečatljivo izabranim mjestima zločina koji su počinjeni od strane komunističkog režima. Logor Molat i njegove žrtve trebale su biti civilizacijski iskorak za dužno sjećanje ove i svih drugih vlada RH kako bi se moglo kazati da su sve žrtve uistinu jednake i da sve zaslužuju našu pažnju i zahvalnost. Sad je to samo privid.
Godišnjica kapitulacije Italije lijepa je prigoda da se još jednom podsjetimo na sve strahote fašizma u kojem su počinjena najveća zvjerstva do sada poznata civilizaciji. Mnoga su, na žalost, počinjena na području Hrvatske, na području našega Zadra. Stoga je potrebno o tim strahotama mlađim generacijama prenositi istinu s porukom da činimo sve kako se to mračno razdoblje povijesti nikada ne bi ponovilo.
Mi, zadarski antifašisti koristimo i ovu prigodu pozvati sve aktere na Hrvatskoj i svjetskoj političkoj pozornici, da svu moć s kojom raspolažu usmjere u civilizirani razvoj međuljudskih odnosa. Da među narodima šire ljubav, toleranciju, jednakost, pravdu i mir. Mi želimo samo dostojanstven život u demokraciji i slobodi.
Tražimo li previše?”
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.
Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.
Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.
– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.
Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.
– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.
Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.
– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.
Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.
– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.
U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.
U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
od 7 do 21
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 13
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
A. Starčevića 5a – od 7 do 20
Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Stjepana Radića 26 – od 7 do 21
RIBOLA
Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
od 7 do 20
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan
Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman.
Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca 2025. u 17:30 sati.
KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Strijelac, Rak, Vodenjak
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
ŠPICA!
OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce
STIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce