Hrvatska
NOVA ANKETA: HDZ uvjerljivo prvi, velik skok Možemo
U sinoćnjem RTL-u Danas objavljeni su rezultati najnovije ankete.
HDZ je tako i u srpnju uvjerljivo na prvom mjestu. Vladajuću stranku, uz rast rejtinga u odnosu na dva prethodna mjeseca, bira 27,4 posto ispitanika (lipanj – 26,8 posto). SDP se, uz blagi pad, dodatno udaljio. Sada su na 18,7 posto (lipanj – 18,9 posto). Za vratom im, s 16,9 posto, puše platforma Možemo! koja na krilima pobjede u Zagrebu i ovoga mjeseca bilježi rast od gotovo 4 postotna boda (lipanj – 13,4 posto).
Nakon toga su dvije desne opcije: prvo Domovinski pokret koji bilježi pad rejtinga (srpanj – 6,4 posto, lipanj – 8,2 posto), a onda i Most s nešto blažim padom (srpanj – 4,8 posto, lipanj – 5,4 posto). Svi ostali su daleko: od HSS-a (srpanj – 1,5 posto, lipanj – 1,7 posto).
Nakon njih su Fokus (1,3 posto) pa Centar (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 1,5 posto) i IDS (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 0,8 posto).
Slijedi HNS (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 1,4 posto), a ispod jedan posto pala je stranka preminulog Milana Bandića (srpanj – 0,9 posto, lipanj – 1,2 posto). Ostali su i ispod toga, a postotak neodlučnih i dalje je visok: 13,7 posto.
Najpozitivniji političari
Odlazimo na ljestvicu najpozitivnijih političara gdje se iščitavaju znakoviti trendovi.
Predsjednik Zoran Milanović (srpanj – 17,5 posto, lipanj – 20,7 posto) ostaje prvi izbor, ali rejting mu u odnosu na lipanj pada za više od tri postotna boda. Istovremeno blagi rast bilježi premijer Andrej Plenković (srpanj – 17,1 posto, lipanj – 16,8 posto) pa su rejtinzi dvaju predsjednika najbliži u zadnjih godinu dana – 17,5 naprema 17,1!
No nikad ozbiljnije približio im se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je, uz rast rejtinga, u srpnju na 14,9 posto (lipanj 11,5 posto).
Svi ostali daleko su od vodećeg trojca. Miroslav Škoro na 2 posto (lipanj – 2,1 posto), pa predsjednik SDP-a Peđa Grbin (srpanj – 1,9 posto, lipanj – 1,7 posto). Slijede Božo Petrov (srpanj – 1,8 posto, lipanj – 0,8 posto) pa Miro Bulj (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,6 posto).
Isti rejting ima ministar financija Zdravko Marić (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 2,2 posto), a ispod toga su i Nikola Grmoja (srpanj – 1,4 posto, lipanj – 0,5 posto) ali i ministar zdravstva Vili Beroš koji je u jeku kampanje o cijepljenju pao ispod jedan posto (srpanj – 0,8 posto, lipanj – 1,4 posto).
Nitko je ovoga mjeseca s 20,3 posto uzeo primat jer najviše građana, više od petine smatra da je najpopularniji političar – Nitko!
Najnegativniji političari
Odlazimo i na ljestvicu najnegativnijih političara čiji vrh drže tri predsjednika.
Građani najčešće premijera Andreja Plenkovića vide kao najnegativca, poruka je to više od četvrtine ispitanika, nešto više nego u lipnju (srpanj – 26,3 posto, lipanj – 26 posto). Znatno češće nego tada građani predsjednika Republike Zorana Milanovića (srpanj – 19,7 posto, lipanj – 15,1 posto) vide u negativnom svjetlu. Uz rast od gotovo pet postotnih bodova takav je stav gotovo petine ispitanika. Treći najnegativac je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (srpanj – 4,5 posto, lipanj – 3,4 posto).
Dvostruko rjeđe nego u lipnju građani negativnim smatraju Miroslava Škoru (srpanj – 4,3 posto, lipanj – 8,6 posto). Slijedi Milorad Pupovac (srpanj – 2,5 posto, lipanj – 2,9 posto), pa Peđa Grbin (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,7 posto) i Vili Beroš (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 1 posto), a onda i Zlatko Hasanbegović (srpanj – 1,6 posto, lipanj – 2,6 posto).
U top deset negativaca su još Hrvoje Zekanović (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 0,2 posto) i Nikola Grmoja (srpanj – 0,7 posto, lipanj – 0,2 posto), a da su negativni svi političari poručuje 11,7 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora…
Pantovčak građani nešto slabije ocjenjuju (srpanj – 2,90, lipanj – 3,16), baš kao i Hrvatski sabor (srpanj – 2,20, lipanj – 2,21) dok su Vladu ispitanici ocijenili nešto bolje nego u lipnju (srpanj – 2,40, lipanj – 2,35).
Smjer kretanja države
Završavamo sa smjerom kretanja države: pesimističnih je nešto manje nego prošlom mjeseca ali i dalje 62,5 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (lipanj – 63,7 posto).
Da je smjer dobar, godinu dana nakon parlamentarnih izbora i u finalu borbe s koronavirusom, smatra manje od četvrtine ispitanika (srpanj – 22,4 posto, lipanj – 21,7 posto).
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 5. do 8. srpnja 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




