Hrvatska
Pavić: “Novac iz EU veliki poticaj gospodarstvu, oporavak već sljedeće godine”
Marko Pavić, zastupnik u Saboru (HDZ) rekao je u Studiju 4 da su napravljeni projekti, a da je novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti namijenjen za potpore gospodarstvu, novih 100.000 radnih mjesta, 1,5 mlrd. odlazi Rimcu, umjesto 3 mlrd. kuna za potpore električnih automobila koji su strana tehnologija, za istraživanje i razvoj autonomnih vozila hrvatskom proizvođaču, 1 mlrd. za u Biorafineriju Sisak. “To su ogromne investicije koje će dovesti do rasta BDP-a, jačanja institucija i bolje otpornosti za sljedeće krize”, kazao je.
Marko Pavić, zastupnik u Saboru (HDZ) kazao je da predsjednica EK Ursula von der Leyen u Hrvatsku donosi 47,5 mlrd. kuna Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), što će donijeti do dodatnog rasta BDP-a 1,4% sljedeće dvije godine, odnosno svake godine.
– Ursula von der Leyen dolazi već treći put u mandatu, što govori koliko pridaje važnosti odnosa s državama članicama, a i premijeru Plenkoviću, kazao je.
Očekuje da se svaki novčić potroši, kao i do sada. Ističe da iz europskih fondova nije izgubljena nijedna lipa.
– U sljedećih 10 godina imamo 24,5 mlrd. eura na raspolaganju, 2,5 više nego do sada, vrijednost NPOO-a je 9,3 mlrd. od toga 6,3 bespovratno, 12% BDP-a bespovratno dolazi u Hrvatsku. Taj novac treba iskoristiti, bit će to veliki poticaj ekonomiji, kazao je.
Kaže da su projekti napravljeni, sredstva se moraju utrošiti do 2026. Na razini pojedinih ministarstva postoje budžetne stavke.
– Prvih 13 % akontacije dolazi skoro. Jedna trećina odlazi za potpore gospodarstvu, s reformama tržišta rada očekujemo 100.000 novih radnih mjesta, 1,5 mlrd. odlazi Rimcu, umjesto da dajemo 3 mlrd. kuna za potpore električnih automobila koji su strana tehnologija, dajemo za istraživanje i razvoj autonomnih vozila našem proizvođaču, 1 mlrd. odlazi u Biorafineriju Sisak, bit će renesansa škola, vrtića, kako bismo osigurali cjelodnevnu nastavu. To su ogromne investicije koje će dovesti do rasta BDP-a, jačanja institucija i bolje otpornosti za sljedeće krize, naveo je.
Kritika da previše novca ide u javni, a premalo u privatni sektor, kazao je, ne stoje.
– NPPO ne razlikuje javni i privatni sektor, nego samo reforme. Među prvih smo nekoliko zemalja u EU-u u direktnim potporama gospodarstvu. Praktični cijeli plan odlazi gospodarstvu, osim primjera specijalizacije i ostanka liječnika u Hrvatskoj. Za obnovu od potresa bit će uloženo 12% sredstava, dodao je.
Prema prognozama EK, RH je u prvom kvartalu imala rast BDP-a 5,8%, a do kraja godine rast bi trebao biti 5,4%, obzirom na najave dobre turističke sezone. Naglašava važnost članstva u EU-u, uspoređujući to s razdobljem poslije krize 2008. od koje smo se oporavljali 10 godina, dok bi se sada oporavak trebao dogoditi sljedeće godine.
Pozvao je na što veću procijepljenost, što je ključno za uspješnu sezonu.
Kazao je da je uvjetovanje potpora cijepljenjem ustavno, jer je to dodatan novac koji državama daje za potporu u krizi.
– Ako vam dajemo novac, očekujemo od poslodavaca i radnika da budu odgovorni ako žele taj novac. Nije za očekivati da će novac trajati beskonačno, rekao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.







Živojin
9. srpnja 2021. at 0:32
Hoče li da bidne i autonomna električna traktorčad ili samo kola?