Svijet
Europa se sprema za najgori scenarij: Uvodi “vojni Schengen”, evo što to znači
Ako je neka država članica EU napadnuta, koliko bi trebalo proći da ostale članice dopuste prolazak vojnika i opreme preko svojih granica kako bi pružile pojačanje? Novi plan mogao bi ograničiti koliko dugo jedna članica može zadržavati tuđu vojsku.
Prema novom prijedlogu Europske komisije o “vojnom Schengenu”, države članice imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije.
“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”
“Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. “To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.”
Pravila 27 članica nisu usklađena
Paket nazvan “Vojna mobilnost” bit će službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća – do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu europsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera bit će ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje tjednima ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.
Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.
Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate
Plan predviđa novi poboljšani sustav europske vojne mobilnosti, modeliran prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobivanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.
To uključuje i “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vlakova, trajekata ili strateških zračnih prijevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te “katalog vojne mobilnosti” s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.
Sav taj rad koordinirat će nova skupina za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori također određivati prioritete financiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identificirani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se točne lokacije još drže u tajnosti.
Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.
“Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu”, poručio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti”.
Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.
Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor financiranja na raspolaganju državama članicama.
Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.
Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, također će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.
Ipak, kaže Tzitzikostas, “nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja”.
“Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, poručio je.
Svijet
Japan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Objava u utorak označava prekretnicu u odmicanju Tokija od pacifizma koji je oblikovao poslijeratnu obrambenu politiku te također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji.
To znači da će Japan sada moći prodavati ubojito oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.
Zabrana prodaje oružja zemljama uključenima u sukob ostat će na snazi. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”.
“U sve opasnijem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost”, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u.
Kinezi odlučno protiv
Kina je rekla da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju” Japana.
“Kina će ostati vrlo oprezna i odlučno se protiviti (tom potezu)”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova na redovitoj konferenciji za medije u utorak.
Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama Sjedinjenih Država i Filipina. Japan se prvi put pridružio ratnim vježbama kao jedna od strana, a ne samo kao promatrač.
Kina se protivi vježbama i tvrdi da će iste produbiti podjele u regiji. Vojne vježbe održavaju se u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini voda i otoka na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan.
Revizija pacifističkog sustava
Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, ali se taj način razmišljanja postupno mijenjao.
Prije 12 godina je tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio opću zabranu prodaje vojne opreme. Omogućio je zajednički razvoj oružja sa saveznicima, a obrambenoj industriji osigurao pristup novim tržištima i tehnologiji.
Njegov nasljednik Fumio Kishida je 2023. otišao korak dalje i dopustio izvoz gotovog ubojitog oružja, prvi put od Drugog svjetskog rata.
Premijerka Takaichi, koja je na dužnost stupila u listopadu 2025., podržava reviziju pacifističkog ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi smatraju da to znači izmjenu članka 9. kojim se Japan odriče rata.
Svijet
Meloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara
Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je danas kritizirala švicarsku bolnicu zbog navodnog pokušaja naplate troškova obiteljima nekih od žrtava razornog požara koji je na Staru godinu izbio u baru u alpskom skijalištu Crans-Montana. U katastrofi je poginula 41 osoba, većinom tinejdžeri, a još 115 ih je ozlijeđeno.
“Razgovarala sam s našim veleposlanikom. Švicarske vlasti su nas uvjerile da je riječ o pogrešci i da obitelji neće morati ništa platiti”, napisala je Meloni u objavi na društvenoj mreži X. “Ipak, zatražila sam od veleposlanika da ovo pitanje prati s najvećom pozornošću jer bi bilo gnjusno da takvi troškovi padnu na teret žrtava ili Italije.”
Meloni je također navela da je jedna bolnica u Sionu tražila 70.000 eura za pacijente koji su bili hospitalizirani samo nekoliko sati, što je nazvala “uvredom povrh nanesene boli”.
Istraga u tijeku
Požar je buknuo u ranim jutarnjim satima 1. siječnja u baru Le Constellation, u otmjenom odmaralištu, dok su gosti slavili dolazak Nove godine. Zbog tragedije je pokrenuta kaznena istraga protiv devet osoba.
Među osumnjičenima su i francuski vlasnici bara, supružnici Jacques i Jessica Moretti, koji se suočavaju s optužbama za ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i izazivanje požara iz nehaja. Državni odvjetnici i odvjetnici oštećenih strana već su ih dva puta opširno ispitali.
Diplomatske napetosti
Slučaj je izazvao i diplomatske napetosti nakon što su u siječnju Meloni i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izrazili “snažno ogorčenje” odlukom da se Jacques Moretti pusti uz jamčevinu. Italija je tada povukla svog veleposlanika u Švicarskoj kako bi se “utvrdile daljnje mjere koje treba poduzeti”.
Potpredsjednik Švicarskog saveznog vijeća Ignazio Cassis na to je odgovorio kako “razumije bol, jer to je i naša bol”, dodavši da je s Tajanijem potvrdio “spremnost Švicarske i Italije da se međusobno podrže u ovoj zajedničkoj tragediji”.
Tužitelji vjeruju da je požar izbio kada su boce šampanjca s upaljenim prskalicama podignute preblizu stropu u podrumu bara, što je zapalilo zvučno izolacijsku pjenu. Dodatno ogorčenje javnosti izazvala je informacija koju je općina otkrila 6. siječnja, a prema kojoj u baru od 2019. godine nije proveden godišnji sigurnosni pregled.
Svijet
Europska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”
Savezna vlada pokrenula je kampanju kako bi pomogla građanima da se pripreme za izvanredne situacije. Kućanstva diljem Belgije pozivaju se da budu spremna samostalno funkcionirati najmanje 72 sata, primjerice u slučaju velikog nestanka struje ili prekida interneta.
Inicijativa, pokrenuta danas (utorak, 21. travnja), dio je četverogodišnjeg plana Nacionalnog kriznog centra za jačanje otpornosti javnosti uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i prirodnih katastrofa, piše VRT.
Dužnosnici ističu da se izvanredne situacije mogu dogoditi “bilo gdje i bilo kada“. Građane se potiče da preuzmu aktivniju ulogu u pripremi za krizne situacije. Cilj je podići svijest i naučiti ljude kako brzo i učinkovito reagirati.
Prva faza kampanje usmjerena je na pomoć građanima u pronalaženju pouzdanih informacija tijekom krize. Građane se poziva da se prijave na vladin sustav BE-Alert i prate službene komunikacijske kanale u kriznim situacijama. Glasine i dezinformacije često se šire poput požara tijekom izvanrednih događaja.
Savezni ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin kaže da su se rizici od rata i prirodnih katastrofa povećali posljednjih godina. Ipak, naglasio je da cilj kampanje nije izazivanje panike, već podizanje svijesti među građanima. Biti spreman zajednička je odgovornost, poručio je ministar.
Komplet za hitne situacije
Građane se potiče da kod kuće imaju pripremljen komplet za hitne situacije. Savezna vlada savjetuje kućanstvima da osiguraju zalihe dovoljne za tri dana. To uključuje vodu, nekvarljivu hranu, osnovne medicinske potrepštine, baterijske svjetiljke, baterije, gotovinu i higijenske proizvode. Građane se također potiče da pripreme manju “torbu za hitne slučajeve“ u slučaju da moraju brzo napustiti dom. Ona bi trebala sadržavati osnovne stvari poput hrane, vode, važnih dokumenata, punjača za telefon i pribora za prvu pomoć.
Kampanja će se s vremenom proširiti i na dodatne rizike, uključujući nuklearne incidente. Uključit će i lokalne vlasti kako bi smjernice bile primjenjive u svakodnevnom životu. Vlasti ističu da će, poboljšanjem pripremljenosti građana, hitne službe moći bolje usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija tijekom krize.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / Oko 500 sudionika na biciklijadi „Od Branimira do Branimira“ – još jednom potvrđen status najmasovnije lokalne biciklijade u Hrvatskoj
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / URBOFON LIVE: Rezerve i zadarska publika spojili se na istoj frekvenciji






