Connect with us

Hrvatska

Beroš: “U Ministarstvu zdravstva je manje od 35 posto cijepljenih. To je poražavajuće”

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u četvrtak uoči sjednice vlade da prelaze na novi pristup kampanji o važnosti cijepljenja – obavezna predavanja i edukacije za sve zaposlene u zdravstvenom sustavu, uključujući i necijepljene osobe.

“Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama i zdravstvenom sustavu, nakon završetka masovne kampanje prelazimo na novi pristup, a to su obavezna predavanja i edukacija za sve osobe, pa i necijepljene, u zdravstvenom sustavu”, rekao je Beroš novinarima.

“Predavatelji će biti stručnjaci koji će predstaviti najnovije spoznaje i odgovarati na pitanja i tako riješiti eventualne nedoumice onih koji se ne žele cijepiti zbog određenih strahova ili pitanja”, dodao je.

“Predavanja će biti obavezna jer se odvijaju u okviru edukacije pri zaštiti na radu”, istaknuo je Beroš, koji će svim drugim resorima i sektorima sugerirati sličan pristup.

Procijepljenost među zdravstvenim djelatnicima raste, u ovom trenutku s jednom dozom cijepljeno ih je 81.2 posto, a s obje 71.9 posto.

“Apsolutno je potrebno, uz kampanju koja traje, u neposrednom kontaktu i komunikaciji naglašavati prednost cijepljenja. Brojni su dokazi da de facto nema smrtnosti kod onih koji su cijepljeni, pogotovo kod onih s obje doze”, poručio je Beroš.

Kada je riječ o daljnjim poticajima za cijepljenje, u Ministarstvu zdravstva žele pokazati da se oni odnose i na javni sektor, stoga poduzimaju mjere da organiziraju rad prema epidemiološkim okvirima.

Ministarstvo zdravstva od zaposlenika i posjetitelja tražit će covid-potvrdu ili testiranje
Beroš vjeruje da će Ministarstvo zdravstva biti prvo koje će od svih zaposlenika i posjetitelja tražiti covid-potvrdu. Za one koji nemaju ili ne mogu imati potvrdu bit će organizirano antigensko testiranje pri ulazu u zgradu.

Građani koji se iz zdravstvenih razloga ne mogu testirati morat će se pridržavati uobičajenog epidemiološkog okvira.

“To činimo jer želimo i moramo kao resorno ministarstvo pokazati da nema dvostrukih mjerila. Želimo biti prvi koji će omogućiti sigurne uvjete rada svim našim djelatnicima”, naglasio je Beroš.

No onda je upitan koliko je zaposlenika Ministarstva zdravstva cijepljeno.

“Imam, ne mogu ga komunicirati, nisam zadovoljan”, rekao je Beroš pravdajući se zaštitom osobnih podataka.

Netom prije on je rekao broj cijepljenih u cijelom zdravstvenom sustavu, ali za vlastito ministarstvo, iako nitko nije tražio nijedno konkretno ime, pozivao se na zaštitu osobnih podataka.

“Ispod 35 posto. To je poražavajuće”, onda je rekao Beroš.

Također je najavio da će se covid-potvrde za one koji su prvi cijepljeni i kojima uskoro istječe rok produžiti na 10 mjeseci.

Upitan preuzima li odgovornost za fijasko s cijepljenjem, Beroš je poručio kako svoju odgovornost prihvaća, ali dio odgovornosti moraju prihvatiti i oni koji se nisu cijepili jer ne doprinose općem cilju postizanja procijepljenosti, prolongiraju povratak na staro normalno i doprinose mogućem nastanku četvrtog vala epidemije, ali i mogućem produbljenju gospodarske krize.

Na pitanje razmišlja li se da oni koji se ne cijepe, a razbole se, sami snose troškove liječenja, odgovorio je kako se u EU već razmišljalo o tome, ali u Hrvatskoj za sada ne jer je to širi problem, navevši primjer pušenja.

Ustvrdio je i kako se još ne razmišlja o uvođenju obveznog cijepljenja iako je priprema zakona spremna.

“Zakon koji definira obvezno cijepljenje je vrlo jednostavan, treba dodati samo članak koji se odnosi na novu bolest uz 11 postojećih”, kratko je pojasnio.

Što se tiče epidemiološke situacije, Beroš je naveo kako je u posljednja 24 sata zabilježeno 110 novih slučajeva zaraze, više nego prošli tjedan, a testirano je 4105 osoba. Postotak pozitivnih u udjelu testiranih je 2.68 posto.

Najmanje jednom dozom cijepljeno je 45.4 posto odraslog stanovništva, odnosno 37.6 posto ukupnog stanovništva.

Govoreći o važnosti cijepljenja na sjednici vlade, Beroš je rekao da po podacima HZJZ-a nijedna cijepljena osoba u Hrvatskoj nije umrla od posljedica covida-19: “To nedvosmisleno dokazuje da je cijepljenje najsigurnija zaštita od najgoreg ishoda.”

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da nacionalni sustav za izdavanje digitalnih covid-potvrda radi stabilno, a od danas se može zatražiti covid-potvrda koja će vrijediti 210 dana.

Provjera potvrda se provodi na graničnim prijelazima bez teškoća, a do sada je uspješno validirano više od 120.000 potvrda iz 28 država.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu