Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DOSTA VAM JE GALEBOVA? Evo što kažu u Udruzi Biom: “Ne treba stvarati paniku, ali hranjenjem mačaka na otvorenom, nesvjesno hranite i galebove!”

Objavljeno

-

“Simbol Mediterana postao opasna prijetnja, često bude i krvi”; “Jadranski gradovi pod invazijom galebova”; Galeb nasred ulice progutao štakora, prolaznici ostali u čudu”; “Galebovi su sve veća napast: Agresivni su prema drugim pticama i opasni za djecu, pa čak i odrasle”… U medijima je sve češće i sve veći broj tekstova koji nekadašnju Runjićevu muzu danas oslikavaju kao neprikosnovenog ugnjetavača, odnosno kao problem. Sve više i Zadrana, u konačnici, žali se da noću ne spavaju od krikova galebova, da raznose smeće gradom, napadaju djecu pred školama u vrijeme marende, te tomu slično.

Evo što su nam na tu temu kazali iz Udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom:

“Upoznati smo s činjenicom da galebovi, odnosno primjerci vrste galeb klaukavac (Larus michahellis) uvelike borave po naseljima na čitavoj hrvatskoj obali. Držimo kako mogućim napadima pridonosi i činjenica da su se galebovi posljednjih desetljeća počeli gnijezditi u brojnim gradovima na našoj obali. Međutim, većina galebova se i dalje gnijezdi na malim nenaseljenim otočićima. Pretpostavljamo da te urbane populacije galebova rastu, pa se time povećava i broj slučajeva kakve navodite u svojoj tvrdnji.”

U Biomu kažu da situacija podsjeća na slučajeve sa sivim vranama u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje do povremenih napada najčešće dolazi u slučajevima kada odrasle ptice štite svoje, za let nesposobne mlade.

“I bez gniježđenja u naseljima galebovi u istima vole boraviti zbog količine hrane koju tu kao tipični oportunisti i svejedi mogu pronaći. Često se tu radi o različitom otpadu, no hranjenjem mačaka ili golubova na otvorenom, nesvjesno se hrane i galebovi”, upozoravaju iz Udruge Biom.

Proces prelaska pojedinih vrsta na gniježđenja u urbane sredine nije novost, kažu u Udruzi.

“U tom kontekstu možemo podsjetiti na ptice poput vrapca i lastavice ili sisavce poput različitih vrsta miševa te zvijeri poput kune bjelice.

Važno je razumjeti zbog čega su populacije pojedinih vrsta galebova danas u porastu u različitim dijelovima svijeta. Tome doprinosimo upravo mi ljudi. Većina od tih vrsta se prilagodila prehrani na odlagalištima otpada gdje lako pronalaze velike količine hrane i bez problema othranjuju svoja legla. S vremenom je tako lako dostupna hrana omogućila porast populacije i zauzimanju novih životnih prostora.

Važno je zbog eventualnih napada ne stvarati paniku jer galebovi sigurno ne predstavljaju vrste opasne za ljude i ozlijede mogu nastati uslijed panike koju može izazvati potencijalni napad. Smanjenju brojnosti sigurno će doprinijeti bolje gospodarenje otpadom i saniranje postojećih odlagališta”, poručuju za kraj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

“100 NAJBOLJIH VINA HRVATSKE” / Vinarija Kraljevski vinogradi osvojila nagradu za najbolje crno vino u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

U Sheraton Zagreb Hotelu danas je održano treće izdanje festivala 100 najboljih vina Hrvatska, u organizaciji Vinskog kluba, na kojem je Vinarija Kraljevski vinogradi osvojila nagradu za najbolje crno vino u Hrvatskoj. Ovo prestižno priznanje pripalo je vinu GLADIATOR – berba 2019.

GLADIATOR je vrhunski crni cuvée od autohtone hrvatske sorte plavac mali te svjetski poznatih sorata merlot i syrah. Grožđe potječe s položaja Punta Skala i Zaton, a nakon berbe svaka je sorta, nakon približno deset dana maceracije u inox tankovima, odležavala  preko dvije  godine u barrique bačvama francuskog hrasta zapremnine 500 litara. Nakon sljubljivanja, vino je dodatno dozrijevalo najmanje godinu dana u inox spremnicima, čime je nastalo kompleksno, zaokruženo i iznimno elegantno crno vino.

GLADIATOR se ističe snažnom, ali profinjenom strukturom te velikim potencijalom odležavanja u boci. Kombinacija plavca malog s merlotom i syrahom svrstava ga među najambicioznije crne kupaže u Hrvatskoj i ponosne predstavnike dalmatinskog crnog vinarstva. Vrijedi istaknuti kako je ovo vino ranije nagrađeno i zlatnom medaljom na međunarodnom natjecanju Decanter World Wine Awards, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu.

Festival 100 najboljih vina Hrvatska, u organizaciji Vinskog kluba, okupio je vinarije iz svih krajeva zemlje – od Iloka i Međimurja do Savudrije i Konavala. Uz nominirana vina, svaka je vinarija predstavila i dio vlastitog asortimana, što ovaj festival čini rijetkom i vrijednom prilikom za kušanje vina iz svih hrvatskih vinogorja na jednom mjestu.

Izbor 100 najboljih obuhvaća vina od najzastupljenijih domaćih sorata poput graševine, malvazije, pošipa,  plavca malog, ali i crljenka, terana te brojnih svjetskih klasika poput cabernet sauvignona, merlota, pinota crnog, syraha i chardonnaya, uz poseban naglasak na autohtone sorte hrvatskih vinogorja.

Ovo priznanje još je jedna potvrda kvalitete i kontinuiteta rada Vinarije Kraljevski vinogradi te snažan poticaj daljnjem razvoju vrhunskih crnih vina s dalmatinskih položaja Punta Skala i Zaton.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 25. siječnja 2026.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

KONZUM:

zatvoreno

LIDL:

zatvoreno

SPAR

zatvoreno

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Ulica Antuna Barca 58

Put Vrela 2

Ulica Ante Starčevića 15

Šibenska ulica 9C

Ul. Roberta F. Mihanovića 62

Ivana Zadranina 1/A

RIBOLA

Ulica Matije Gupca 22A – od 7 do 21

Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

zatvoreno

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PAG / S. Benedikta Halilović ponovno izabrana za opaticu benediktinskog samostana

Objavljeno

-

By

foto: Zadarska nadbiskupija

S. Benedikta Halilović, dosadašnja opatica benediktinskog Samostana sv. Margarite u Pagu, ponovno je izabrana za opaticu toga samostana na redovitom kapitulu te ženske benediktinske zajednice održanom u paškom samostanu sv. Margarite u subotu, 24. siječnja.

Kapitulom koji je okupio paške koludrice s pravom glasa predsjedao je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a sudjelovao je i monaški asistent o. Jozo Milanović iz benediktinskog Samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.

Kapitul je počeo svečanim misnim slavljem koje je u samostanskoj crkvi Navještenja Marijina predvodio mons. Zgrablić. Nadbiskup je istaknuo kako i najkraći evanđeoski ulomci, kao što je navješteno Evanđelje od toga dana, nose duboku poruku, jer „Božja riječ ne mjeri svoju snagu količinom riječi, nego dubinom istine koju otkriva“.

Govoreći o slici Isusa koji dolazi u kuću u kojoj se okuplja mnoštvo, nadbiskup je naglasio da Krist ne dolazi samo u neku povijesnu kuću, nego u kuću ljudskog srca, zajednice, Crkve i samostana. „Samostan je mjesto gdje Bog prebiva u svakodnevici: u molitvi, radu, tišini, sabranosti, odmakloj dobi, bolesti i skrivenim žrtvama te postaje prostor u kojem se pred Boga donose nade, patnje i vapaji cijeloga svijeta“, rekao je mons. Zgrablić.

Razmatrajući simboliku kuće koja postaje „tijesna“ kada u nju ulazi Krist, pojasnio je da ona ne označava „malenost“, slabost ili osiromašenje, nego obilje života, širinu srca i dubinu ljubavi.

„Kuća, poput srca, postaje tijesna kad u nju ulaze potrebe mnogih, jer Kristova prisutnost privlači ljudske boli, pitanja i nade. Takva ‘tjesnoća’ znak je duhovne plodnosti i otvorenosti Bogu, a ne vanjskog pada ili umanjene snage“, rekao je nadbiskup.

Naglasio je da Božja snaga ne ovisi o brojnosti osoba, fizičkoj snazi pojedinaca ili zajednice, o dobi i ljudskoj vitalnosti, nego o vjeri, poniznosti i ljubavi prema Bogu koje otvaraju prostor djelovanju Duha Svetoga. Podsjetio je na biblijske primjere u kojima Bog bira ono što je malo i naizgled slabo, kako bi pokazao da prava snaga dolazi od Boga. U tom kontekstu, mons. Zgrablić ohrabrio je zajednicu koludrica, poručivši da njihova molitva, ustrajnost i duhovno majčinstvo imaju neprocjenjivu vrijednost za Crkvu i svijet.

Govoreći o izboru opatice, nadbiskup je istaknuo da se ne radi samo o organizacijskom ili administrativnom činu, nego o duhovnom razlučivanju i traženju osobe koja će služiti zajednici po uzoru na Krista. „Opatica je pozvana osluškivati Duha Svetoga, štititi slobodu Božjeg djelovanja, poticati jedinstvo u ljubavi te održavati samostan otvorenim Kristu i potrebama ljudi“, poručio je mons. Zgrablić.

Zahvalio je sestrama za njihov „samozatajni, vjerni i često skriveni doprinos životu Crkve i što svojim životom postaju svjetlo u Crkvi, oslonac mnogima u molitvi i znak nade u svijetu koji traži Boga“. Istaknuo je da njihova molitva, žrtva, trpljenje, vjernost monaškim zavjetima i postojanost, predstavljaju duhovno blago koje nadilazi vidljive plodove.

Nakon mise, u kapitularnoj dvorani Samostana, nakon čitanja ulomaka iz Regule sv. Benedikta o izboru opatice i članaka Konstitucije Federacije benediktinskih monahinja u Hrvatskoj koji govore o izboru opatice, održan je izbor na kojem je s. Benedikta izabrana po drugi put za opaticu Samostana. Izabrana opatica prihvatila je povjerenu službu, zahvalila sestrama na iskazanom povjerenju te zamolila njihovu molitvenu i sestrinsku potporu u svojoj službi.

Kapitul je zaključen zajedničkom zahvalnom molitvom, uz zaziv Božjeg blagoslova i zagovor sv. Benedikta, sv. Skolastike i sv. Margarite za opaticu Benediktu i cijelu samostansku zajednicu u Pagu.

S. Benedikta prvi put izabrana je za opaticu paškog samostana 2020. godine, kada je zamijenila u službi opatice s. Bernardicu Badurinu, koja je bila opatica 24 godine. S. Bernardica je rođena sestra blagopokojnog šibenskog biskupa Srećka Badurine i dvojice svećenika, franjevaca glagoljaša, fra Ante i fra Ivana Badurine.

S. Benedikta Halilović, rodom iz Rijeke, u paški samostan ušla je 1985. godine. Koludrica je 40 godina, od 1986. godine. Izbor za opaticu promatra u svjetlu ispunjenosti Božjim pozivom, da poput Marije, u zajednici sa svim sestrama, svjedoče Krista u duhu gesla ‘Moli i radi’ sv. Benedikta.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu