Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DOSTA VAM JE GALEBOVA? Evo što kažu u Udruzi Biom: “Ne treba stvarati paniku, ali hranjenjem mačaka na otvorenom, nesvjesno hranite i galebove!”

Objavljeno

-

“Simbol Mediterana postao opasna prijetnja, često bude i krvi”; “Jadranski gradovi pod invazijom galebova”; Galeb nasred ulice progutao štakora, prolaznici ostali u čudu”; “Galebovi su sve veća napast: Agresivni su prema drugim pticama i opasni za djecu, pa čak i odrasle”… U medijima je sve češće i sve veći broj tekstova koji nekadašnju Runjićevu muzu danas oslikavaju kao neprikosnovenog ugnjetavača, odnosno kao problem. Sve više i Zadrana, u konačnici, žali se da noću ne spavaju od krikova galebova, da raznose smeće gradom, napadaju djecu pred školama u vrijeme marende, te tomu slično.

Evo što su nam na tu temu kazali iz Udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom:

“Upoznati smo s činjenicom da galebovi, odnosno primjerci vrste galeb klaukavac (Larus michahellis) uvelike borave po naseljima na čitavoj hrvatskoj obali. Držimo kako mogućim napadima pridonosi i činjenica da su se galebovi posljednjih desetljeća počeli gnijezditi u brojnim gradovima na našoj obali. Međutim, većina galebova se i dalje gnijezdi na malim nenaseljenim otočićima. Pretpostavljamo da te urbane populacije galebova rastu, pa se time povećava i broj slučajeva kakve navodite u svojoj tvrdnji.”

U Biomu kažu da situacija podsjeća na slučajeve sa sivim vranama u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje do povremenih napada najčešće dolazi u slučajevima kada odrasle ptice štite svoje, za let nesposobne mlade.

“I bez gniježđenja u naseljima galebovi u istima vole boraviti zbog količine hrane koju tu kao tipični oportunisti i svejedi mogu pronaći. Često se tu radi o različitom otpadu, no hranjenjem mačaka ili golubova na otvorenom, nesvjesno se hrane i galebovi”, upozoravaju iz Udruge Biom.

Proces prelaska pojedinih vrsta na gniježđenja u urbane sredine nije novost, kažu u Udruzi.

“U tom kontekstu možemo podsjetiti na ptice poput vrapca i lastavice ili sisavce poput različitih vrsta miševa te zvijeri poput kune bjelice.

Važno je razumjeti zbog čega su populacije pojedinih vrsta galebova danas u porastu u različitim dijelovima svijeta. Tome doprinosimo upravo mi ljudi. Većina od tih vrsta se prilagodila prehrani na odlagalištima otpada gdje lako pronalaze velike količine hrane i bez problema othranjuju svoja legla. S vremenom je tako lako dostupna hrana omogućila porast populacije i zauzimanju novih životnih prostora.

Važno je zbog eventualnih napada ne stvarati paniku jer galebovi sigurno ne predstavljaju vrste opasne za ljude i ozlijede mogu nastati uslijed panike koju može izazvati potencijalni napad. Smanjenju brojnosti sigurno će doprinijeti bolje gospodarenje otpadom i saniranje postojećih odlagališta”, poručuju za kraj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu