Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“BRANITELJI NISU STVORILI HRVATSKU” (2) Branitelji imaju poruku za Marka Vučetića: “Žrtvom hrvatskih branitelja je stvorena i obranjena RH, a voljom građana na demokratskim izborima ti si ostao nebitan!”

Objavljeno

-

foto: Facebook

Nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na obilježavanju 30. godišnjice ustrojavanja 63. “A” samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega izjavio kako su svi drugi bili samo promatrači dok su branitelji bili stvoritelji, prozvanim da komentira tu izjavu osjetio se nesuđeni zadarski gradonačelnik Marko Vučetić.

Evo što je napisao:

Milanović je rekao da su branitelji stvorili Hrvatsku. Nisu. Hrvatska nije nastala vojnim osvajanjem, nego voljom građana. Branitelji su stvorenu državu obranili. Građani imaju ‘stvarateljsku’ moć. Zato su građani ravnopravni. Kada netko drugi ima tu stvarateljsku moć, onda nema ravnopravnosti, riječ je o hijerarhijski ustrojenom svijetu. Hijerarhijski svijet je svijet nepravde i neistine.”

Svima, osim njemu, odmah je bilo jasno da će takvim “komentarom” dići na noge društvene mreže, posebno braniteljsku populaciju.

Evo što mu je poručio dopredsjednik zadarske HVIDR-e Klaudio Vidaić, koji je ostavio sljedeći komentar:

“Voljom građana na slobodnim i demokratskim izborima ti si ostao nebitan, a žrtvom hrvatskih branitelja je stvorena i obranjena RH. Pobjedom u Domovinskom ratu su i omogućili izlazak građana na birališta na kojima ti profesore nikad nećeš pobijediti.”

Vučetićev komentar je dobro iznervirao i bivšeg SDP-ovca Duška Lunga Polovinu:

“Kad ne uzmeš terapiju, pa nesuvislo s***š, a wc papira nema…”

Evo kako su drugi komentirali istup zadarskog filozofa koji je u jednom trenutku pokušao postati gradonačelnik Zadra:

  • “Profesore, filozofija se bavi i moralom, a što je moral, kako nastaje, pod kojim utjecajima… ti znaš puno bolje od mene, pa te shodno tome pitam – koju kariku si preskočio u svom moralnom razvoju? Meni se nekako čini odgojnu. Što ti misliš?”
  • “Ja mislim da je Zadar dobio vođu jedne iskompleksirane ‘psihološko-patološke’ jugonostalgične klike koja još uvijek žudi za nečim što nije realno niti prihvatljivo, a to se zove država Jugoslavija. ‘Što je bilo tega više ni’, i ako smo imalo trezveni ljudi bilo bi poželjno da stvaramo nove vrijednosti a ne da se potiče alibi politika vraćajući kotačić povijesti na krvavim slikama stradanja hrvatskog naroda i svih njegovih žitelja tog doba. Ako ćemo već filozofirati i bazirati svoju filozofiju ‘kako su državu stvorili građani i da nije njih ne bi bilo ni nje’ jednako je da govorimo kako ima smisla pričati o ulijevanju vode u sić bez dna u očekivanju da se on napuni do vrha. Takvom filozofijom braniti i štititi sve one koji nisu sudjelovali u obrambenom Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske demokratske neovisne i slobodne države je pucanj u prazno, onih koji pokušavaju oživljavanjem popisa ljudi koji su svoj spas u to vrijeme potražili u nekoj drugoj zemlji bježeći od strahota rata kako bi se konačno vratili u okrilje pobjedniku ne znajući tko će to biti. O.k. nismo svi stvoreni da ratujemo i borimo se s puškom u ruci, ali ne trebaju nam danas prozirni filozofi koji će narodu plasirati svoj alibi pogled na svijet izvrćući noviju hrvatsku povijest zasnovanu na Domovinskom ratu okupljajući masu oko onih vrijednosti koje su uživali njihovi roditelji i djedovi u bivšem sistemu a optužujući druge kako su te vrijednosti nestale preko noći. Pa ni ja se ne slažem sa svime u Hrvatskoj ali postoji li idealna država i kako se ona zove ? 🤔 … Konačno, s ovim ‘novokomponiranim pokretom’ koji se pojavio u Zadru neće biti lako jer on nježno budi iz dubokog sna mnoge kojima u kući još uvijek vise amajlije i relikvije Titovog doba.
  • “… nadam se da ovo čitaju mladi čiji su roditelji stvarali ovu državu, a osobito studentice i studenti dotičnog dr. sc. od gluposti.”
  • “U koliko stranaka je bio ovaj mudroslov??”
  • “Je, mudroslove, je… Samo je volja građana stajala ispred tenkova, topova i neprijatelja, čim su vidjeli volju odmah su pobjegli… Budaletino jedna…
  • “Koja budala. I bolje da nije gradonačelnik.”
  • “Sramoto grada Zadra. Naišao si mi na volej svojim smrdljivim komentarom, pa sam odlučio počastiti te ovim izrazom 😠 … Milanović je za tebe Nostradamus, a ti si jedan bezlični lik kojeg treba totalno ignorirati kao što ti ignoriraš sve hrvatske vrijednosti, običaje i uljuđena pravila ponašanja grada Zadra i Republike Hrvatske. Mrš !!! 😠😡”
  • “Vučetić je dokaz da se i najveću budalu može školovati, ali nije problem budala, problem je pokvaren čovjek s više lica, ovisno o potrebi.”
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Cinik

    17. lipnja 2021. at 16:54

    Branitelji

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu