Connect with us

Hrvatska

Meteorolozi najavljuju ljeto s afričkim vrućinama i sušom

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013.

U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.

Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto.

No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom. Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi.

Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus.

Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo
zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.

“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec.

Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima.

U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike. Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati.

Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne.

“Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.

Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina.

“Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.

Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima.

“Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava:

Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom. Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.”

Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019.

“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe.

Nakon takvih svibanja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu.

“Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih. No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho.

“Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec.

DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika.

“No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja. Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak.

Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.

“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg.

No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju.

“Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači.

Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena.

“Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava.

Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.

“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.

 

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

By

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. prosinca besplatno dopunsko zdravstveno dobit će još 120.000 građana

Objavljeno

-

By

Od 1. prosinca će 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori istražuju tržnice, kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili

Objavljeno

-

By

Šipak i mandarina, gljiva i mahuna, kesten i jabuka pa bundeva i grožđe, ali i pokoji – inspektor. Sve to može se ovih dana naći na tržnicama diljem Hrvatske jer do kraja mjeseca “češljat” će ih Državni inspektorat, i to pod egidom “Što i od koga kupuju, važno je građanima”.

Kažu tako inspektori, kojima je, ističu, u vrijeme “poplave” informacija o proizvodima koji se sve češće povlače s polica, još važnije da plac ili pazar, kako je kome draže, i dalje ostane mjesto susreta onih koji nude i potražuju svježe namirnice za ručak.

Krenulo se u nadzor još krajem rujna, objašnjavaju u Državnom inspektoratu, i to s veletržnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nastavilo se u Metkoviću i Zadru, a nadziralo se, ukratko, sve. Od prijave radnika, kažu nam, do higijene prostora, opreme i djelatnika, preko sanitarnih iskaznica, a u “akciju” išli su turistički, poljoprivredni, tržišni i sanitarni inspektori, ali i inspektori rada i radnih odnosa te oni zaduženi za zaštitu okoliša.

“Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora utvrđene su 93 povrede propisa, a za 44 inspektori su primijenili načelo oportuniteta”, objašnjavaju za Večernji list u Državnom inspektoratu kako su “kontrolori” u gotovo polovici slučajeva omogućili ispravak nepravilnosti tijekom nadzora, što im zakon i omogućuje. Uputit će 20 prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka nadležnim sudovima, a naplatili su i 13 kazni na samom mjestu.

“Povrede su se, među ostalim, odnosile na to da veletrgovac nije osigurao isprave o stanju robe za kontrolirano voće i povrće, neisticanje imena tvrtke, neispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta, zatim povrede odredbi Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno sanitarno-tehnički nedostaci, nepostojanje deklaracija na voću i povrću, tj. ono nije u skladu s tržišnim standardima, trgovac nije bio upisan u Upisnik proizvođača voća i povrća, a bilo je i povreda odredbi Zakona o zaštiti na radu te povreda koje se odnose na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada”, kažu u Inspektoratu, čiji su se djelatnici prije tjedan dana preselili i na tržnice na malo, a kontrolu zasad obavili u Zagrebu na Dolcu, Jarunu i Kvatriću, na tržnicama u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Dugoj Resi, Sisku, Vojniću, ali i u Rijeci, Umagu, Labinu, Puli, Malinskoj, Krku, Cresu, Otočcu, Gospiću, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Makarskoj, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku te u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Donjoj Stubici.

“U proteklih tjedan dana bilo je 310 inspekcijskih nadzora, a prema preliminarnim podacima, utvrđeno je 159 povreda propisa”, kažu u Državnom inspektoratu, pa dodaju da su u 130 slučajeva inspektori opet primijenili tzv. načelo oportuniteta, odnosno omogućili trenutni ispravak nepravilnosti. Devet prekršajnih naloga ipak su izrekli, izdali sedam novčanih kazni, a u 14 slučajeva podnijet će prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

A što su bili konkretni problemi? “Najčešće utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti tržišne inspekcije odnosile su se na neisticanje tvrtke, neisticanje cijena, a utvrđeno je i obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine”, kažu u Inspektoratu koji vodi Andrija Mikulić.

I sanitarni inspektori bili su na tržnicama, bilo je nekoliko slučajeva u kojima zaposlenici nisu obavili zdravstveni pregled, a posebno su se na zagrebačkim placevima, objasnio je pročelnik Područnog ureda Zagreb Državnog inspektorata Robert Kober, provjeravale hladne vitrine, odnosno prodaja svježeg sira i vrhnja.

Na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, podsjetimo, mliječni proizvodi prodaju se od 2010., i to je jedini način na koji se oni na tržnicama smiju plasirati. Naravno, na terenu su bili i inspektori zaštite okoliša koji su utvrdili da se biorazgradivi otpad ne odvaja od miješanog, dok su njihovi kolege iz poljoprivredne sekcije pronašli niz proizvoda bez deklaracija. O voću i povrću bila je riječ. “Potrošačima moraju biti dostupne informacije o kojem se proizvodu radi, tko ga otprema i pakira te koja mu je zemlja podrijetla”, rekao je poljoprivredni inspektor Jozo Barišić, pa objasnio da kontrola na placu nije finalna.

Poljoprivredna inspekcija, kazao je, posjetit će i poljoprivredna gospodarstva kako bi utvrdila jesu li proizvodi u ponudi na određenom štandu doista proizvedeni na poljoprivrednim površinama koje su u Upisniku poljoprivrednika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu