Connect with us

Hrvatska

Meteorolozi najavljuju ljeto s afričkim vrućinama i sušom

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013.

U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.

Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto.

No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom. Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi.

Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus.

Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo
zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.

“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec.

Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima.

U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike. Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati.

Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne.

“Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.

Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina.

“Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.

Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima.

“Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava:

Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom. Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.”

Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019.

“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe.

Nakon takvih svibanja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu.

“Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih. No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho.

“Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec.

DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika.

“No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja. Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak.

Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.

“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg.

No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju.

“Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači.

Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena.

“Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava.

Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.

“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu