Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: Milanović je najpozitivniji političar, Plenković na drugom mjestu. HDZ je prvi izbor

Objavljeno

-

Kako je sve što se događalo u travnju utjecalo na rejting stranaka i političara, pokazuju rezlutati novog CRO Demoskopa. Poredak je manje-više isti, a unatoč specifičnosti lokalnih izbora i iz ovih se rezultata mogu iščitati trendovi.

Rejting stranaka

HDZ je i dalje prvi izbor s potporom od 26,7 posto. Iako uz blaži pad rejtinga, 26,8 posto imali su prije mjesec dana, vladajuća je stranka zadržala značajnu prednost pred SDP-om koji, vidimo, bira svaki peti građanin (19,6 posto). Podsjećamo, u travnju je SDP imao podršku od 19,3 posto. Treću poziciju, uz nešto veću potporu u odnosu na mjesec prije (8,2 posto), zadržala je platforma MOŽEMO! (9,1 posto), piše RTL.

Blizu su im obje desne oporbene opcije. Domovinski pokret, uz rast rejtinga, bira 8,2 posto građana, u odnosu na 7,9 posto prošli mjesec, a Most, uz pad, nešto iznad 7 posto (7,1). Prije mjesec dana imali su podršku od 7,6 posto.

Svi ostali daleko su ispod toga. HSS ima manje od 2 posto (1,6 posto), a isti rejting ima stranka preminulog gradonačelnika Bandića. Slijedi IDS (1,3 posto), pa HNS (1,2 posto)…

I FOKUS i CENTAR su na tek 1 posto (prije mjesec obje stranke su bile na 1,3 posto podrške), svi ostali su ispod toga, a neodlučnih je nezanemarivih 14,6 posto!

Pozitivci

Jedan drugoga optužuju i prozivaju, teško je naći temu oko koje se slažu, a posvađani duo koji vodi državu i dalje drži vrh ljestvice.

Najviše ispitanika, više od petine, bira predsjednika Republike koji u odnosu na travanj bilježi pad rejtinga (21,1 posto). Podsjećamo, prije mjesec dana 22,7 posto građana za najpozitivnijeg političara biralo je Zorana Milanovića.

Slično kao tada, premijera Andreja Plenkovića u svibnju najpozitivnijim smatra 17 posto građana. Nakon dvojice predsjednika na ljestvici je duga praznina jer iako je treći izbor, Tomislava Tomaševića bira manje od 5 posto ispitanika (4,3 posto), što je ipak rast u odnosu na mjesec prije (3,8 posto).

Tek nakon njega je Peđa Grbin (3,8 posto) kojemu je rejting u mjesec dana pao, u travnju je to bilo 4,1 posto.

Slijedi Zdravko Marić (2,8 posto), pa Miroslav Škoro (2,6 posto), u top deset stigla je i SDP-ova Biljana Borzan (1,7 posto), dok ministra Beroša, kojeg oporba želi opozvati, najpozitivcem vidi manje od 2 posto građana (1,5 posto).

Zato je Nitko i dalje popularan, ovoga mjeseca zapravo najpopularniji (21,6 posto).

Negativci

Odlazimo do ljestvice na kojoj se političari ne žele vidjeti, a vrh i ovog mjeseca drži isti dvojac kao i na prestižnoj ljestvici. Samo je redoslijed obrnut.

Najviše ispitanika, više od četvrtine, poručuje Andreju Plenkoviću (26,2 posto) da je najnegativniji političar. Ovo je ujedno premijerov najlošiji rejting u proteklih godinu dana. Podsjećamo, prošloga mjeseca ga je najnegativnijim političarem smatralo 25,3 posto ispitanika.

Blagi pad negativnog doživljaja bilježi predsjednik Milanović, u takvom ga svjetlu u svibnju vidi 16 posto građana. Prije mjesec dana to je bilo 16,4 posto.

Prošlog je mjeseca treći predsjednik u državi, Gordan Jandroković za 4,8 posto građana bio treći izbor, a sada je s 4,7 posto četvrti. Zato su na poziciju trećeg najnegativca građani odabrali Milorada Pupovca (4,9 posto) s kojim predsjednik otvoreno ratuje, a premijer ga brani. Prije mjesec dana, 3,7 posto ispitanika je Pupovca vidjelo kao najnegativnijeg političara.

Slijede Miroslav Škoro (1,9 posto) pa Vili Beroš (1,3 posto) i Peđa Grbin (1,3 posto), a tu je i dalje i Vladimir Šeks (1,2 posto) koji zaziva opoziv predsjednika Milanovića. Da su negativni svi poruka je 12 posto građana.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Stigli smo i do školskih ocjena: slično kao u travnju: trojka Uredu predsjednika i dvije dvojke za Vladu i Sabor. Pantovčaku najbolje ocjene daju birači SDP-a, a Vladi birači HDZ-a, no i kod jednih i kod drugih petice su rijetkost.

I u svibnju među ispitanicima dominira pesimizam oko smjera kretanja zemlje. Petina građana (20 posto) smjer ocjenjuje dobrim dok ih 67,1 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru.Isti ili novi smjer na lokalnoj razini građani, znamo, biraju za točno tjedan dana, a za samu završnicu kampanje pripremili smo i dodatna istraživanja.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 3. do 6. svibnja. Standardna greška uzorka je +/- 2, 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Rast BDP-a na tragu naših procjena, zasad drugi najveći u EU-u

Objavljeno

-

By

Foto: Vlada RH

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak.

– Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.

– Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu, rekao je premijer.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.

– Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini, rekao je Plenković.

– Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području”, dodao je, “uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini.

Plenković: EU je donijela odluku da se osnuje EU misija i Hrvatska je za to glasala

U vezi sa sudjelovanjem hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini premijer Plenković je izjavio “da su stvari jasne”.

– Još jednom ću ponoviti jer vidim ovaj orkestrirani napor, učinjen od jučerašnje sjednice Vlade do danas, da se gotovo smatra da je stvarno neki problem s ustavnim temeljem ili zakonskim temeljem prijedloga Vlade prema Hrvatskom saboru. To je jedna laž i neistina. EU je donijela odluku i Hrvatska je za to glasala da se osnuje EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. Osnovala se misija, nije se dogovorila neka vježba, kazao je među ostalim i dodao da će misija trajati neko vrijeme s političkim smislom i ciljem, kazao je. 

– Ista pravna osnova, odnosno isti temelj za slične misije, korišten je nekoliko puta i u našem mandatu i u mandatima ranijim Vlada. Jučer je Branko Bačić rekao da je bilo 45 takvih odluka u Hrvatskom saboru. Dakle, taj očaj, jer to više nije ni smicalica, to je doslovno politički očaj i predsjednika i njegovih oporbenih jataka u Saboru koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije na način da RH participira u EUMAM-u nego su se sada u nelagodi uhvatili nekih pravnih smicalica koje ne postoje. Ljudi rade politički problem da se sakriju iza nekih pravnih smicalica. Pravi problem bi bio da je Vlada to odlučila učiniti bez Hrvatskog sabora. Napali bi nas da odlučujemo bez Sabora, kazao je među ostalim Plenković.

Ogroman politički problem

– Ovdje ne postoji pravni problem, već krupniji, ogroman politički problem – razmimoilaženje u tome kakvu odgovornost ima hrvatska država, koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30 godina i koja tada nije imala sveopću međunarodnu solidarnost. Mi smo tada bili pod režimom sankcija. Svo oružje koje je došlo u RH praktički je bilo prokrijumčareno i koštalo je jako puno. Sada imate obrnutu situaciju – sveopću solidarnost međunarodne zajednice s Ukrajinom, a naročito Europske unije, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Plenković: Smanjivanje koeficijenata dužnosnicima bila bi demagogija

Premijer Andrej Plenković odbacio je i ocijenio demagogijom prijedloge da se smanje koeficijenti za izračun plaća državnim dužnosnicima kako im ne bi rasle, slijedom rasta plaća državnih dužnosnika nakon izjednačavanja njihove osnovice s državnim službenicima.

Budući da su u Sabor upućene izmjene zakona kojima se propisuje jedinstvena osnovica za plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, plaće državnih dužnosnika će porasti jer je osnovica državnih službenika povećana nakon dogovora Vlade sa sindikatima. Novinari su stoga premijera nakon 27. Foruma hrvatskih manjina pitali kakva se poruka time šalje i nije li trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, kako im plaće ne bi rasle.

– Raspravljali smo o tome i ja sam jednostavno rekao, i svi skupa na Vladi, da je dosta s tom demagogijom. Mislim da ovako usklađivanje osnovice, koja ide za sve državne službenike, može ići i prema dužnosnicima i točka. Hoćemo li mi biti predmet kritika, hoće li se naslađivati neki mediji da smo povećali plaću – OK. Ali, to je tako, poručio je.

Izmjenama zakona predlaže se da osnovica za plaće kako bude rasla službenicima, raste i dužnosnicima, rekao je Plenković i najavio kako će od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice tražiti da održi konferenciju za novinare i “malo rastumači te osnovice”.

Plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego ministarske

– Ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već je dugo na dnevnom redu, a nitko se to ne usudi mijenjati. Jer, naravno, u Hrvatskoj bi bilo najgore od najgorega da povećate plaće dužnosnicima dok ste na vlasti, prokomentirao je Plenković.

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala plaće službenicima za više od 30 posto pa se, ustvrdio je, događa da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara.

– Ne kažem da ti ljudi ne rade i ne zavrjeđuje tu plaću, ali to nije normalno. Niti je to normalno, niti je dobro, ustvrdio je.

Upitan kada će se ići u izmjene izbornoga zakona vezane uz izborne jedinice, Plenković je odgovorio – “kad dođe vrijeme, kad mi procijenimo”.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu