Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: Milanović je najpozitivniji političar, Plenković na drugom mjestu. HDZ je prvi izbor

Objavljeno

5 godina prije

-

Kako je sve što se događalo u travnju utjecalo na rejting stranaka i političara, pokazuju rezlutati novog CRO Demoskopa. Poredak je manje-više isti, a unatoč specifičnosti lokalnih izbora i iz ovih se rezultata mogu iščitati trendovi.

Rejting stranaka

HDZ je i dalje prvi izbor s potporom od 26,7 posto. Iako uz blaži pad rejtinga, 26,8 posto imali su prije mjesec dana, vladajuća je stranka zadržala značajnu prednost pred SDP-om koji, vidimo, bira svaki peti građanin (19,6 posto). Podsjećamo, u travnju je SDP imao podršku od 19,3 posto. Treću poziciju, uz nešto veću potporu u odnosu na mjesec prije (8,2 posto), zadržala je platforma MOŽEMO! (9,1 posto), piše RTL.

Blizu su im obje desne oporbene opcije. Domovinski pokret, uz rast rejtinga, bira 8,2 posto građana, u odnosu na 7,9 posto prošli mjesec, a Most, uz pad, nešto iznad 7 posto (7,1). Prije mjesec dana imali su podršku od 7,6 posto.

Svi ostali daleko su ispod toga. HSS ima manje od 2 posto (1,6 posto), a isti rejting ima stranka preminulog gradonačelnika Bandića. Slijedi IDS (1,3 posto), pa HNS (1,2 posto)…

I FOKUS i CENTAR su na tek 1 posto (prije mjesec obje stranke su bile na 1,3 posto podrške), svi ostali su ispod toga, a neodlučnih je nezanemarivih 14,6 posto!

Pozitivci

Jedan drugoga optužuju i prozivaju, teško je naći temu oko koje se slažu, a posvađani duo koji vodi državu i dalje drži vrh ljestvice.

Najviše ispitanika, više od petine, bira predsjednika Republike koji u odnosu na travanj bilježi pad rejtinga (21,1 posto). Podsjećamo, prije mjesec dana 22,7 posto građana za najpozitivnijeg političara biralo je Zorana Milanovića.

Slično kao tada, premijera Andreja Plenkovića u svibnju najpozitivnijim smatra 17 posto građana. Nakon dvojice predsjednika na ljestvici je duga praznina jer iako je treći izbor, Tomislava Tomaševića bira manje od 5 posto ispitanika (4,3 posto), što je ipak rast u odnosu na mjesec prije (3,8 posto).

Tek nakon njega je Peđa Grbin (3,8 posto) kojemu je rejting u mjesec dana pao, u travnju je to bilo 4,1 posto.

Slijedi Zdravko Marić (2,8 posto), pa Miroslav Škoro (2,6 posto), u top deset stigla je i SDP-ova Biljana Borzan (1,7 posto), dok ministra Beroša, kojeg oporba želi opozvati, najpozitivcem vidi manje od 2 posto građana (1,5 posto).

Zato je Nitko i dalje popularan, ovoga mjeseca zapravo najpopularniji (21,6 posto).

Negativci

Odlazimo do ljestvice na kojoj se političari ne žele vidjeti, a vrh i ovog mjeseca drži isti dvojac kao i na prestižnoj ljestvici. Samo je redoslijed obrnut.

Najviše ispitanika, više od četvrtine, poručuje Andreju Plenkoviću (26,2 posto) da je najnegativniji političar. Ovo je ujedno premijerov najlošiji rejting u proteklih godinu dana. Podsjećamo, prošloga mjeseca ga je najnegativnijim političarem smatralo 25,3 posto ispitanika.

Blagi pad negativnog doživljaja bilježi predsjednik Milanović, u takvom ga svjetlu u svibnju vidi 16 posto građana. Prije mjesec dana to je bilo 16,4 posto.

Prošlog je mjeseca treći predsjednik u državi, Gordan Jandroković za 4,8 posto građana bio treći izbor, a sada je s 4,7 posto četvrti. Zato su na poziciju trećeg najnegativca građani odabrali Milorada Pupovca (4,9 posto) s kojim predsjednik otvoreno ratuje, a premijer ga brani. Prije mjesec dana, 3,7 posto ispitanika je Pupovca vidjelo kao najnegativnijeg političara.

Slijede Miroslav Škoro (1,9 posto) pa Vili Beroš (1,3 posto) i Peđa Grbin (1,3 posto), a tu je i dalje i Vladimir Šeks (1,2 posto) koji zaziva opoziv predsjednika Milanovića. Da su negativni svi poruka je 12 posto građana.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Stigli smo i do školskih ocjena: slično kao u travnju: trojka Uredu predsjednika i dvije dvojke za Vladu i Sabor. Pantovčaku najbolje ocjene daju birači SDP-a, a Vladi birači HDZ-a, no i kod jednih i kod drugih petice su rijetkost.

I u svibnju među ispitanicima dominira pesimizam oko smjera kretanja zemlje. Petina građana (20 posto) smjer ocjenjuje dobrim dok ih 67,1 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru.Isti ili novi smjer na lokalnoj razini građani, znamo, biraju za točno tjedan dana, a za samu završnicu kampanje pripremili smo i dodatna istraživanja.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 3. do 6. svibnja. Standardna greška uzorka je +/- 2, 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

19 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

19 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

2 dana prije

-

31. srpnja 2026.

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu