Hrvatska
DAN EUROPE Plenkovićeva čestitka: “Nastavimo zajedno graditi Europu mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju čestitku u povodu Dana Europe u kojoj je pozvao hrvatske građane da nastave raditi na Europi mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja.
– Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, istaknuo je Andrej Plenković.
– U proteklih sedam desetljeća Europska unija izgradila se kao projekt mira, pomirbe, demokracije, razvoja, suradnje i uzajamne solidarnosti, koja se u svijetu nametnula kao globalni lider u promicanju ljudskih prava. Premda čini tek 6% svjetskog stanovništva, Europska unija danas je prva poljoprivredna i druga gospodarska sila na svijetu, prvi je donator razvojne pomoći, prva turistička destinacija i svjetska sportska velesila te svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom da do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.
– Kao najmlađa država članica koja je prošle godine imala prigodu i predsjedati Vijećem EU-a, Hrvatska se pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana, navodi se u poruci.
– U vremenu borbe protiv koronavirusa, kao i ostatak svijeta Europska unija suočila se s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim izazovima bez presedana, dok je pandemija nažalost odnijela brojne živote diljem kontinenta. Svjesni da je suradnja među državama članicama ključ za uspješniju borbu protiv bolesti COVID-19, ulažemo zajedničke napore radi što bržeg cijepljenja svih naših sugrađana jer je to najbrži i najsigurniji put za povratak životu kakvog smo poznavali prije pandemije. Zajedničkim snagama osigurali smo dovoljno cjepiva za sve Europljane. Svim hrvatskim građanima to pruža mogućnost da do ljeta najmanje 50% odraslog stanovništva bude cijepljeno. Pritom je donacijom cjepiva Hrvatska pokazala solidarnost i prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije jer pandemiju nećemo zaustaviti sve dok se ne postigne dovoljna stopa procijepljenosti u Europi i svijetu.
Osim toga, kako bi države članice Europske unije mogle svladati gospodarske posljedice pandemije, uspostavom posebnog instrumenta “EU sljedeće generacije” zajedničkim smo naporima osigurali izdašan paket europske financijske pomoći. Hrvatska se izborila za više od 24 milijarde eura u narednom desetljeću, koje su generacijska prilika za brži gospodarski oporavak i razvoj naše zemlje nakon krize, navodi Plenković.
– U ovoj globalnoj krizi, hrvatska je država snažnim mjerama stala iza svojih radnika i poslodavaca, zahvaljujući čemu su očuvana radna mjesta i osigurano je funkcioniranje gospodarstva. U tu svrhu Vlada i svi njeni resori pripremili su prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji sadrži niz reformi i investicija koje će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Cilj je Vlade da se što bolje iskoriste raspoloživa europska sredstva kao bi se dao novi zamah razvoju Hrvatske i modernizaciji našeg gospodarstva zahvaljujući digitalnoj i zelenoj tranziciji koja će osigurati veću konkurentnost.
– Ove godine Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, podsjeća Plenković i poručuje: U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. U svim državama članicama, uz europske institucije, pojedinci, udruge civilnog društva, akademska zajednica, gospodarstvenici, sindikati, svi su pozvani da se uključe i svojim idejama i prijedlozima pridonesu poboljšanju djelovanja Unije, njenoj većoj spremnosti u suočavanju s globalnim izazovima i njenom približavanju građanima. Svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.
– Svjesni stoljetnih stremljenja hrvatskog naroda za vlastitom državom, slobodom i demokracijom te s iskustvom Domovinskog rata, pozvani smo da podijelimo svoja promišljanja kako bismo pridonijeli izgradnji još bolje Europe, kao demokratske zajednice suverenih država koje promiču mir, humanističke vrijednosti, socijalnu pravednost i gospodarski napredak, navodi se na kraju čestitke.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




