Connect with us

Hrvatska

Stižu snijeg, pijavice, olujni vjetar! Crveni alarm za dio zemlje, izdano priopćenje

Objavljeno

-

U utorak stiže velika promjena vremena. Jako će zahladjeti, a očekuje se i snijeg diljem zemlje.

“U utorak u kopnenom području oblačno i hladno, uz povremenu kišu i snijeg, te stvaranje snježnog pokrivača, osobito u Gorskoj Hrvatskoj. U srijedu razvedravanje, ali još ne posve stabilno pa može biti lokalnih pljuskova. U četvrtak sunčanije i danju još malo toplije, no, kao i u srijedu, ujutro uz povećanu vjerojatnost za mjestimičan mraz”, piše HRT u svojoj prognozi vremena za idući tjedan.

Na Jadranu će također biti najhladnije u utorak.

“U četvrtak i na Jadranu većinom sunčano, uz porast temperature. Dosta sunca i u srijedu, iako, uz povremeno više oblaka, može još mjestimice biti pokojeg pljuska. A u utorak kiša, uz jako jugo prema jugu te jaku i olujnu buru na sjevernom dijelu, gdje su također moguće snježne pahulje”, prognozirao je za HRT Krunoslav Mikec iz DHMZ-a.

Što nas čeka sutra?
Gore je ukratko navedena prognoza do kraja radnog tjedna. Najhladniji dan u ovom naletu zime očekuje se sutra. Osim što će biti hladno, jako hladno s obzirom na doba godine, očekuju se i značajni problemi u prometu.

Ovo je sutrašnja prognoza DHMZ-a.

“Pretežno oblačno i u većini predjela osjetno hladnije. U unutrašnjosti susnježica i snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u gorju. Na Jadranu kiša, uglavnom na sjevernom dijelu, i susnježica te snijeg, a u Dalmaciji i lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Navečer sa sjeverozapada postupni prestanak oborine, zatim i smanjenje naoblake. Zapuhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni, u Slavoniji i sjeverozapadni vjetar, u noći prolazno su mogući olujni udari, a poslijepodne će slabjeti. Na Jadranu jaka i olujna bura, a na jugu veći dio dana jako i olujno jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti većinom od -3 do 3°C, a navečer još hladnije. Na Jadranu najniža između 3 i 8, a najviša od 8 do 13°C.”

Jučer je DHMZ izdao ozbiljno upozorenje
Jučer je DHMZ izdao posebno priopćenje za utorak. U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Nakon promjene početkom blagdanskog vikenda, s kojom je osvježilo, lokalno bilo i izraženijih pljuskova te bure koja je obilježila i sam blagdan Uskrsa, ponedjeljak će donijeti mirnije i toplije vrijeme. No, pad tlaka zraka, jačanje jugozapadnjaka i juga najavit će novu promjenu, koja svojom glavninom stiže u utorak.

Već kada smo se ponadali da smo se sasvim oprostili od zimskih uvjeta, oni će nas ponovno nakratko, ali naglo i izraženo zahvatiti.

Snijeg posvuda, grmljavina, tuča, pijavice…
Naime, sa sjeverozapada će se do naših krajeva tijekom utorka naglo spustiti veća količina hladnog i vlažnog zraka.

Promjena će već početi potkraj ponedjeljka i u noći na utorak s jačim naoblačenjem te oborinama prvo na sjeverozapadu i zapadu zemlje. Hladan zrak brzo će prodirati u niže slojeve atmosfere s jakim sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom te jakom i olujnom burom.

Stoga će kiša u unutrašnjosti, ali moguće i ponegdje duž obale, posebno sjevernog Jadrana, brzo prelaziti u susnježicu i snijeg.

Ovako nagli prodori hladnog zraka uz prisustvo mlazne struje po visini često budu praćeni i grmljavinom, a ne može se isključiti ni pojava tuče, pa i pijavica. Nad Italijom će se stvoriti ciklona, koja će se potom premještati dalje na jugoistok.

Lokalno će u razmjerno kratko vrijeme pasti veća količina oborine te će u unutrašnjosti nastati snježni pokrivač, posebno u gorju. Temperatura zraka past će za 10-tak stupnjeva u odnosu na ponedjeljak.

Iako će oborine do srijede već posvuda uglavnom prestati te će se s burom razvedravati, druga polovina tjedna donijet će hladna jutra s čestim i jakim mrazom na kopnu, a ponegdje će ga biti i duž obale. U uvjetima kada su mnoge biljke već procvale, to nikako nije dobra vijest te je potrebno, koliko je god moguće, zaštititi osjetljivo bilje.

Dnevna temperatura će od četvrtka izraženije rasti i prema vikendu će ponovno zavladati pravo proljetno vrijeme.

Već kada smo se ponadali da smo se sasvim oprostili od zimskih uvjeta, oni će nas ponovno nakratko, ali naglo i izraženo zahvatiti”, stoji u priopćenju.

Upaljen crveni alarm za dio zemlje
Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su za 6. travnja narančasto upozorenje za područje gospićke, riječke, splitske regije, zapadne obale Istre i cijele Dalmacije. Za područje Kvarnera i Kvarnerića i Velebitskog kanala izdano je crveno upozorenje.

U nastavku prenosimo priopćenje o opasnostima objavljeno na stranicama Civilne zaštite, dodali smo samo podnaslove radi lakšeg snalaženja.

Okolica Gospića
Na području gospićke regije očekuje se povremen snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača, ponegdje i znatnijeg, s visinom snijega do 25 cm. Mjestimice olujni udari sjeveroistočnog vjetra, s najjačim udarima vjetra do 65 km/h.

Budite na oprezu zbog krhotina koje lete nošene jakim vjetrom. Mogući su lokalizirani prekidi u aktivnostima na otvorenom. Budite spremni na rasprostranjenu pojavu snijega i/ili leda, koja će dovesti do prekida cestovnog, željezničkog i zračnog prometa i transporta te prouzročiti poremećaj kod aktivnosti na otvorenom.

Okolica Rijeke
Na području riječke regije očekuje se jako jugo, ujutro u okretanju na jaku i olujnu buru, s najjačim udarima vjetra do 130 km/h. Moguć snijeg, osobito u unutrašnjosti Istre, s visinom snijega do 5 cm. Moguće je jače grmljavinsko nevrijeme.

Budite spremni na poremećaje, oštećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom zbog rasprostranjenog padanja snijega i/ili leda na cestama i pločnicima. Moguć je lokalizirani prekid aktivnosti na otvorenom. Pripazite pri hodanju, bicikliranju ili vožnji na skliskim površinama. Posebno pripazite u izloženim područjima, kao što su planine, šume i livade, odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom.

Split i okolica
Na području splitske regije očekuje se umjereno i jako jugo, sredinom dana u okretanju na buru s najjačim udarima vjetra do 110 km/h. Moguće jače grmljavinsko nevrijeme.

Budite spremni na poremećaje, oštećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom. Posebno pripazite u izloženim područjima, kao što su planine, šume i livade, odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom.

Istra
Na području zapadne obale Istre očekuje se jaka do olujna bura, s najjačim udarima vjetra do 110 km/h.

Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima, koji su se već generirali ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Kvarner
Na području Kvarnera i Kvarnerića očekuje se mjestimice jako jugo u okretanju na olujnu buru, s najjačim udarima vjetra do 130 km/h.

Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Velebitski kanal
Na području Velebitskog kanala očekuje se olujna bura, s najjačim udarima vjetra do 140 km/h.

Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Dalmacija
Na području sjeverne, srednje i južne Dalmacije očekuje se mjestimice jako jugo sredinom dana u okretanju na jaku do olujnu buru i tramontanu, s najjačim udarima vjetra do 110 km/h.

Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima, koji su se već generirali ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu