Connect with us

Hrvatska

Beroš: Britanski soj preuzima dominaciju u Hrvatskoj i u Europi

Objavljeno

3 godine prije

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.342. Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta. Preminulo je osam osoba.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da posljednjih tjedan dana imamo porast od 28,8 posto.

Prosječna incidencija u Hrvatskoj je 198,4. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska.

U usporedbi sa zemljama EU-a, RH je na sedmom mjestu. Nižu incidenciju imaju Finska, Danska, Španjolska, Njemačka, Irska i Portugal, a najlošije stoji Češka.

Istaknuo je da je HALMED zaprimio 1580 prijava nuspojava: 1005 na Pfizerovo, 88 na Modernu, 485 na AstraZenecu i dvije prijave na nepoznato cjepivo. 

Capak je rekao da su u petak kasno popodne došli rezultati sekvencioniranja za 353 uzoraka. Od toga je 204 ili 57 posto je britanski soj, 45 češki i četiri uzorka južnoafrički soj. Dvoje zaraženih južnoafričkom varijantom putovali su iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje je zaraženo u Hrvatskoj.

Beroš: Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smo mi jedini koji mogu prekinuti uzlazne brojke. Istaknuo je da je oko nas dovoljno upozorenja, uključujući i dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i polako preuzima dominaciju i u RH i u Europi.

– Također, pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element koji mora naglasiti da moramo poraditi na osobnoj odgovornosti, rekao je.

Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo i rade se iznimni napore na tom planu, rekao je. 

– Ne želimo zatvoriti vrata i drugim, alternativnim načinima dobave cjepiva te razgovaramo sa svim faktorima koji su dostupni na svjetskom tržištu, ali pod osnovnim preduvjetom poštovanja domaće i europske legislative. Najveći interes hrvatske Vlade je zdravlje i sigurnost hrvatskih građana, naglasio je. 

Osvrnuo se i na cjepivo AstraZenece.

– Ono je prvo najavljivano kao učinkovito cjepivo. Najveći problemi s tim cjepivom su vezani uz isporuke, ali i oko toga tko se može cijepiti i izaziva li nuspojave. WHO je upozorio da je preko 268 milijuna ljudi cijepljeno AstraZenecinim cjepivom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu od ostalih cjepiva ono povezano s smrtnim ishodima ili određenim poremećajima. Također, AstraZeneca je dostavila svoja istraživanja koje se odnose na 17 milijuna cijepljenih, gdje se ne navodi posebna povezanost s patološkim stanjima, rekao je Beroš.

U vezi problema s tromboembolijskim incidentima, Beroš je rekao kako se dnevno u Hrvatskoj hospitalizira devetoro bolesnika koji imaju trombozu ili plućnu emboliju, a veliki dio njih umre.

– Može doći do povezanosti takvih slučajeva i cijepljenja, no bitno je da struka na jasnim kriterijima isključi ili potvrdi povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja, istaknuo je.

Rusko i kinesko cjepivo

Upitani o dokumentaciji koju je ruska strana poslala, Capak je rekao da on sadržaj te dokumentacije ne zna, te da je to u nadležnosti HALMED-a. 

– Tijekom ožujka imamo dogovoreno 23.000 doza tjedno. Pfizer je u petak obećao da će dostaviti nešto veće količine, ali nismo dobili potvrdu niti veće količine. Danas smo primili 23000. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave, rekao je Capak.

Dodao je i da su razgovarali i s predstavnicima kineske farmaceutske kompanije.

– Napravljen je zapisnik i zaključak od strane stručnjaka HZJZ-a i upućeno je ministarstvu zdravstva. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu, oko toga koliko je učinkovito, sigurno i kakve nuspojave ima. To bismo trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora. Zasad smo dobili samo šture informacije, koliki su kapaciteti proizvodnje i kakve je proizvodnje cjepivo. A mi smo zatražili i rezultat treće faze kliničkih ispitivanja i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj drugoj fazi razgovora, rekao je Capak.

Stožer o količini cjepiva

Na pitanje zašto je Hrvatska među najlošijim zemljama članicama Europske unije po količini cjepiva.

– Brojke su različite jer je unutar Europske unije odlučeno da će se pro-rate, ona količina cjepiva po broju stanovnika određivati za pojedine farmaceutske kuće, a ne ukupnu količinu cjepiva koju je EU zakupila. AstraZeneca je trebala biti prvo cjepivo koje će se registrirati i s obzirom na to mi smo odlučili da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza tog cjepiva. Međutim, EU nam je smanjila tu količinu na 2,7 milijuna doza za koje smo s EU-om i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su i druga cjepiva uzimali u maksimalnim količinama. Mi nismo u početku tako postupili i uzeli smo milijun doza Pfizer jer smo uzeli AstraZenecu. Kasnije smo to pokušali ispraviti. Prve doze koje su se ugovarale isporučivale su se u prvom kvartalu – AstraZeneca nam je tada trebala isporučiti više od milijun doza, ali to nije učinila i zato smo u relativno lošijem položaju od drugih zemlja koje su od drugih proizvođača naručili maksimalne količine, rekao je Capak.

Na pitanje može li se poništiti ugovor s AstraZenecom i odustati od naručenih doza, rekao je da je to pravno pitanje i da ne zna možemo li se ugovor poništiti bez posljedica.

Ministar unutarnjih poslova te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je kako je Europska komisija pregovarala i ugovarala u ime svih država članica sa svim proizvođačima.

– Činjenica je da su sve države članice više ili manje, ali uglavnom su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga je izjava potpredsjednika EK-a koji je jučer javno rekao da je EU načinila pogreške u osmišljavanju strategija cijepljenja za svoje države članice, rekao je Božinović.

Odbacio je nagađanja kako bi za Hrvatsku bilo bolje da je ušla u pregovore s proizvođačima mimo Europske komisije. Sve države članice su autorizirale EK da pregovara, mislim da je to jedini ispravni put, rekao je Božinović.

Uvjeren je će Europska komisija iz teške situacije izaći s novim iskustvom jer zdravstvena politika nije bila dio integrirane politike EU, a pokazalo se da samo zajedničkim solidarnim pristupom EU može rješavati problem globalne pandemije.

Božinović tvrdi kako se najveći problem pojavio u proizvodnim kapacitetima za cjepiva. Prikupljaju se podaci na razini EU-a kolike kapacitete imaju pojedine države, potrebna su ulaganja u javno zdravstvo, znanost i istraživanje.

Na pitanje koliko je ljudi odbilo cijepiti se s AstraZenecom, Capak je rekao kako je predstavnica KOHOM-a izjavila je da je oko 30 posto ljudi odbilo cijepljenje AstraZenecom, na temelju telefonske ankete s ljudima s kojima je u kontaktu.

– Ne znam točan podatak, ali prema našim procjenama to je puno manje od 30 posto, rekao je.

Značajan pad mortaliteta starijih osoba nakon cijepljenja

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić ukazala je na značaj cijepljenja starijih osoba istaknuvši da je razini EU-a uočen značajan pad mortaliteta od Covida-19 kod starijih osoba nakon cijepljenja.

– Procijepljena skupina od 25 starijih osoba u domu u Belgiji nakon inficiranosti južnoafričkim sojem nije imala teže simptome niti su umrli. Ima puno pozitivnih rezultata nakon cijepljenja starijih ljudi, rekla je Markotić.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

4 sata prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

23 sata prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu